Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Pontifikalnom svetom misom i dodjelom medalja zahvalnosti Riječani su jučer – dan ranije od kalendarskog spomena – proslavili svoga zaštitnika sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije, katedrale i grada.

Koliko je naš grad u prošlosti bio povezan i poistovjećen sa sv. Vidom govori činjenica da se nekad zvao „Flumen Sancti Viti“ – Rijeka svetoga Vida. Postojala je, dakle, svojevrsna poistovjećenost našega grada i njegova nebeskog zaštitnika. Na nama je da se zapitamo koliko je to i danas – kazao je u propovijedi riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, predvodeći svečanu euharistiju u prvostolnoj crkvi. Podsjetio je da je Vid još kao dječak, 304. godine, podnio mučeničku smrt ne želeći se odreći Krista i vjere u uskrsnuće. Vjernost Isusu bila mu je važnija od ovozemaljskog života, jer čvrsto je vjerovao da se onima koji Kristu vjeruju, smrću život samo mijenja, a ne oduzima – istaknuo je propovjednik. S obzirom da spada među rane kršćanske mučenike, pojasnio je kako se legenda o sv. Vidu, sedmogodišnjem dječaku koji je snagom vjere činio čuda i ozdravljao bolesne te podnio mučeničku smrt razvijala stoljećima i učinila ga jednim od najomiljenijih svetaca. Iako je nakon toliko stoljeća teško razabrati što je u njegovu životopisu legenda, on bez obzira na to i danas potiče na dosljedan kršćanski život.

Na kraju misnoga slavlja, nadbiskup Devčić uručio je medalje zahvalnosti sv. Vida sedmorici vjernika koje su nominirali župnici iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije te trojici koje je imenovao on sam kao ordinarij.

Mi ga svi molimo i častimo, ali nije samo to dovoljno, potrebno ga je nasljedovati – istaknuo je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predvodeći 13. lipnja, na Antunovo, središnje misno slavlje u svetištu Sveca svega svijeta na zagrebačkom Svetom Duhu.

Svi u kućama imate Bibliju, pa u najmanju ruku Novi zavjet. Valjalo bi od sv. Antuna naučiti kako tu Riječ Božju, koju nam je Bog darovao, usvojiti. I zato nasljedovati sv. Antu znači da ga nasljedujemo ljubeći Riječ Božju – kazao je u propovijedi kardinal, dodavši kako je dolazeći na Sveti Duh primijetio tolike ljude s ljiljanima. Često slikaju sv. Antu s ljiljanima, koji su simbol čistoće. Danas bih vas volio pitati, koliko se o toj čistoći govori? Danas je riječ čistoća postala poput strane riječi. Ona se međutim treba živjeti gdje god smo to obećali Bogu, bilo u braku, redovničkim zavjetima ili svećeničkim obećanjima. Kada sam Bogu dao riječ, ne gazim je! Čovjek se za riječ drži – poručio je kardinal. Konačno, ovo je svetac kojemu se svi utječemo kao onome koji pronalazi izgubljene stvari. Sv. Ante, pomozi čovjeku da se nađe kao Božje dijete, Božje stvorenje, Božji hram. Izgubili smo se! Navalili su razni mitolozi i ideolozi koji su nas zatrovali. Daj da se nađemo kao pravi kršćani – zaključio je kardinal Puljić.

Svetkovina sv. Antuna Padovanskog svečano je proslavljena u brojnim crkvama diljem Hrvatske, a u splitskoj crkvi Sv. Frane na Obali svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua koji je istaknuo kako je taj vjerni sljedbenik sv. Franje i jedan od njegovih najvećih sinova posebno prisutan u srcima i pobožnostima hrvatskoga puka.

Budući da franjevci konventualci ove godine slave 800. obljetnicu pristupanja svetog Antuna Padovanskog franjevačkom redu, papa Franjo je povodom toga jubileja uputio pismo generalnom ministru reda o. Carlosu Albertu Trovarelliju. Kako je u propovijedi naveo nadbiskup Lingua, Papa je u pismu izrazio nadu da će ta obljetnica, posebno u franjevcima i vjernicima koji štuju svetog Antuna, razasutima po cijelome svijetu, pobuditi želju za istim svetim nemirom koji je toga sveca vodio po svijetu kako bi riječju i djelom svjedočio Božju ljubav.

Vjera se prenosi: ne da se uvjerava, nego da se ponudi blago. Neka nam u tome sveti Antun, koji je tolike svojim svjedočanstvom i svojim propovijedanjem približio Isusu, bude svima uzor i nadahnuće, ali i čudotvorac kad tražimo njegovu pomoć – zaključio je apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

U Vukovaru je prošloga petka (12. lipnja) vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić blagoslovio, a predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio, Ured Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije – izvijestila je HINA.

Zaklada je osnovana u veljači ove godine kao neprofitna organizacija, usmjerena na humanitarno i socijalno djelovanje, koja će provoditi projekte na području Republike Hrvatske i Vrhbosanske nadbiskupije.

Znakovito je da upravo iz Vukovara kreće provedba obnoviteljskih projekata koje provodi Vrhbosanska nadbiskupija. Ovdje smo otvorili zakladu kako bi dobročinitelji mogli lakše ulagati sredstva koja se mogu kontrolirati – istaknuo je tom prigodom predsjednik Upravnog odbora Zaklade kardinal Vinko Puljić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je pak kako su odnosi s Bosnom i Hercegovinom posebno važni za njegovu Vladu. Povećali smo znatno novčana sredstva koja su uložena u potpore konkretnih projekata – od obrazovanja, zdravstva i kulture do gospodarstva. Povećali smo trgovinske odnose, intenzivirali odnose s Bosnom i Hercegovinom – otvorili dva konzulata, predstavništva gospodarske komore, radioteleviziju, uspostavili bolje prometno povezivanje – kazao je premijer Plenković te istaknuo da sve to pridonosi jačanju položaja Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.

Radionica arhitekture i arhitektica Vanja Ilić ovih su dana u potpunosti dovršili Franjevački muzej u Vukovaru, jedan od najvrijednijih spomeničkih sklopova kontinentalne Hrvatske. Muzej objedinjuje opsežnu i kompleksnu građu koju su vukovarski franjevci sakupljali od ranog 18. stoljeća, kada su, izgradnjom samostana i crkve u Vukovaru, uz onu duhovnu, stvorili prostornu bazu jednog od identitetskih, ali i kulturnih i umjetničkih središta grada – donosi Design Blog, a prenosi IKA.

U ratnim stradanjima devedesetih godina samostan i crkva bili su gotovo potpuno uništeni, a mnoge vrijedne umjetnine netragom su nestale. Poslijeratna obnova bila je kompleksan i dugotrajan pothvat, nakon kojega obnovljeni samostanski kompleks danas udomljuje Franjevački muzej koji čuva vrijedno umjetničko blago, galeriju slika starih majstora te knjižnicu raritetnih knjiga.