Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Pod naslovom „Dati lice odgoju“ danas je počela Katehetska zimska škola u kojoj je sudjelovanje omogućeno na virtualan način. U pozdravnom govoru predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić naglasio je kako danas ništa nije tako sigurno kao što je sigurna stalna promjena. „No, ipak, čini se da postoji nešto što je trajno i nepromjenjivo – konstanta: a to su čovjek i njegova potreba za drugim, što se posebno i na različite načine pokazuje u vremenima bolesti, nesigurnosti, patnje, stradanja i boli“. „Možda se vjeronauk ne može u ovim danima ostvariti onako kako bismo mi željeli, licem u lice, ali je zbog toga još potrebnije njegovati pedagogiju pozornosti prema učenicima i njihovu osobnom životu. Teologija koja ne bi bila osjetljiva na patnju, vjeronauk koji ne bi bio pozoran na život učenika: Crkvu bi u današnjim okolnostima učinili nerječitom i neodgovornom“, riječi su nadbiskupa Hranića.

Zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić susreo se u utorak, 12. siječnja, u Uredu zagrebačkog nadbiskupa s pravoslavnim mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem Perićem. Susretu su nazočili pomoćni zagrebački biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, protonamjesnik Bogoljub Ostojić te đakon Petar Kozakijević. Kardinal i mitropolit razgovarali su o aktualnoj situaciji u kojoj žive vjernici obiju Crkava, obilježenoj pandemijom i potresima koji su pogodili Zagreb i širu okolicu te sisačko, petrinjsko, glinsko i pokupsko područje. U zagrebačkoj katedrali zastali su u molitvi. Mitropolit je obišao i nadbiskupski dvor, upoznavši se s razmjerima šteta koje su prouzročili potresi. Novinarima je mitropolit rekao da je ostao iznenađen razmjerima šteta na katedrali i nadbiskupskom dvoru, istaknuvši kako je „šteta tolika da se ljudi trebaju angažirati, ne samo oni koji su vjernici, nego i država mora obratiti pažnju na ovakav velebni hram i spomenik od nacionalnog značaja. Rekao bih i spomenik kulture koji nadilazi granice Hrvatske“. Obraćajući se okupljenim medijskim predstavnicima kardinal je rekao da je ovo redoviti susret, ali ima jedno specifično značenje. „Ovo je ekumensko hodočašće od zagrebačke katedrale do pravoslavnog hrama i to uoči Osmine za jedinstvo kršćana. Tako da mi ovdje hodamo kao vjernici, kao biskupi koji u isto vrijeme gledamo na patnju ljudi, ali i na pomoć koja dolazi od Boga“. Istaknuo je kako su u prvom planu ljudi, njihovo zbrinjavanje, apeliravši da „učinimo sve što se može, posebno za one koji nemaju krov nad glavom“. Visoki predstavnici sestrinskih Crkava zadržali su se u molitvi i u sabornoj crkvi Peobraženja Gospodnjega, u kojoj je mitropolit kardinala upoznao sa štetama koje su pogodile sabornu crkvu i eparhijski centar. U potresima koji su u ožujku pogodili Zagreb i širu okolicu te u potresima u prosincu koji su teško pogodili sisačko, petrinjsko, glinsko i pokupsko područje, ali ponovno i Zagreb i širu okolicu, oštećen je velik broj sakralnih objekata. Prema dosad pristiglim izvještajima na području Zagrebačke nadbiskupije stradalo je više od osamdeset crkava, dok je na području Sisačke biskupije stradalo oko trideset crkava. Stradalo je i mnogo pravoslavnih hramova od kojih su dva potpuno srušena.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je 13. siječnja svećenicima i vjernicima Zadarske nadbiskupije pismo naslovljeno „Ususret Nedjelji Božje Riječi“, koju Crkva ove godine slavi 24. siječnja. Ustanovljenjem Nedjelje Božje Riječi papa Franjo je odgovorio željama i poticajima brojnih vjernika, podsjetio je nadbiskup koji u svome pismu postavlja pitanja: Imamo li u svom domu svetu knjigu? Sjetimo li se u prigodi nekih važnih obiteljskih događaja kupiti Sveto pismo i pružiti ga kao dar? Ako u kući imamo Bibliju, gdje se ona nalazi? Možemo li pronaći neko vidno mjesto u svom domu gdje ćemo držati Bibliju kao svoje kućno svetohranište? Jer, riječi su Svetoga pisma „žive i djelotvorne“ te korisne „za pouku, popravljanje i odgajanje“, kako piše apostol Pavao svome učeniku Timoteju. „Poželio bih da ovo vrijeme pandemije, kad se malo više družimo u obitelji, iskoristimo to zajedništvo i za druženje s Biblijom, pa nešto vremena posvetimo čitanju poticajnih tekstova Očevog pisma, osobito izvješća u evanđeljima o Isusovom rođenju, njegovoj muci i uskrsnuću“.

Hrvatska katolička mreža, Hrvatski katolički radio i IKA primjerenu pozornost posvećuju stradalima u potresu „koji se bore, pobjeđuju strah i ružne okolnosti, nošeni djelotvornom ljubavlju koja je prisutna od prvoga dana i koja je temelj budućnosti na Banovini“. Potvrđeno je to i u emisiji „Argumenti“ HKR-a u kojoj su 12. siječnja sudjelovali sisački biskup Vlado Košić, koordinatorica distributivnog centra Caritasa Sisačke biskupije s. Smilja Čirko i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina. „Veličina pomoći i solidarnosti, koja je pokrenuta nakon potresa, daje nadu u nemoći koju proživljavaju stradali u potresu. Svećenici se snalaze i organiziraju pastoralni život, u vezi su s Caritasom i javljaju o potrebama u svojim župama, a situaciju dodatno otežava pandemija koronavirusa“, rekao je sisački biskup. „Ovo zlo ujedinilo je ljude i mnogi su se povezali. Divno je gledati toliko mladih koji se žrtvuju, to nas hrabri i daje jednu nadu. Sve koji me posjete, nakon obilaska crkava stradalih u potresu, odvedem u Caritasov distributivni centar da vide tu mladost, da vide kako je organiziran prihvat robe i distribucija pomoći. Svi koji su došli bili su zadivljeni i ohrabreni i to daje jednu drugu sliku”. Biskup Košić je rekao da razrušene kuće i crkve vape za obnovom, a kod obnove treba voditi računa da to bude gradnja koja može izdržati teži potres. „Većina starih crkvi, koje su stradale u potresu, nisu građene na moderniji način i nemaju armirane stupove. To je i za konzervatore važno da odustanu od svojih zahtjeva. Na Banovini se može ostvariti dobar i kvalitetan život, ali su potrebna ulaganja. „Nažalost to je i prije bio zapušten kraj. Pokazatelj za to je da nam u zadnjih 30 godina nisu napravili autocestu, propala je industrija, a to se ne smije događati. Tu se može napraviti kvalitetno okruženje gdje će ljudi moći živjeti i koje će privlačiti ostale da dolaze. Mi imamo prekrasnu povijest, to je kraj Zrinskih i velikih povijesnih zbivanja i sve bi to obnovom moglo dati jednu lijepu turističku i ekološku kartu”. Mons. Svalina, koji je imao prigodu proći gotovo sve krajeve pogođene potresom, istaknuo je da neće dopustiti da se nastradali u potresu zaborave i da će sudjelovati i u obnovi kuća, zajedno s državom i drugima koji će dati svoj obol. Uputio je zahvalu svim ljudima koji koriste Caritas kao put konkretne pomoći. „Prva pomoć koja je došla do nastradalih bila je lijepa riječ i podrška koju su dali brojni volonteri“, istaknula je s. Smilja Čirko. „U prihvatu i otpremi robe do sada je bilo uključeno 1600 volontera, a na dnevnoj bazi ih kroz centar prođe od 200 do 300. Među njima su i mladi pravoslavci i muslimani. Uputila je poziv dobročiniteljima da prate internetsku stranicu Caritasa Sisačke biskupije gdje se oglašava ono što je iz dana u dan najpotrebnije.