Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić jučer je na Nedjelju zahvalnosti polaganjem ruku i posvetnom molitvom u đakovačkoj katedrali zaredio četvoricu novih đakona.

Neno Kužina - Zagreb

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić jučer je, na Nedjelju zahvalnosti, polaganjem ruku i posvetnom molitvom u đakovačkoj katedrali zaredio četvoricu novih đakona. U homiliji, obraćajući se ređenicima, istaknuo je kako u iskustvu ranjivosti, pred pandemijom koja je zahvatila čitav svijet, od Crkve i njezinih službenika sigurno se ne traži da smišlja i nudi odgovore na sva pitanja te da svojim brzopletim i nedovoljno produbljenim stavovima i izjavama unosi dodatan nemir i zbunjenost u ljude i društvo oko nas. Diakonija – služenje: ponizno je snaženje svijesti zajedno s papom Franjom da „smo svi braća“ i da svi plovimo na istoj lađi. „Naša crkvena diakonija nas potiče da prije svega propitujemo i tražimo najprikladniji te cjelovit oblik svjedočenja vjere u Boga koji je prisutan i koji trajno bdije nad ovim svijetom, koji ga ljubi i koji nije dignuo svoju ruku od njega“.

U Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u subotu, 10. listopada, petnaesti put hodočastili su vjernici Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije. Misu su u Crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, zajedno sa svećenicima, služili vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica. Kardinal Puljić u propovijedi je istaknuo potrebu odgovornosti na svim područjima, a ne samo za zdravlje. „U društvu donosimo zakone kojima zapravo Božji zakon mijenjamo, pogotovo kad je u pitanju brak i obitelj. Ističemo demokratska prava, a gdje je tu demokracija koja ruši zakon i obitelj, to je demon-kracija. Zato moramo ugraditi odgovornost na svim razinama. Život je vrijedan od samoga začeća do prirodne smrti. Život treba vrednovati i na njega uložiti odgovornost“, kazao je kardinal Puljić. Primijetio je kako se u društvu govori o kriminalu i korupciji, ali se ne spominje nemoral koji je postao nešto normalno. Spomenuo je laž kao bolest od posebnog značenja: „Kada treba nekoga oblatiti – nije njih sramota ni grijeh. Nalagati i oblatiti u medijima! Još nisam ni jedan medij susreo da je javno rekao: ‘Oprostite, mi smo se prevarili, mi smo krivo rekli…’ Kakvo to društvo želimo izgraditi? Bolesno. Javno mnijenje je bolesno jer su se urušile vrednote. Potrebno je vratiti prave vrednote gdje je čovjek u središtu – njegova prava, njegovo dostojanstvo. Ne daje to država i politika, to je Bogom dano. Samo su država i politika dužne pomoći da čovjek živi svoje dostojanstvo, svoja prava i da izgrađuje međuljudske odnose. Zato je potrebno odgojiti savjest, voditi računa s Božjim zapovijedima. Zato je potrebno shvatiti: Ako Boga uklonimo, čovjek je u opasnosti”, riječi su vrhbosanskog nadbiskupa u Mariji Bistrici koje je prenijela IKA.

Apostolski nuncij u Republici Srbiji nadbiskup Luciano Suriani, s domaćinom apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom, zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i pomoćnim biskupom Ivanom Šaškom u petak, 9. listopada, obišao je u potresu oštećenu zagrebačku katedralu te Nadbiskupski dvor. Kardinal Bozanić je predstavio mons. Surianiju oštećenja i razmjer štete zagrebačke prvostolnice, poduzete mjere i sljedeće korake obnove. U katedrali su se zadržali u molitvi na grobu bl. Alojzija Stepinca. Obilasku su prisustvovali mons. Zlatko Koren i preč. Ivica Budinščak, potpredsjednici Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale i kompleksa Nadbiskupskoga dvora, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Istoga dana zagrebački nadbiskup susreo se s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Tema susreta bila je obnova zagrebačke prvostolnice, simbola grada Zagreba, te u potresu stradalih sakralnih i pastoralnih objekata na području Nadbiskupije, među kojima su i mnoga zaštićena kulturna dobra grada Zagreba i Hrvatske.

Svetkovina sv. Šimuna, jednog od zaštitnika Grada Zadra zaključena je svečanim večernjim euharistijskim slavljem koje je u četvrtak, 8. listopada, služio šibenski biskup Tomislav Rogić. U svojoj homiliji potaknuo je puk na zahvalu sv. Šimi i Majci Mariji, kojoj se osobito utječemo u listopadu, za uslišane zagovorne molitve i veliku zaštitu koju je hrvatski narod doživio tijekom svoje teške prošlosti. “Koliko je uzoran duh sv. Šimuna utkan u molitveni život cijele Crkve, pokazuje i činjenica da se svaki dan u Časoslovu u Povečerju u Crkvi zajedno moli riječima koje je izrekao upravo prorok Šimun: Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, u miru“. „Ne treba li nam upravo danas ta snaga Šimunove molitve, vjere i nade i u našim iskušenjima? Izaći ćemo iz njih ako u molitvama budemo ustrajni poput Šimuna, jaki u nadi poput tog starca koji je držao Spasitelja u rukama“. Propovjednik je dodao kako sv. Šimun pred nas koji težimo za ispunjenjem stavlja pitanja: „Koja svjetla slijedimo? Izgubimo li nekad nadu? Znamo li gdje ćemo je, kod koga, istinski obnoviti? Na to svatko, prije ili kasnije, mora sebi odgovoriti“, potaknuo je mons. Rogić, istaknuvši da je „Šimun uzor ustrajnog tragača za svjetlom, uzor bogobojazna čovjeka zagledanog u svjetlo i nadu spasa koji u hramu, mjestu susreta s Bogom, traži odgovore na životna pitanja. I ne odustaje“.

Sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj održana je u srijedu, 7. listopada, a dan kasnije održan je sastanak nad/biskupijskih povjerenika za obiteljski pastoral. Susretima je u Zagrebu predsjedao predsjednik toga Vijeća dubrovački biskup Mate Uzinić. Vijećnici i povjerenici izviješteni su o izvršenju zaključakâ prethodnih sjednica, kao i o aktualnostima u Crkvi i društvu koje se tiču života, braka i obitelji, s posebnim naglaskom na inicijative i smjernice pape Franje te vatikanskog Dikasterija za laike, obitelj i život. Osvrnuli su se i na aktualnu situaciju vezanu za udomljavanje i posvajanje djece, kao i udomljavanje starijih osoba. Polazeći od primjera Isusa Krista i učiteljstva Crkve te međunarodnih konvencija, vijećnici i povjerenici izrazili su žaljenje što dobrobit djeteta i starijih osoba nije apsolutni prioritet sviju koji su uključeni u te procese, a osobito onih koji donose sudbonosne odluke o njihovoj budućnosti. Smatraju da bi te odluke trebale biti isključivo u najboljem interesu djece i starijih osoba, a nipošto uvjetovane nekim drugim interesima ili ideologijama. Zaključeno je kako bi u Crkvi i u društvu trebalo poticati kulturu udomljavanja djece i starijih osoba, a osobito među cjelovitim vjerničkim obiteljima, jer bi to bio istinski pokazatelj autentične kršćanske solidarnosti i ljubavi.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua boravit će u Požeškoj biskupiji. Prvoga dana, 14. listopada, nuncij će u pratnji požeškog biskupa Antuna Škvorčevića pohoditi Jasenovac te u župnoj crkvi Uznesenja BDM i sv. Nikole Biskupa u 9.30 predvoditi molitvu za sve žrtve totalitarnih režima 20. stoljeća koje su nedužno stradale u jasenovačkom logoru i drugim mjestima. Na molitvi će sudjelovati i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk. Nakon programa u jasenovačkoj crkvi, nuncija i biskupa će u obližnjem jasenovačkom manastiru primiti episkop Jovan. Nuncij Lingua će u 12 sati u Novoj Gradiški obići prostore nekadašnjeg zatvora u kojem su tijekom komunističkog sustava tamnovali mnogi svećenici. Na svetkovinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale i grada, nuncij će služiti središnje misno slavlje u katedrali u 11 sati u zajedništvu s biskupom Škvorčevićem, biskupima Đakovačko-osječke metropolije i svećenicima.

Nadbiskup Giorgio Lingua služio je u četvrtak, 8. listopada, presvetu euharistiju redovitog hodočasničkog dana Gospi Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, koji se odvijao pod geslom marijanske pjesme „U tebi, Djevice, sva nam nada sja...“. S njim su služili đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić, župnik Ivan Lenić te desetak svećenika. U svom pozdravu nadbiskup Srakić je predstavio marijansko svetište u koje već više od 60 godina svakoga osmoga u mjesecu hodočaste brojni vjernici. Naglasio je kako je to jedno od najmlađih svetišta u Hrvatskoj te kao moderno svetište dokaz da Hrvati katolici u ovom dijelu Slavonije posebno časte Blaženu Djevicu Mariju, očitujući tako svoj kršćanski identitet. Nuncij Lingua je ustvrdio kako se Gospa Brze Pomoći uklapa u razmišljanja pape Franje, koji govori o Crkvi kao o poljskoj bolnici, mjestu gdje hitni slučajevi imaju prednost. „Gospa od Brze Pomoći je upravo Gospa poljske bolnice. Stoga ovdje, pred njezinom slikom, u ovoj njezinoj kući, pokušajmo se zapitati: koje su to rane kojima je potrebna najhitnija pomoć u Crkvi današnjice? Zazvat ćemo Gospu od Brze Pomoći, koja ih dobro poznaje, da nam pomogne prepoznati ih, previti ih, ali ne da ih sakrijemo, već da ih izliječimo“, naglasio je nuncij Lingua. Nastavio je „da trebamo moliti Gospu od Brze Pomoći da nam pomogne ostvariti i živjeti jedinstvo, slogu, mir i pomirenje ponajprije unutar Crkve, unutar domaće Crkve u našim obiteljima, među rođacima i susjedima, moliti za jedinstvo sa sestrinskim Crkvama, s kojima imamo isto krštenje, ali smo katkada daleki jedni od drugih, pogotovo stoga što nosimo u sebi mnoge rane iz nedavne prošlosti“. Pozvavši vjernike da ne gube nadu, da slušaju Mariju koja nas upućuje da činimo ono što nam Isus govori, da ljubimo jedni druge, poručio je: „Ako činimo ono što nam je Isus zapovjedio: „ljubite jedni druge; kao što sam ja vas ljubio“, tada se voda naše bijede može pretvoriti u vino naše snage. Zajedno ćemo izliječiti Kristovo tijelo koje mi još uvijek ranjavamo i svijet će moći uzvjerovati. Majko Božja od Brze Pomoći, moli za nas. Majko Nade, moli za nas!, rekao je nuncij Lingua i zamolio hodočasnike da mole za Svetoga Oca i za njega.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
12 listopada 2020, 13:16