Vijesti iz života Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini
Ivo Tomašević - Sarajevo
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić 4. lipnja uputio je Izjavu u povodu pete obljetnice apostolskog pohoda pape Franje Bosni i Hercegovini, 6. lipnja 2015. u Sarajevu. Na početku je napomenuo da ovim želi „podsjetiti na pojedine poruke upućene tom prigodom kako bismo se, nakon nedavne hajke usmjerene protiv Katoličke Crkve u ovom gradu i ovoj zemlji, usmjerili prema izgradnji budućnosti utemeljenoj, ne na mržnji i jednoumlju, nego na pravdi, jednakopravnosti, poštivanju ljudskih prava i vjerske slobode“. Citirao je i sljedeće riječi pape Franje upućene tijekom susreta s predstavnicima vlasti u BiH: „Bosna i Hercegovina je, konačno, sastavni dio Europe. Njezini uspjesi i drame potpuno se uklapaju u povijest europskih uspjeha i drama, te su u isto vrijeme velika opomena kako bi se uložile sve raspoložive snage da započeti mirovni procesi postanu sve čvršći i stabilniji… Svi bismo trebali prepoznati naše temeljne ljudske vrijednosti, kako bismo se uspješno suprotstavili divljaštvu onih koji bi od svake različitosti htjeli stvoriti priliku za nasilje ... Političari su pozvani na plemenitu zadaću da budu prvi koji će služiti svojim zajednicama, radeći prvenstveno na očuvanju temeljnih ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima ono o vjerskoj slobodi.“ Kardinal Puljić je zatim napisao da, u tom smislu, želi posebno podcrtati Papine riječi da je zadaća političara raditi na očuvanju temeljnih ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima i ono o vjerskoj slobodi te dodao da u vjersku slobodu, dakako, spada i pravo da Crkva moli za svoje pokojne onako kako to ona vjeruje. Rekao je da smatra nedopustivim „da na netrpeljivost potiču upravo oni koji su dužni tu slobodu čuvati te da se prijetnje prema slabijima prikazuju kao pravedan i ispravan način gledanja na povijest i put izgradnje zajedničke budućnosti u ovoj zemlji“. „Potrebno je stvarati pravedno sjećanje na prošlost na način da otvorena srca i duha budemo spremni istražiti činjenice bez ideoloških predrasuda i međusobnih optuživanja i bez pokušaja opravdavanja i prikrivanja zločina“, poručio je kardinal Puljić.
Katedralna župa i katedrala u Mostaru, koja je posvećena prije 40 godina, 1. lipnja svečano su proslavile patron Marije Majke Crkve. Euharistijsko slavlje, koje je započelo procesijom i posvetnom molitvom pred Gospinim kipom ispred katedrale, predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić uz koncelebraciju 16 svećenika te asistenciju dvojice đakona. U prigodnoj propovijedi biskup Perić podsjetio je da već 40 godina slave svetu naslovnicu ili titular katedrale posvećene Mariji Majci Crkve. Spomenuo je i četiri različite ljubavi u obitelji od kojih je najvažnija Božja ljubav prema obitelji i obitelji prema Bogu ističući da je ta ljubav temelj svakoj drugoj istinskoj ljubavi. „Marija postaje nova majka, milosna majka, i Ivanu i svim vjernicima, tj. cijeloj Crkvi kao vjerničkoj zajednici. Eto odakle naziv Majka Crkve. Marija majka sigurno neće izdati“, poručio je biskup Perić.
U subotu, 30. svibnja, u župnoj crkvi Marija Zvijezda u Banjoj Luci upriličeno je liturgijsko slavlje Duhovskog bdijenja i ujedno molitveno zborovanje u čast Marije, Majke svih naroda, čija je slika u toj crkvi postavljena početkom 2014. godine. Nakon molitve krunice svetu misu predvodio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica koji je u prigodnoj propovijedi, između ostalog, iznio najvažnije podatke glede početka štovanja 'Gospe svih naroda', odnosno 'Majke svih naroda', na temelju privatne objave kroz 14 godina – od 1945. do 1959. – vidjelici Idi Peerdeman u nizozemskom gradu Amsterdamu. Pojasnio je da je domaći biskup, H. Bomers u dogovoru s Kongregacijom za vjeru dozvolio, 31. svibnja 1996. godine, javno čašćenje Marije pod nazivom 'Gospa svih naroda', a njegov nasljednik J. Punt je 31. svibnja 2002. javno objavio da „ukazanja u Amsterdamu imaju nadnaravno podrijetlo“. Protumačio je i izričitu Gospinu želju da se napravi prikladna slika i molitve te se proširi što više među sve narode svijeta.
Dostojanstveno i skromno, u duhu mjera za borbu protiv koronavirusa, 30. svibnja je u župi Komušina i na brdu Kondžilo 49. put po redu proslavljen Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije pod geslom: „Mladeži, kažem ti, ustani“, a u organizaciji Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. i komušanske župe. Molitvu pred Gospinom slikom i procesiju na brdo Kondžilo predvodio je nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vukšić, a svetu misu kardinal Puljić. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić potaknuo je nazočne mlade i one koji nisu mogli doći nego su bili duhom povezani da ustanu na život vjere, ljubavi i nade i daruju se Gospi u čiji se zagovor utječu. „Neka nas ona majčinski uputi, da nam riječ Božja bude svjetlo, izvor života i izgradnje zajedništva“, poručio je kardinal Puljić.
Na svetkovinu Duhova, 31. svibnja, kardinal Puljić slavio je euharistiju u svečano ukrašenoj katedrali Srca Isusova u Sarajevu te podijelio sakrament potvrde za troje krizmanika, a iz njegovih ruku Prvu svetu pričest primilo je sedmero prvopričesnika odjevenih u bijele haljine. Budući da posljednjih dana polako popuštaju mjere uvedene u vrijeme pandemije koronavirusa, bila je ovo, nakon više od dva mjeseca, prva svečanija misa u sarajevskoj prvostolnici s većim brojem vjernika na čijim je licima bilo vidljivo da su se uželjeli zajedničkog sudjelovanja na euharistiji.
Župa Duha Svetoga u Novoj Bili, u Lašvanskoj dolini u središnjoj Bosni, proslavila je 31. svibnja svoj patron. Sveto misno slavlje predvodio je fra Nikola Kozina, a pozdrav svima uputio je župnik fra Slavko Petrušić. Blagdan Duhova svečano je proslavljen toga dana i u župi Duha Svetoga u Fojnici gdje je euharistijsko slavlje predvodio fra Mato Topić, a pozdrav uputio župnik i gvardijan fra Mirko Majdandžić.
Nakon što su u travnju i svibnju brojne krizme morale biti odgođene, ponovno su koncem svibnja i početkom lipnja djevojke i mladići počeli primati sakrament potvrde. Tako je tijekom euharistijskog slavlja, koje je 30. svibnja u župnoj crkvi u Kopanicama u Bosanskoj Posavini predvodio kardinal Puljić, osmero djevojaka i mladića te župe primilo sakrament potvrde. Pozdrav kardinalu Puljiću, svećenicima, krizmanicima, roditeljima, kumovima i svim vjernicima uputio je župnik vlč. Đuro Živković. Istoga dana svetu misu u župi Lovnica pokraj Zavidovića predvodio je nadbiskup Vukšić i krizmao sedmero mladića i djevojaka, a pozdrav svima uputio je župnik vlč. Marko Lacić. Toga dana svečano je bilo i u Travniku gdje je svetu misu predvodio i podijelio krizmu za 10 djevojaka i 11 mladića ove župe travnički arhiđakon mons. Pavo Jurišić, a pozdrav svima uputio župnik preč. Marko Mikić.
U nedjelju, 31. svibnja, blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije, patron kapelice u provincijalnoj kući u Sarajevu, Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije proslavile su misnim slavljem koje je predvodio katedralni župnik preč. Mato Majić. Bila je to i prigoda za radosni susret časnih sestara sa studenticama koje stanuju u sestarskom Domu Majke Margarete.
Na blagdan Pohoda BDM, 31. svibnja, župa u središtu Banje Luke proslavila je svoj patron. Svetu misu je predvodio fra Tomislav Svetinović, a pozdrav svima uputio je župnik vlč. Žarko Vladislav Ošap. Na proslavu patrona župa se pripravljala trodnevnim misnim slavljima i klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Župa Marije Majke Crkve u Garevcu kod Modriče proslavila je 1. lipnja svoj patron. Svečano misno slavlje predvodio je župnik u Novom Selu - Balegovcu vlč. Matija Šimić uz koncelebraciju mjesnog župnika vlč. Ante Stjepanovića i još 15 svećenika. Prije početka svete mise u župnom dvorištu bio je obred blagoslova polja.
Dana 30. svibnja brojni vjernici iz Busovače, Fojnice i Kiseljaka sudjelovali su na svetoj misi koju je predvodio fojnički župnik i gvardijan fra Mirko Majdandžić na lokalitetu Kaštele na obroncima planine Zahor, srednjovjekovnom planinskom utočištu franjevaca i katolika središnje Bosne nedaleko od mjesta Milodraž, na kojem je fra Anđeo Zvizdović 1463. godine primio poznatu Ahdnamu.
