Osvrt na usvajanje tzv. "Matićeva izvješća" u Europskom parlamentu

Dan prije usvajanja ″Matićeva izvješća″ oglasila se Komisija Hrvatske biskupske konferencije ″Iustitia et pax″. U izjavi se uz ostalo ističe da predloženo izvješće ″sadrži brojne uznemirujuće elemente, a ne temelji se ni na jednom međunarodnom dokumentu, štoviše suprotno je svim postojećim kako globalnim, tako i europskim

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Dana 24. lipnja u Europskome parlamentu usvojeno je izvješće hrvatskoga zastupnika Predraga Freda Matića o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, čime je ujedno odbačen alternativni prijedlog rezolucije Europske pučke stranke. Takozvano ″Matićevo izvješće″ usvojeno je s 378 glasova za, 255 protiv i 42 suzdržana. Europski zastupnici tako su podržali dokument u kojemu se ističe da su zdravstvena prava, posebice ″prava na seksualno i reproduktivno zdravlje″, temeljna prava ženâ i rodne ravnopravnosti te se ne smiju ni na koji način ukinuti ni umanjiti.

Branimir Stanić, glavni urednik ″Glasa Koncila″, napisao je u redovitome komentaru da ″dugo Europska unija nije doživjela nešto tako površno, pravno neutemeljeno te nadasve zločesto kao što je ′Izvještaj o stanju spolnoga i reproduktivnoga zdravlja i prava u EU-u, u okviru ženskoga zdravlja′″.

Dan prije usvajanja ″Matićeva izvješća″ oglasila se Komisija Hrvatske biskupske konferencije ″Iustitia et pax″. U izjavi, koju je potpisao predsjednik Komisije, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, uz ostalo se ističe da predloženo izvješće ″sadrži brojne uznemirujuće elemente, a ne temelji se ni na jednom međunarodnom dokumentu, štoviše suprotno je svim postojećim kako globalnim, tako i europskim. Ono nema nikakve pravom obvezujuće osnove na kojoj bi bilo sazdano i zbog te činjenice predstavlja tešku povredu zaštićenih ljudskih prava, posebice prava djeteta i vladavine prava.″ K tome čitamo i ovo:

″Zdravlje žena ne može se poistovjetiti s nepostojećim pravom na pobačaj (osim u ekscesnim situacijama kad trudnoća ugrožava život ili zdravlje žene) iz jednostavnog razloga što trudnoća nije bolest. U tome smislu neprimjerena je tvrdnja o potrebi jamstva pristupa svim zdravstvenim uslugama radi ostvarenja ljudskog prava na zdravlje, jer u slučaju pobačaja nije riječ o pravu na zdravlje, pa time ni zdravstvenoj, već medicinskoj usluzi.″

Tako govori Komisija Hrvatske biskupske konferencije ″Iustitia et pax″, koja u Izjavi zaključno ističe: ″Brigu za zdravlje žena i djece treba usmjeriti prema stvarnim zdravstvenim problemima, a ne prema pobačaju i svjetonazorskim pitanjima.″

Potrebno je primijetiti da umjesto humanizaciji medicine, gdje bi se humanizirala nova biotehnologija i zauzdala tehnokratska moć nad slabijima i nezaštićenima – svjedočimo medikalizaciji humane prokreacije, čovjekove biološke reprodukcije, pri čemu se pravo na pobačaj odnosno ubijanje nerođene djece u dijaboličkoj distorziji pojmova naziva naizgled ″pro-life″ sintagmom ″reproduktivna prava žene″.

K tome ne bi smjelo ostati nespomenuto kako rimsko pravo određuje da se začeto, a nerođeno dijete – smatra u određenim slučajevima već rođenim, ako je riječ o njegovim pravima. Ta je odredba pretočena i u hrvatsko zakonodavstvo, u članak 124. Zakona o nasljeđivanju (na snazi od 15. veljače 2019.): ″Za dijete već začeto u času otvaranja nasljedstva uzet će se da je rođeno ako se rodi živo″ (Narodne novine 14/19).

Dospijevamo pred pitanje: Kako začeto dijete istodobno može biti subjekt i objekt: subjekt u pravu nasljeđivanja, objekt u bioetici i medicinskoj etici; subjekt, odnosno ljudsko biće, prema utvrđenim znanstvenim činjenicama, objekt u viđenju političara koji otvaraju prostor dehumaniziranoj tehnokratskoj moći?

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
04 srpnja 2021, 16:37