Pakt Europske unije o migracijama i azilu. COMECE: U središtu treba biti osoba
Gabriella Ceraso - Vatikan; Ivana Čičmir - Split
Radna skupina Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), pohvalila je napore Europske komisije da uzme u obzir interese svih država članica te pronađe izlaz iz slijepe ulice. Međutim, trenutne okolnosti zahtijevaju hitnu pozornost budući da je pandemija dodatno povećala siromaštvo, društvenu isključenost te stigmatizaciju ljudi koji se iseljavaju i traže zaštitu.
Potrebno je uspostaviti održiv i human sustav solidarnosti i zajedničke odgovornosti kojemu je u središtu čovjek, ljudsko dostojanstvo i opće dobro – napomenuli su biskupi. Njihova se zabrinutost odnosi na sposobnost Pakta da ublaži tešku situaciju, pogoršanu bolešću Covid-19. Pakt bi trebao promicati kontekst koji podržava prihvaćanje te pošten i pravedan pristup ljudima u nevolji. Kriterij i sigurnost ljudskog bratstva određuju put u smjeru sudjelovanja u potrebama drugih. Vijeće biskupskih konferencija Europske unije u dokumentu ističe tri pitanja: načelo solidarnosti, pitanje međunarodne suradnje i važnost granica.
Od najveće je važnosti uspostaviti jednak i učinkovit mehanizam solidarnosti i raspodjele odgovornosti među državama koji u središte stavlja ljudsko dostojanstvo i opće dobro. Novi mehanizam koji predlaže Pakt postavlja različita pitanja, jer državama članicama daje na odluku hoće li primiti tražitelje azila ili ne. Osim toga, prema riječima Vijeća biskupskih konferencija Europske unije, bitno je promicati ugodnije okruženje u našim društvima s ciljanim uslugama potpore i pratnje. Važan je i način na koji se događaji predstavljaju, jer može spriječiti nasilje i netrpeljivost prema doseljenicima. Povoljna okruženja bi, stoga, bili gradovi i države otvoreni za razlike koje vrednuju pozitivno, zadržavajući pri tome svoj kulturni i vjerski identitet.
Europski biskupi su objasnili važnost jačanja suradnje među zemljama Europske unije, jer dijalog s drugima znači priznavanje vlastitog identiteta i kulture. U tom duhu, odnosi s drugim državama moraju izražavati kulturu susreta na svim razinama kako bi se stvorila klima pravednosti. Prijedlozi su u tom pogledu uspostavljanje pravnih kanala za ulazak u zemlju, garancija sporazuma o ponovnom prihvatu i dobrovoljnom povratku, te zaštita obitelji i zaštita od trgovine ljudima.
Posljednje poglavlje na koje se osvrnulo Vijeće biskupskih konferencija Europske unije tiče se granica. Preporuke se prvenstveno odnose na sigurnost, posebno na opasnim rutama poput kanala La Manche, Kanarskih otoka te mediteranske obale. Među preporukama se ističe suprotstavljanje pojavi trgovine ljudima s odgovarajućim kontrolama, jačanje akcija traganja i spašavanja na humaniji način i prema određenim uvjetima poput jedinstva obitelji i njihovih posebnih potreba, te određivanje sredstava koja valja uložiti na tom području.
Vijeće biskupskih konferencija Europske unije posebno se osvrnulo na nevladine udruge koje ne bi trebale biti kriminalizirane ukoliko djeluju u skladu s međunarodnim standardima. Potreban je čitav niz mjera i pozornosti na razini postupaka i praćenja temeljnih prava, posebno ako je riječ o maloljetnicima i ranjivim osobama, počevši od ukidanja maloljetničkog zatvora. U središtu su potrebe i zahtjevi onih koji se sele, a s njima i uživanje slobode vjere i savjesti tijekom čitavog postupka za dobivanje azila, uključujući zahtjev za omogućavanje pristupa prihvatnim centrima za Crkve i vjerske organizacije.
