Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Prigodom nedavnoga boravka u Hrvatskoj, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein ef. Kavazović posjetio je 24. rujna zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, a u pratnji reisu-l-uleme bili su među ostalima predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj zagrebački muftija akademik Aziz ef. Hasanović i predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Mirza Šabić – priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Glavna tema razgovora bio je odnos Katoličke Crkve i muslimanske vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini. Imali smo priliku razgovarati o odnosima između muslimana i katolika, odnosno Islamske zajednice i Katoličke crkve, i u Bosni i Hercegovini, i ovdje u Hrvatskoj. Moram kazati da su odnosi vrlo dobri, dakle odlični, da zajednički radimo na promoviranju vrijednosti dobra među ljudima i širenja jedne pozitivne duhovne energije koja je uvijek rasla, a sve u duhu onoga što su papa Franjo i Šejhu-l-Azhar donijeli prilikom njihovog susreta – istaknuo je u izjavi za novinare reisu-l-ulema, dodavši kako ipak trebamo više učiniti. Složili smo se da više učinimo da se prilike u Bosni i Hercegovini poprave, da svi činimo da se održi jedno razumijevanje među narodima i vjerskim zajednicama. Na tom tragu ćemo zajednički raditi – zaključio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BIH Husein ef. Kavazović.
Kardinal Bozanić istaknuo je radost zbog susreta s poglavarom svih naših muslimana, i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Srbiji, na svim ovim područjima. Nije ovo prvi susret. To je susret prijateljski, ali svaki susret donese nešto novo. Osobito sam mu zahvalan za neke konkretne informacije. Za sve ono što je pozitivno tome se radujem, ali me zabrinjava ono što bi trebalo ispraviti i poboljšati – kazao je kardinal, pojasnivši kako ne misli na odnos muslimana i katolika, nego generalno na situaciju u Bosni i Hercegovini.
O 24. obljetnici uspostave Požeške biskupije, u subotu, 25. rujna, okupili su se u Požegi na Biskupijskom danu pojedini nositelji službi u toj mjesnoj Crkvi: svećenici i đakoni, redovnici i redovnice, bogoslovi, vjeroučitelji i odgajateljice u vjeri, članovi župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća, crkvenih udruga i pokreta, molitvenih zajednica, lektori i izvanredni djelitelji svete pričesti te djelatnici katoličkih škola.
Nakon molitve Trećega časa, pozdrav im je uputio požeški biskup Antun Škvorčević: Dobro došli u Požegu na Biskupijski dan, susret svih onih kojima su u našoj mjesnoj Crkvi povjerene određene službe ili neko poslanje. Čestitam vam 24. obljetnicu uspostave Požeške biskupije i otvaram spomen njezina srebrenog jubileja, 25. godišnjice njezina osnutka i uspostave. Biskup je tom prigodom najavio i sinodsko savjetovanje koje započinje 17. listopada u požeškoj katedrali, a provodit će se u svim župama i među svim vjernicima do travnja iduće godine, a sve kao dio pripreme za Opću biskupsku sinodu u Rimu u listopadu 2023. godine.
Središnji dio Biskupijskog dana bilo je svečano misno slavlje u katedrali Sv. Terezije Avilske na kojemu je biskup Škvorčević zaredio trojicu novih đakona: Stjepana Guzanovića, iz Župe Sv. Mihaela arkanđela u Stražemanu, Karla Topalovića, iz požeške Župe Sv. Leopolda Mandića, i Tomislava Varelu, iz Župe Sv. Barbare u Jakšiću.
„Dominikanci na hrvatskim prostorima 1221.-2021." – bila je tema dvodnevnoga znanstvenog skupa koji je 24. i 25. rujna održan u Samostanu sv. Dominika u Dubrovniku.
Provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković u svome je uvodnom izlaganju kazao kako se Dubrovnik sam po sebi nametnuo kao mjesto održavanja skupa s obzirom na to da je prvi nasljednik sv. Dominika na čelu Reda propovjednika, Jordan Saski, 1225. godine poslao nekolicinu braće u Svetu zemlju, a oni su se putem zaustavili u Dubrovniku, te su se, na molbu kneza i puka, tu nastanili uz crkvu Sv. Jakova Pipunara. Tako bijeli fratri u kontinuitetu, skoro 800 godina djeluju u gradu sv. Vlaha. Obilježavajući 800. godinu odluke o dolasku članova dominikanskog reda u Dalmaciju, koja je donesena još za života utemeljitelja odlukom Druge opće skupštine Reda u Bologni, i nama se učinilo potrebnim pozvati na istraživanje i prikupljanje informacija o prošlosti našega Reda na hrvatskim prostorima – pojasnio je provincijal, istaknuvši da su već u prvoj polovici 13. stoljeća sve hrvatske zemlje prekrivene mrežom dominikanskih samostana.
Podsjetimo kako je početkom ove godine Hrvatska dominikanska provincija počela s obilježavanjem 800. obljetnice dolaska dominikanaca na hrvatske prostore, a cijeli Red propovjednika (Ordo Praedicatorum) 800. obljetnicu rođenja za nebo utemeljitelja svetoga oca Dominika, pa je tim povodom organiziran i taj skup u Dubrovniku, s ciljem da osvijetli stranice povijesti dominikanskog reda na hrvatskim prostorima, kao i doprinos njihovih članova obrazovanju i znanosti, povijesti umjetnosti, književnosti i muzikologiji.
