Vatican News
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Kad se bosanski biskup Ponsa, koji je ubrzo nakon što je 1239. godine darovnicom hrvatskog hercega Kolomana dobio na dar posjede Đakovo i Breznu, pred bogumilima, krstjanima ili patarenima iz Bosne sklonio u Đakovo, ovdje je nastavio častiti i nebeskoga zaštitnika svoje Biskupije sv. Iliju, proroka, te ju preporučivati njegovu zagovoru. Bosanski je biskup ovdje u Đakovu i ostao. I tako je započela povijest naše Nadbiskupije, te je sv. Ilija postao naš zaštitnik – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predvodeći 20. srpnja, na blagdan svetoga proroka Ilije, svetu misu u đakovačkoj katedrali.

Vedran Šmitran - Zagreb

Kad se bosanski biskup Ponsa, koji je ubrzo nakon što je 1239. godine darovnicom hrvatskog hercega Kolomana dobio na dar posjede Đakovo i Breznu, pred bogumilima, krstjanima ili patarenima iz Bosne sklonio u Đakovo, ovdje je nastavio častiti i nebeskoga zaštitnika svoje Biskupije sv. Iliju, proroka, te ju preporučivati njegovu zagovoru. Bosanski je biskup ovdje u Đakovu i ostao. I tako je započela povijest naše Nadbiskupije, te je sv. Ilija postao naš zaštitnik – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predvodeći 20. srpnja, na blagdan svetoga proroka Ilije, svetu misu u đakovačkoj katedrali.

Nadbiskup je u propovijedi podsjetio na Ilijin sukob s Baalovim svećenicima, nakon čega je u strahu od kraljice Izabele pobjegao u pustinju. Upravo u takvoj situaciji potpune bespomoćnosti, u iskustvu uzaludnosti i gorkoga razočaranja, kad je bio spreman dići i ruku na sebe, Bog je Iliji poslao gavrana s vodom i kruhom, krijepio ga 40 dana te kroz pustinju doveo do ‘Božje gore’ Horeba. Kad je čovjek na vrhu planine, onda je bliži nebu i Bog mu izgleda dostupniji. Odatle, uronjen u tišinu, motri svijet koji je ostavio umanjenim, stavljenim u pravu perspektivu. Na gori se pozornost može usredotočiti na ono što je bitno, a duša se može lakše prepustiti Bogu i njegovim naumima – rekao je nadbiskup, poručivši da i se mi, poput Ilije, kroz porođajne muke vlastitog neuspjeha, gorčine, patnje i uzaludnosti, moramo otrijezniti i postati svjesni vlastite malenosti, krhkosti, slabosti i bespomoćnosti; kroz iskustva vlastite slabosti moramo porušiti sve svoje sigurnosti i lažne idole te se otvoriti putu povratka jedinoj pravoj ljubavi i spoznaji da je jedino Bog vrijedan truda, da je on krajnji smisao našega života i da bez njega – svoga Oca i Stvoritelja – ne možemo ništa – poručio je đakovačko-osječki nadbiskup te pozvao na molitvu za zagovor zaštitniku Nadbiskupije sv. Iliji da i nama, osobito u našem umoru i bezvoljnosti, izmoli poučljivo srce, kakvo je bilo njegovo i da nam izmoli obnovljenu snagu, zanos i polet za službu i poslanje koji su pred nama.

Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Hranić izrazio je zahvalnost vjernicima Đakova koji su prošle subote (18. srpnja) pokazali domišljatu ljubav te okupljanjem pred samostanom Milosrdnih sestara Svetoga Križa i pred stanom đakovačkoga župnika Tomislava Ćorluke pjesmom i molitvom izrazili svoju podršku sestrama i župniku i želju za što bržim ozdravljenjem.

 

Jučer (22. srpnja), na blagdan sv. Marije Magdalene, vjernici Gospića proslavili su svoju nebesku zaštitnicu i Dan grada.

Proslava je počela ispred spomen-križa poginulim braniteljima na Gradskom groblju sv. Marije Magdalene. Gradonačelnik Karlo Starčević i njegovi suradnici u gradskoj upravi, predstavnici udruga, policije, domaći vjernici i gosti odali su počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata, a molitvu za sve pokojne i procesiju do katedrale predvodio je gospićki župnik Mario Vazgeč.

U katedrali je svečano euharistijsko slavlje predvodio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić koji je podsjetio da je Marija Magdalena prva iskusila da smrt nema zadnju riječ u ljudskom životu i da Bog nije stvorio čovjeka na svoju sliku da bi tu sliku potom uništio. Marija Magdalena i danas svjedoči da svi ljudi vjere koji su preminuli s pouzdanjem u Boga, žive u Bogu, jer Bog nije Bog mrtvih nego živih – istaknuo je biskup Križić, dodavši kako Marija Magdalena nije prepoznala Uskrsloga po izgledu, nego po njegovoj riječi, kada joj se obratio njezinim imenom. Neka Marija Magdalena, koja je navijestila Isusovo uskrsnuće, svojim zagovorom navijesti uvijek novo uskrsnuće i našega grada: uskrsnuće na život, da naš grad bude bogat životom i blagostanjem, kako duhovnim tako i materijalnim – zaključio je gospićko-senjski biskup.

Prije svečanoga blagoslova, biskup Križić čestitao je gradonačelniku Karlu Starčeviću, gradskome vijeću, svim gradskim institucijama i svim Gospićanima Dan grada, zaželjevši da po zagovoru sv. Marije Magdalene grad bude grad sretnih, zadovoljnih stanovnika.

Odlukom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića došlo je do imenovanja i razrješenja u Zagrebačkoj nadbiskupiji – objavio je jučer Tiskovni ured zagrebačke nadbiskupije. Među ostalim imenovanjima i razrješenjima ističemo da je:

-         dr. Matija Berljak, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog, ispunivši kanonsku dob, razriješen službe kanonika i na vlastitu molbu umirovljen;

-         mr. Željko Faltak, po povratku sa studija u Rimu, imenovan je rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu;

-         mons. Zlatko Koren razriješen je službe župnika moderatora u župi Sv. Blaža u Zagrebu, kao i službe povjerenika za pastoral braka i obitelji, te je imenovan kanonikom Prvostolnoga kaptola zagrebačkog;

-         dr. Mislav Kutleša, docent na KBF-u, razriješen je službe prefekta u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu te je imenovan nadbiskupijskim povjerenikom za pastoral braka i obitelji. Ujedno će nedjeljom i blagdanima pastoralno pomagati u župi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu – Ljubljanica-Voltino;

-         mons. Ivan Miklenić, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i arhiđakon Zagorskog arhiđakonata, razriješen je, na vlastitu molbu, s danom 31. kolovoza 2020. godine, službe glavnog urednika Glasa Koncila i službe vršitelja dužnosti direktora Glasa Koncila;

-         dr. Anto Pavlović, SJ, dodijeljen je na raspolaganje za pastoralnu službu u Zagrebačkoj nadbiskupiji te je imenovan upraviteljem župe Krista Kralja u Domaslovcu;

-         mr. Borna Puškarić, razriješen je službe pročelnika Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, urednika Službenog vjesnika Zagrebačke nadbiskupije i službe rektora crkve Krista Kralja na Mirogoju te je imenovan župnikom moderatorom u župi Sv. Blaža u Zagrebu;

-         dr. Jakov Rađa, poslijedoktorand na KBF-u, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja i promotor kršćanskih poziva, razriješen je službe izvanrednog duhovnika u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu i službe propovjednika u Zagrebačkoj katedrali te je imenovan ravnateljem Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditeljem đakonske pastoralne godine;

-         Tomislav Šagud razriješen je službe upravitelja župe Sv. Josipa Radnika u Zagrebu – Gajnice te je imenovan nadbiskupskim tajnikom i pročelnikom Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije;

-         dr. Josip Šimunović, profesor pastoralne teologije na KBF-u i prebendar Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, razriješen je službe ravnatelja Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i službe voditelja đakonske pastoralne godine te imenovan povjerenikom Zagrebačke nadbiskupije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba;

-         dr. Željko Tanjić, nakon izbora što ga je prema Statutu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta izvršio Senat, imenovan je rektorom HKS-a na novi mandat.

U Zagrebu je u ponedjeljak, 20. srpnja, u 85. godini života preminuo vlč. Anto Piličić, svećenik Banjolučke biskupije i pastoralni suradnik u župi Presvetoga Trojstva u Zagrebu-Prečko. Sprovodni obredi održani su danas na gradskome groblju u Velikoj Gorici, a sveta misa zadušnica slavljena je u velikogoričkoj crkvi Bl. Alojzija Stepinca.

Anto Piličić rođen je 1936. u Župi Vrbanjci, a za svećenika je zaređen na Petrovo 1964. godine. Od 1965. do 1980. godine djelovao je kao kateheta u Banjoj Luci, a zatim kao župnik u Bosanskoj Dubici i upravitelj Župe u Bosanskoj Kostajnici.

Od 1980. do umirovljenja, 2001. godine, pastoralno djeluje u inozemstvu; najprije u Münchenskoj nadbiskupiji, a potom nekoliko godina u biskupiji St. Galen u Švicarskoj, nakon čega se ponovno vraća u Njemačku. Početkom 2015. godine dolazi u Zagreb i pastoralno pomaže u Župi Prečko.

Sveta misa za vlč. Antuna Piličića u Župi Prečko će se slaviti u nedjelju, 26. srpnja, u 9 sati. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
23 srpnja 2020, 12:36