Traži

Nasovnica zbornika radova "Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca" Nasovnica zbornika radova "Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca" 

O zborniku radova "Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa MIje Škvorca"

Godine 2019. bila je 100. obljetnica rođenja i 30. godišnjica smrti Mije Škvorca, svećenika isusovca, hrvatskoga teologa i filozofa, propovjednika i pjesnika, erudita i svestranog intelektualca.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Godine 2019. bila je 100. obljetnica rođenja i 30. godišnjica smrti Mije Škvorca, svećenika isusovca, hrvatskoga teologa i filozofa, propovjednika i pjesnika, erudita i svestranog intelektualca. Život mu je obilježen gorljivom vjerom koja je njegovu društvenu angažiranost i crkvenu posvećenost nosila naprijed i uzdizala prema Bogu.

Mijo Škvorc rodio se 1. rujna 1919. u Ruševcu kraj Križevaca. Studirao je filozofiju na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu, a teologiju na zagrebačkome Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 1948. Bio je profesor filozofije na Jordanovcu i propovjednik u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Vjernici su hrlili na njegove mise, a dolazili su ga slušati i ateisti. Komunističkim vlastima najviše je smetalo što je Škvorca slušalo mnogo studenata i akademski obrazovanih građana. To su vlasti držale nedopustivim pa je Škvorc, kako je rečeno u presudi, zbog ″krivičnog djela protiv naroda i države neprijateljskom propagandom″ osuđen na dvije godine strogoga zatvora. Robijao je od 1956. do 1958. u Staroj Gradiški, uz prisilni rad koji je uključivao vađenje šljunka iz Save – ali to mu je ojačalo ustrajnost i učinilo da dozrije njegova vjernička i svećenička spremnost na žrtvu za istinu i kršćansku vjeru.

Do danas su čuveni javni razgovori isusovca Mije Škvorca s marksistom dr. Brankom Bošnjakom, vođeni 1967., a 1969. objavljeni u knjizi. Mnogi upućenici smatraju da su ta duhovna strujanja bila uvod u hrvatsko proljeće. Tako je ″Glas Koncila″ u broju od 26. travnja 2017. objavio izvrstan članak ″Isusovac koji je preduhitrio hrvatsko proljeće: Mijo Škvorc – ʹČovjek Božjiʹ″; autor je prof. dr. Vladimir Lončarević.

Godine 1970. papa Pavao VI. imenovao je Miju Škvorca pomoćnim biskupom zagrebačkim, a te mu je godine Sveučilište u Zagrebu dodijelilo počasni doktorat. Bio je i generalni vikar grada Zagreba, član Rimske komisije za dijalog s nevjernicima i drugo. Surađivao je u brojnim časopisima, a pisao je i pjesme od kojih su neke uglazbljene i prihvaćene u bogoslužju. Valja spomenuti i glavna djela Mije Škvorca: ″Marksist i kršćanin″ (u suautorstvu s Brankom Bošnjakom), zatim ″Vjera i nevjera″, ″Jeruzalem ili Antiohija″, ″Isus – Spasitelj″, ″Molitva svake duše″. Biskup Mijo Škvorc preminuo je u Zagrebu 15. veljače 1989.

Dana 22. studenoga 2019. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup ″Biskup Mijo Škvorc (1919. –1989.). Uz 100. obljetnicu rođenja i 30. godišnjicu smrti″. Predavanja s ovoga skupa objedinjena su u zborniku naslovljenu ″Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca″, koji je u svibnju 2020. objelodanjen kao 20. knjiga biblioteke ″Religijski niz″ u okrilju Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu. Zbornik su uredili Ivan Šestak i Barbara Ćuk, profesori na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Knjiga je objavljena uz financijsku potporu istraživanja Sveučilišta u Zagrebu za 2019., a naziv istraživanja je ″Stota godišnjica rođenja biskupa, filozofa, teologa i književnika Mije Škvorca″.

Zbornik ″Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca″ obaseže više od 350 stranica i sadrži 17 članaka. Nije ih u ovome osvrtu moguće sve spomenuti pa će biti riječi samo o nekima.

Rad o Miji Škvorcu kao pomoćnome biskupu zagrebačkom napisao je Stjepan Kožul, a radu naslovljenu ″Mijo Škvorc kao ʹdoctor honoris causaʹ Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta″ autor je Đuro Škvorc, biskupov nećak. Stjepan Kožul citira riječi pomoćnoga biskupa Đure Kokše, koji je rekao da njegov subrat u biskupstvu Mijo Škvorc bijaše ″redovnik cjelovite isusovačke formacije, čovjek solidne filozofsko-teološke naobrazbe te široke književne i opće načitanosti. Vrstan govornik stilom i glasom, renomirani propovjednik i konferencijer, poznat na daleko. Riječ i misao tekle su mu neobičnim poletom i lakoćom. Kao takav istupao je smjelo doma i vani, a neki njegovi nastupi značili su u svoje doba novu riječ, obilježavali javnu afirmaciju i Crkve i Božje stvari kod nas.″

″Rukopis ʹPovijesti filozofijeʹ Mije Škvorca″ naslov je članka koji su napisali prof. dr. Ivan Šestak i doc. dr. Barbara Ćuk. Istaknuli su da je Škvorčeva ″Povijest filozofije″ priručnik za studente koji podastire klasični skolastički pregled povijesti filozofske misli na sustavan, mjestimice i vrlo iscrpan način, obuhvaćajući sve važne filozofske smjerove i njihove predstavnike.

O Škvorčevim mislima o savjesti čitamo u članku prof. dr. Ivana Kopreka. ″Sretni smo što imamo pred očima – po vjeri – najsavjesniju savjest, uzor svake savjesti i pomoć svakom srcu – Isusovu presvetu savjest″, napisao je Mijo Škvorc i nastavio: ″U njoj nema ni trunka nastranosti, nikakve psihičke neuravnoteženosti. Ona je cjelovita i sva puna zanosa za Oca, za braću, za dobro, za radost, za sreću. Bliska je, bratska je i neobično uvjerljiva. Dostojevski se nije mogao nadiviti svjetlu i ljepoti koja iz nje izbija, koja privlači i dubinski uvjerava.″

″Biskup Mijo Škvorc o vjeri i umjetnosti″ naslov je rada koji je napisao mons. dr. sc. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački. ″Čovjek se mora diviti biskupu Miji Škvorcu i to zbog mnoštva različitih područja na kojima suvereno vlada materijom, a obimna literatura koju navodi samo još potvrđuje taj dojam″, zaključno je istaknuo biskup Huzjak.

U članku ″Filozofija i vjera u misli Mije Škvorca″ prof. dr. Nikola Stanković ističe da za Škvorca čovjek, kao ″bezobalna tajna″ ispituje se ″dublje od filozofije, temeljitije od znanosti, zanosnije od umjetnosti″.

I naposljetku možemo zaključiti da su radovi objedinjeni ovim zbornikom dostojan i vjerodostojan spomen na biskupa Miju Škvorca u povodu 100. obljetnice njegova rođenja i 30. godišnjice smrti. 

Ovdje poslušajte prilog: O zborniku radova "Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca"
14 lipnja 2020, 11:21