Predsjednik HBK, nadbiskup Želimir Puljić Predsjednik HBK, nadbiskup Želimir Puljić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je čestitku novoimenovanom hvarskom biskupu Ranku Vidoviću, u kojoj je među ostalim istaknuo da teologija biskupske službe veli kako je biskupsko služenje na otajstven način umreženo u zajedništvo i s drugim biskupima našeg naroda, a i šire.

Vedran Šmitran - Zagreb

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je čestitku novoimenovanom hvarskom biskupu Ranku Vidoviću, u kojoj je među ostalim istaknuo da teologija biskupske službe veli kako je biskupsko služenje na otajstven način umreženo u zajedništvo i s drugim biskupima našeg naroda, a i šire. Zajedništvo apostolskih nasljednika i djelitelja svetih tajna, naime, nije obično, nego sakramentalno. Neka Vam svijest o tom zajedništvu dadne dostatne snage, hrabrosti i povjerenja – zaželio je predsjednik HBK u čestitki novoimenovanome hvarskom biskupu.

Uime Vlade Republike Hrvatske i osobno, čestitku mons. Ranku Vidoviću uputio je premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako ovo imenovanje svjedoči još jednom o trajnoj brizi Svete Stolice prema Crkvi u Hrvata i iskrenoj želji da Hvarsko-bračko-višku biskupiju vodi čestit zaštitnik i zagovornik vjernika, koji će odgovorno i predano svjedočiti svoju vjeru i pastirsko poslanje.

U prvoj izjavi za medije nakon objave biskupskoga imenovanja, mons. Ranko Vidović poručio je da će u Hvarskoj biskupiji iskreno raditi na tome da svi budemo braća i sestre, da budemo prijatelji i jedni drugima dar, a ne kamen spoticanja.

Kako je rekao, prvi korak će mu biti doći u Hvarsku biskupiju i biti normalan, biti čovjek, živjeti s tamošnjim ljudima kao vjernik i ostvariti one prve odnose, pristupiti svakome kao čovjek čovjeku, kao svećenik svećeniku, kao otac onima koji su mu povjereni, biti jedan od njih, biti normalan.

Na pitanje kako riješiti nedostatak svećenika u Hvarskoj biskupiji, mons. Vidović je rekao: Prvo što ću napraviti u Hvaru je upravo to da ćemo taj problem adresirati na pravu adresu, na Velikog svećenika Isusa Krista. Bez Njega, tko sam ja, tko smo mi?

Jučer, na Treću korizmenu nedjelju (7. ožujka), u samostanskoj i župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu u Banjoj Luci proslavljena je svečana Euharistija koja je označila vrhunac Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ovu je akciju Crkva u Republici Hrvatskoj započela 2007. godine, povjerivši ju Hrvatskome Caritasu koji ju provodi u suradnji s Caritasom Bosne i Hercegovine i caritasima pojedinih bosanskohercegovačkih biskupija. Jučerašnje misno slavlje na Petrićevcu predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica, a propovijedao je predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš.

„Želimo danas biti s vama solidarni. Želimo pokazati simbolično, ali i stvarno blizinu s vama. Danas će Crkva u Hrvatskoj prikupljati i darove za vas. Ti darovi su tek kap u moru. Ali, to je kap krvi, doza krvi koja će podržavati ono što je najslabije, što je najpotrebitije u Crkvi i društvu. Sretni smo i drago nam je da možemo biti i na taj način dio Kristova krvotoka koji teče kroz one najslabije koji su ovdje među vama – istaknuo je u propovijedi biskup Radoš.

U organizaciji Inicijative 40 dana za život, prošloga je petka (5. ožujka) na zagrebačkom Jordanovcu, ispred župne crkve Bezgrešnog Srca Marijina, održan svečani pokornički križni put za nerođene.

Kroz nepunih 30 godina hrvatske države, prema službenim statistikama, kirurškim namjernim pobačajem ubijeno je više od 170.000 djece u hrvatskim bolnicama. Ovom javnom pokorom za grijehe pobačaja prisjetili smo se i više od 10.000 kirurškim pobačajem namjerno ubijene djece u (obližnjoj) bolnici ‘Merkur’. O broju nezabilježenih kirurških pobačaja i pobačaja abortivnom kontracepcijom i umjetnim oplodnjama mučno je razmišljati, a ovom procesijom molili smo i za svaki tako izgubljen život. Križni put u kojem smo sudjelovali znak je i Kristove pobjede. Vjerujemo u skorašnju pobjedu kulture života nad kulturom smrti – istaknuo je ovom prigodom Predsjednik Inicijative ‘40 dana za život’ Ante Čaljkušić.

Izvršna direktorica Inicijative Petra Milković zahvallila je i svima koji su pomogli da se križni put održi: domaćinima, ocima isusovcima Tomislavu Magiću, župniku, i Mislavu Skelinu, župnom vikaru, te župniku Župe sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki vlč. Damiru Ocvirku koji je predvodio križni put.

Povodom Međunarodnog dana žena, udruga U ime obitelji upućuje čestitke svim ženama te upozorava na dva najčešća oblika društvene nepravde s kojima se u Hrvatskoj još uvijek suočava veliki broj žena: rad nedjeljom, osobito u trgovinama te učestala diskriminacija kojoj su na tržištu rada izložene žene koje odabiru biti majke.

Deseci tisuća žena koje rade šest dana u tjednu prisiljene su, zbog straha od gubitka posla, raditi i sedmi dan, nedjelju ili praznik, bez ikakve ili uz minimalnu naknadu. Žene koje odabiru biti majke često ostaju bez posla zbog trudnoće ili se vraćaju s rodiljnog i roditeljskog dopusta na manje odgovorna i lošije plaćena radna mjesta.

Prema prvom i čini se jedinom istraživanju o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada koje je provedeno 2012., čak 34,1% žena suočilo se s neproduživanjem ugovora o radu zbog trudnoće, njih čak 21,2% dobilo je otkaz, 16,4% premješteno je na lošije radno mjesto, a 14,7% žena smanjena je plaća.

Navedeno istraživanje pokazuje i učestalost ucjenjivanja žena od strane poslodavca zbog trudnoće, odnosno rođenja djeteta, na način da su žene prisiljene prihvatiti lošije radne uvjete. Među sudionicama istraživanja, njih 45,6% je navelo kako se radilo o skraćivanju godišnjeg odmora, 39,8% suočilo se sa smanjenjem plaće, a 27,8% je navelo kako im je poslodavac ugovor na neodređeno promijenio u ugovor na određeno vrijeme.

Iz udruge U ime obitelji ističu da je potrebno jačati mehanizme zaštite svih žena na radnom mjestu, a pogotovo onih koje se odlučuju na majčinstvo te poziva žene da prijavljuju takve slučajeve diskriminacije, a poslodavce i nadležne vlasti na dosljedno provođenje zakona.

Kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita žena na radnom mjestu, pozivamo Vladu da poduzme i potrebne mjere da bi se: osigurala neradna nedjelja, zajednički slobodni dan za obitelj te spriječila svaka diskriminacija, osobito diskriminacija trudnica i majki; ostvarila prava žena na usklađivanje poslovnog i obiteljskog života te osigurala zaštita svih onih čije se dostojanstvo i prava narušavaju na bilo koji način. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
08 ožujka 2021, 14:26