Vatican News
Uznesenje Blažene Djevice Marije Uznesenje Blažene Djevice Marije 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Blagdan Velike Gospe, proslavljene i na nebo uznesene, izvor je takve nade i sigurnosti i u ovom vremenu kušnje, obilježenom bolesti Covid-19. Zahvalni svima koji vode brigu o našem zdravlju, pozivam na pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osobito u svezi s fizičkim razmakom sudionika slavlja, pojačanoj osobnoj higijeni i higijeni prostora - rekao je u priopćenju predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup Želimir Puljić.

Neno Kužina - Zagreb

„S Marijom zvijezdom mora, koja je nada čovječanstva, vjernici se nisu nikada bojali jer su znali da je ona “zora svagdanja”, koja ih prati u luku sigurnog spasa. Blagdan Velike Gospe, proslavljene i na nebo uznesene, izvor je takve nade i sigurnosti i u ovom vremenu kušnje, obilježenom bolesti Covid-19. Kako bismo dostojanstveno proslavili blagdan Velike Gospe, u ovim uvjetima širenja koronavirusa, zahtijeva se posebna odgovornost od svećenika i od vjernika koji dolaze u marijanska svetišta. Zahvalni svima koji vode brigu o našem zdravlju, pozivam na pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osobito u svezi s fizičkim razmakom sudionika slavlja, pojačanoj osobnoj higijeni i higijeni prostora. Treba stoga imati u vidu i činjenicu kako u ovakvim okolnostima nije razborito organizirati tradicionalne procesije“. Navodi to u svojoj izjavi pred blagdan Velike Gospe predsjednik Hrvaske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Dodaje kako nas odgovornost sve prisiljava smanjiti popratna neliturgijska okupljanja i sadržaje vezane uz taj blagdan. U okolnostima, dakle, u kojima nas bolest Covid-19 sputava, vjerničko srce naći će načina kako iskazati štovanje našoj nebeskoj Majci Mariji. Jer, ona nije “izmišljena utjeha“, nego stvarno darovana nada. Naša je prošlost i sadašnjost povezana s njom. Ona nam je pomagala u vrijeme ratnih nevolja, u doba kuge, kolere, gladi, oluja i brodoloma. Bila je i ostala naša pomoćnica, utočište i „najvjernija odvjetnica Hrvatske“.

Na svetkovinu sv. Klare, zaštitnice župe i istoimenoga naselja u Novome Zagrebu, svečanu misu u župnoj crkvi služio je sisački biskup Vlado Košić. Podsjetivši na to kako ju je papa Pio XII. 1958. proglasio zaštitnicom televizije, biskup se zapitao što bi sveta Klara rekla danas na to sredstvo koje prenosi informacije, koje daje razne programe. „Jedan profesor je napisao kako mu je smiješno to što se u ovoj koronakrizi stalno govori da treba uspostaviti ‚socijalnu distancu‘ tj. tjelesni razmak među osobama u društvu, kao da već desetljećima nisu ljudi i te kako socijalno distancirani!? I kad se zajedno okupe, svatko bulji u tu svoju kutijicu, gleda neke slike, prati videouratke, poruke prima i šalje… i uopće ne zapaža da je u nekakvom društvu. Možda nas neki svjetski moćnici i u ovoj aktualnoj svjetskoj krizi treniraju kako da se još više jedni od drugih udaljimo? Čudno je kako sva ta sredstva utječu na nas, i na naše zdravlje…“, citirao je biskup Košić. Nastavio je kako „možda ne treba zauzeti tako radikalno negativni stav prema medijima, ali bi svakako bilo potrebno više kritičnosti i udaljenosti od ideja, načina i sadržaja koje nam oni nude“. Sisački biskup nije propustio istaknuti kako su mediji, a ponajviše televizija i internet te društvene mreže, jako mnogo pomogli kada nisu bila dopuštena okupljanja ljudi, pa ni vjerska okupljanja, ali su se mise i pobožnosti prenosile tako da su vjernici mogli pratiti misna slavlja, moliti krunicu zajedno s udaljenim vjernicima, bili dionici poruka evanđelja… „Tako se vidi kako se moderna sredstva mogu pozitivno koristiti. Bogu hvala da se s rastom zla sve više javljaju i inicijative koje kroz medije promiču dobro“, zaključio je biskup Košić, a prenijela IKA.

Svetkovina sv. Klare proslavljena je 11. kolovoza i kod požeških klarisa svečanom euharistijom koju je u njihovoj crkvi služio biskup Antun Škvorčević u zajedništvu s fra Ratkom Radišićem, asistentom Federacije sestara klarisa i drugim dijecezanskim i franjevačkim svećenicima. Sudionike slavlja biskup je potaknuo neka se na svetkovinu sv. Klare ispitaju žive li možda svoju svakodnevicu po modelu koji im nameće televizija i drugi mediji nekim svojim emisijama, internet i moda, površni konzumerizam ili svojim opredjeljenjem za život po Isusovu evanđeoskom modelu svjedoče koliko vjeruju Bogu i koliko ih on kroz kušnje i patnje pročišćava i omogućuje da iznutra rastu. Spomenuo je kako su mu stari ribari tumačili iskustvo nekadašnjeg vađenja koralja iz mora. Nisu tada imali boce s kisikom, nego su zaranjali u more i kroz bambusovu trsku hvatali zrak s površine. Kazao je kako je molitva ta bambusova trska kojom mi, uronjeni u toliko nevolja naše prolaznosti, ranjenosti zlom i smrću udišemo Božji kisik i na taj način ne dopuštamo da nam se duša uguši. Zamolio je sv. Klaru i njezine sestre da mole za sudionike slavlja kako bismo svi zajedno disali što dubljim Božjim dahom u našem gradu Požegi i u cijeloj Hrvatskoj, jer samo svakodnevno udišući Božji kisik i pročišćavajući njime naš duhovni organizam, moći ćemo ovdje na zemlji uživati ono zdravlje koje se nadamo u punini zadobiti u vječnosti.

O 100. obljetnici rođenja bl. Miroslava Bulešića, zahvaljujući Porečkoj i Pulskoj biskupiji, priređeno je dopunjeno izdanje njegovoga Duhovnog dnevnika. Prevedeni su dijelovi koji su napisani na francuskom i talijanskom jeziku, a Dnevnik je obogaćen fotografijama, od kojih su mnoge objavljene prvi put. „Duhovni dnevnik blaženog Miroslava svima nama može biti ‚duhovni molitvenik‘, da na ispravan način gledamo svoj kršćanski poziv: bilo kao vjernik laik ili kao Bogu posvećena osoba. Dok čitamo Duhovni dnevnik na neki način i molimo, jer razmišljamo ne samo o duhovnom životu blaženog Miroslava, već nas ovo čitanje, moljenje, uvodi u naš duhovni život; stavlja nas na put rasta u vjeri“. „Vrijeme u kojem je djelovao blaženi Miroslav bilo je izuzetno teško: Drugi svjetski rat i poraće. Doživljavao je razne prijetnje, neugodnosti od strane vlasti. Na sve je odgovarao: ‚Moja osveta je oprost!‘ Nije dopustio da politička previranja dovedu u pitanje njegov duhovni i svećenički život. Želio je biti, što je i postao po sakramentu svetog reda, drugi Krist. U potpunom suobličavanju Isusu Kristu prihvaća progone, poniženja te iznad svega mučeništvo“, istaknuo je vicepostulator Kauze za proglašenje svetim vlč. Ilija Jakovljević.

U komentaru Velikogospojinskog broja Glasa Koncila glavni urednik mons. Ivan Miklenić naglašava da trenutačne okolnosti mogu biti impuls za vjernike i sve ljude dobre volje da učine veliki iskorak u svojoj osobnoj vjeri, crkvenosti, kao i u privatnom i društvenom životu. “Čovjek, bio vjernik ili samo osoba dobre volje, koji bi gledao aktualne izazove samo u ovozemaljskim okvirima riskirao bi teško razočaranje, panični strah i propast; a onaj koji bi gledao na aktualne izazove u svjetlu vjere i nade koju otkriva i na koju podsjeća te je i afirmira svetkovina Marijina uznesenja bio bi oslobođen svakoga razočaranja, svakoga straha i bio bi miran u perspektivi vječnoga života koji ništa ne može ugroziti”, piše mons. Miklenić.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na Veliku Gospu služit će presvetu euharisiju u crkvi na otvorenom u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, uz izravan prijenos Hrvatske televizije na Drugom programu od 10 sati i 57 minuta. Poslijepodne od 15 sati i 48 minuta na Prvom programu Hrvatska televizija prikazuje dokumentarni film Gospa od Vrpolja – Ona koja okove skida. 

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
13 kolovoza 2020, 12:37