U sklopu projekta Iter Europaeum kardinal Grech u Rimu predvodio misu na Dan državnosti Republike Hrvatske
Gabrijel Kamber
U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu je u nedjelju, 30. svibnja 2021., na svetkovinu Presvetog Trojstva, euharistijskim slavljem obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske. Uz koncelebraciju rektora Zavoda vlč. Marka Đurina i dvadesetak drugih svećenika, među kojima su bili djelatnici u kongregacijama i u Državnom tajništvu Svete Stolice te crkveni savjetnici iz nekoliko veleposlanstava, svetu misu je predvodio generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech.
Budući da je Hrvatska crkva sv. Jeronima uključena u projekt „Iter Europaeum“ kojim se obilježava 50. obljetnica službenih odnosa Svete Stolice i Europske unije, i u sklopu kojega je svaka pojedina članica Europske unije izabrala jednu crkvu u Rimu s kojom je vezana posebnim povijesnim vezama, Republika Hrvatska je preko svojeg Veleposlanstva pri Svetoj Stolici, zajedno s rektorom Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu, svoju pripadnost europskoj zajednici očitovala kroz „hod“ crkvom i zavodom sv. Jeronima i tim euharistijskim slavljem.
Prije početka slavlja svete mise sve nazočne svećenike i vjernike, a osobito kardinala Grecha, pozdravio je rektor Đurin čestitavši Dan državnosti. Osim izrečenih pozdrava, rektor se osvrnuo i na projekt „Iter Europaeum“ te je iznio kratki presjek povijesti crkve sv. Jeronima u Rimu.
S obzirom na slavlje Svetkovine Presvetog Trojstva koje je u sebi savršeno zajedništvo u predanju i ljubavi, kardinal Grech se u svojoj homiliji dotaknuo govora o zajedništvu i samoći. Samoća je tužna bolest suvremenog života koju potvrđuje i izvještaj Europske komisije o utjecaju demografskih promjena koji je istaknuo kako je problem samoće najnaglašeniji u gradovima. Tako se 40% ljudi u Milanu, 50% u Parizu i 60% u Stockholmu osjeća samima.
Samoća nije samo emocionalno-psihološka stvarnost, već se danas može govoriti i o ekonomskoj i političkoj samoći koju do kraja kušaju siromašni, oni koji ne rade ili rade u neljudskim uvjetima, izolirani zbog rasizma, seksualne orijentacije, migranti koji nisu prihvaćeni te oni koji trpe iz vjerskih razloga – istaknuo je generalni tajnik Biskupske sinode. Proglasivši samoću ljudskim porazom, pozvao je na povratak u iskustvo sigurnosti da nas Bog nikada ne napušta, jer je on Bog koji voli čovjeka ta kao takav nije u stanju odvojiti se od svoga stvorenja.
Isto tako, Gospodin treba muškarce i žene koji će iz tog konkretnog i otajstvenog zajedništva s Njim, bližnje smatrati i činiti svojom braćom, kako je naglasio i papa Franjo u enciklici „Fratelli tutti“. Na taj način bratstvo i solidarnost postaju protuotrov za samoću, sredstva po kojima se stvara „antropologija koinonije“, mjesta na kojima se kuša „mi“ zajednice i nudi jamstvo kako nijedna osoba, nijedan narod i nijedna država neće trpjeti teret samoće. Kardinal Grech je homiliju zaključio citatom jednog suvremenog europskog političara koji je napisao: „temeljni zakon Europe - njezin temelj - jest solidarnost. Hipotetski 'zakon svih zakona', na koji su oci utemeljitelji položili prvi kamen, upravo je načelo ekonomske i socijalne solidarnosti“.
Na kraju svete mise još se jednom svima obratio rektor Đurin. Zahvalio je kardinalu Mariju Grechu na homiliji i prisustvu, svećenicima i sjemeništarcima na sudjelovanju u slavlju, članovima Zavoda sv. Jeronima na organizaciji proslave, svim nazočnim članovima diplomatskog zbora na sudjelovanju, a osobito gospođi Tei Zupičić, otpravnici poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Na kraju euharistijskog slavlja svoje pozdrave i zahvalu na cjelokupnoj organizaciji izrekla je i sama gospođa Zupičić.
Euharistijsko slavlje je svojim pjevanjem uzveličao zbor svećenika sv. Jeronima u Rimu, pod vodstvom vlč. Darija Hrge uz orguljašku pratnju Tine Galant.
