Kardinal Hollerich: Sinoda mora odgovoriti i na društvene promjene

Kardinal Hollerich želi da se Katolička Crkva otvorenije bavi temom spolnosti i da preispita obvezni celibat za svećenike. "Jasno, ne radi se o tome da ljudima kažemo da mogu raditi što god hoće, da dokinemo moral, ali vjerujem da trebamo reći da je spolnost dar Božji. Mi to znamo, a je li to i govorimo? Nisam siguran", rekao je.

Slušati žene, mlade ljude i čitav Božji narod

Učestalost spolnog zlostavljanja neki u Crkvi pripisuju "seksualnoj revoluciji", rekao je kardinal iz Družbe Isusove. "Ja mislim sasvim suprotno: po meni, najgori slučajevi dogodili su se prije 1970. godine". "Da smo dali više prostora ženama i mladima, te bi stvari bile otkrivene puno ranije. Ne smijemo se više ponašati prema ženama kao da su one neka marginalna skupina u Crkvi. One nisu na periferiji, one su u središtu Crkve. I ukoliko ne budemo dali riječ njima koje su u središtu Crkve, bit ćemo u velikim problemima. Neću reći ništa više: to će pitanje biti postavljeno na Sinodi, iz različitih kultura, različitih sredina. Previše smo zanemarili žene. Njih treba čuti, kao i čitav Božji narod. Biskupi bi trebali biti poput pastira koji osluškuju svoj narod. Ne radi se samo o tome da kažu: 'Da, slušam, ali to me ne zanima'. Trebaju biti usred svog stada".

Svećenici i obaveza celibata

Dodaje da je potrebno da i svećenici mogu govoriti o svojoj spolnosti i da ih možemo saslušati ako im je teško živjeti u celibatu. "Trebalo bi da o tome mogu slobodno govoriti, bez straha od biskupovog prijekora". Kardinal nastavlja: "Što se tiče svećenika homoseksualaca, a ima ih mnogo, bilo bi dobro da o tome mogu razgovarati sa svojim biskupom a da ih on pritom ne osuđuje".

Glede obaveznog celibata u svećeničkom životu, kardinal poziva da se svi u Crkvi zapitamo treba li svećenik neminovno biti celibatar. "Imam vrlo visoko mišljenje o celibatu, no, je li on doista neophodan? U mojoj biskupiji ima oženjenih đakona koji svoje poslanje žive na izvanredno lijep način, ljudi su više dirnuti njihovim propovijedima nego propovijedima nas celibatara. Zašto ne bismo imali i oženjenih svećenika?", kazao je kardinal u intervjuu za La Croix, dodajući da "ako neki svećenik više ne može živjeti tu samoću, moramo ga razumjeti, ne smijemo ga osuđivati. Ja sam ostario, na mene se to sada manje odnosi", kazao je.

Promijeniti formaciju klera

Kardinal je istaknuo da treba promijeniti formaciju klera. "Ona ne bi smjela biti usmjerena isključivo na liturgiju, iako razumijem da joj bogoslovi pridaju veliku važnost. U formaciji svećenika treba dati riječ laicima i ženama", jer je to "zadaća cijele Crkve i stoga cijela Crkva, zajedno s oženjenim muškarcima, udatim ženama i celibatarima treba pratiti ovu etapu".

Sinoda treba donijeti 'novi izričaj'

"Našu teologiju za dvadeset ili trideset godina više nitko neće razumjeti. Ova će civilizacija biti prošlost", nastavio je kardinal Hollerich. Stoga nam je potreban "novi izričaj vjere koji će biti utemeljen na Evanđelju". A u stvaranju tog novog izričaja, novog jezika treba sudjelovati cijela Crkva: u tome je smisao sinode. Kao "glavni izvjestitelj" aktualne sinode, za što ga je imenovao Papa, Hollerich ima ključnu odgovornost u Biskupskoj sinodi. "Koji su preduvjeti za slušanje drugog? Kao prvo poniznost. Iako to nije uvijek svjesno, Crkva ostavlja dojam institucije koja sve zna bolje od drugih. Dakle, treba joj puno poniznosti bez koje ne može ući u dijalog. Isto tako treba pokazati da mi želimo učiti od drugih", primjećuje kardinal.

'Prošlost i nije bila tako veličanstvena'

Europa je već duže vrijeme ponovno postala misijska zemlja, rekao je Hollerich. "Luksemburg moje mladosti nalikovao je pomalo na Irsku, velike procesije, razvijena pučka pobožnost. Kad sam bio mali, sva su djeca išla u crkvu". Ali danas vidi da "ta prošlost i nije bila tako veličanstvena". Već tada je u tom društvu "postojalo već puno pukotina i licemjerja". "Zapravo, ljudi nisu onda vjerovali više nego danas, iako su išli u crkvu. Imali su neku vrstu nedjeljnog običaja, kulturološkog, koji nije bio nadahnut Isusovom smrću i uskrsnućem".

Graditi Crkvu na temelju vjere

Naravno, ova kulturološka praksa katolicizma još uvijek postoji, rekao je kardinal. U različitim stupnjevima ovisno o regiji svijeta. U svakom slučaju, pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je proces pada u Europi. U Luksemburgu, primjerice, trećina vjernika više ne ide u crkvu. "Siguran sam da se neće vratiti", rekao je kardinal, zaključujući: "Biti katolik, još je za mnoge neka vrsta ogrtača koji podrazumijeva jedan temeljni moral. Oni smatraju da 'dobri kršćani' na taj način održavaju društvo, ali ne obrazlažu što to zapravo znači. Sada trebamo graditi Crkvu na temelju vjere. Sada znamo da jesmo i da ćemo biti manjina. Ne treba se tome ni čuditi, ni zbog toga jadikovati. Imam duboku sigurnost da je moj Gospodin prisutan u današnjoj Europi".

(Vatican News – mg – bj)