Sveti Nikola Tavelić Sveti Nikola Tavelić 

O svetom Nikoli Taveliću u povodu 50. obljetnice njegove kanonizacije

Nikola Tavelić skončao je u jeruzalemskoj lomači krajem 14. stoljeća. Slavimo 50. obljetnicu njegovoga proglašenja svetim. Papa Leon XIII. odobrio je 1889. štovanje Nikole Tavelića i njegovih drugova, a papa Pavao VI. svečano ih je proglasio svetcima dana 21. lipnja 1970. u Vatikanu, u nazočnosti više od 20 000 Hrvata iz domovine i svijeta. Spomendan svetoga Nikole Tavelića je 14. studenoga.

Marito Mihovil Letica - Vatikan

U vremenu kada bivamo svjedocima da nas pandemija bolesti COVID-19 neposustalo zaokuplja i nastavlja sputavati prijeteći ljudskomu zdravlju diljem svijeta, odlazimo do stanovite naše crkve i u njoj freske. Među brojnim likovnim djelima religijske tematike i religiozne motivacije – koja slave Stvoritelja i Otkupitelja – imamo na osobit način istaknuti velebnu fresku ″Krist Kralj″ koja se nahodi u franjevačkoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu. Posrijedi je osobita teološko-kozmološka likovna simfonija koju znalci i mjerodavnici s pravom smatraju modernističkom prekretnicom u hrvatskome sakralnom slikarstvu i istinskim remek-djelom u svjetskim razmjerima. Freska ″Krist Kralj″ uzmogla se izvrsnošću prebaciti izvan i iznad uskih nacionalnih i državnih okvira. Tako je, između ostalih, bečki list ″Die Furche″ u božićnome broju godine 1960. donio na cijeloj stranici članak ″Plamteća freska u Splitu″.

Slikar Ivo Dulčić predočio je uskrsloga Krista kao božansku maslinu kraljevski raskriljenu u svemiru, pri čemu se ukazala pitoma silina iskona. Naime, uz osnovno, univerzalističko opredjeljenje kršćanske odnosno katoličke religioznosti, Dulčićeva freska ″Krist Kralj″ prožeta je povijesno i zemljopisno kontekstualiziranim domoljubljem, navlastitim susretom kozmičkog i povijesnog, božanskog i hrvatskog. S desne Kristove strane nalaze se dvojica apostola: sveta braća Ćiril i Metod; a s lijeve strane dva hrvatska Božja ugodnika: sveti Nikola Tavelić i sveti Marko Križevčanin. Riječ je o kršćanskim mučenicima; prvi potječe iz južne, a drugi iz sjeverne Hrvatske. Marko Križevčanin pogubljen je početkom 17. stoljeća u slovačkome gradu Košicama: u smrt odlazi skrušeno i dostojanstveno, ruke su mu sklopljene u molitvi. Nikola je Tavelić skončao u jeruzalemskoj lomači krajem 14. stoljeća: boje njegova habita na Dulčićevoj fresci plamte.

Danas će – u povodu 50. obljetnice njegove kanonizacije – biti riječi o Nikoli Taveliću, prvome Hrvatu koji je proglašen svetim. Valja reći da je Dulčićeva dotična freska nastala u srpnju 1959., kada Nikola Tavelić još ne bijaše kanoniziran.

Božji ugodnik Nikola rodio se oko 1340. u Šibeniku, u okrilju obitelji koja bijaše odvjetak stare hrvatske plemićke porodice Tavelića. Stupio je u Franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića, hrvatskih velmoža. Smatra se da je Nikola Tavelić studirao filozofiju i teologiju u Zadru ili Splitu, a prema nedovoljno pouzdanim povijesnim podatcima stanovito je vrijeme boravio na studiju u Italiji. Za svećenika je zaređen oko 1365. godine.

Sedam godina potom, 1372., na poticaj pape Grgura XI. pozvao je fra Bartol Alvernski, vikar Bosanske vikarije, šezdesetak učenika i uzornih redovnika iz raznih franjevačkih provincija da budu misionari u Bosni. Među pozvanima bijaše i fra Nikola Tavelić, koji je potom 12 godina hodio Bosnom propovijedajući i svojim uzornim životom svjedočeći Kristovu evanđeosku poruku, živo i vjerodostojno. To je iziskivalo osobitu predanost i ustrajnost jer je na pravu kršćansku vjeru valjalo preobratiti bosanske krivovjerce, bogumile, pripadnike sljedbe kojoj su svojstveni brojni elementi pseudo-kršćanske mistike i manihejskoga dualizma. Fra Bartol Alvernski izvijestit će papu Bonifacija IX. da su misionari uzmogli dovesti na put prave vjere oko 50 000 bosanskih heretika.

Nakon 12 godina uspješne misijske službe, Nikola Tavelić u jesen 1383. napušta Bosnu, odlazi u Palestinu i nastanjuje se u samostanu na Sionu gdje je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i marno se pripremao za misionarski rad u Svetoj Zemlji. Zajedno sa svojim drugovima, franjevcima iz Reda manje braće – svetim Deodatom iz Ruticinija u Akvitaniji, svetim Petrom iz Narbonne u Francuskoj i svetim Stjepanom iz Cunea u Italiji – nastupio je pred jeruzalemskim kadijom i njegovim savjetnicima. Franjevački misionari pozvali su islamske vjerske autoritete da razgovaraju, kako su istaknuli, o ″stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše″ te su ih nastojali privoljeti da prihvate Kristovo evanđelje, da sljedbenici islama prihvate istinu o, kako u toj religiji kažu, ″pejgemberu Isi″, odnosno Isusu, kojega i oni priznaju velikim prorokom i Božjim poslanikom, ali ne i Sinom Božjim.

Četvorica franjevačkih misionara svojim su propovijedanjem Kristova evanđelja razbjesnila kadiju te im je zaprijetio smrću. Oni su ostali nepokolebljivi u svojoj kršćanskoj vjeri pa je uslijedila osuda na smrt. Utamničeni su i podvrgnuti trodnevnomu mučenju nakon čega ih je razjareno mnoštvo sasjeklo sabljama te bacilo u oganj pripravljene lomače. Bijaše to 14. studenoga 1391. godine. Događaju je svjedočio fra Gerard Chalvet, gvardijan samostana Svetoga Spasa na Sionu, te je o njihovoj mučeničkoj smrti poslao izvješća u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugamo.

Tavelića su ubrzo počeli slaviti kao svetca i mučenika u Franjevačkome redu, a posebice u njegovu rodnom Šibeniku. Papa Leon XIII. odobrio je 1889. štovanje Nikole Tavelića i njegovih drugova, a papa Pavao VI. svečano ih je proglasio svetcima dana 21. lipnja 1970. u Vatikanu, u nazočnosti više od 20 000 Hrvata iz domovine i svijeta. Spomendan svetoga Nikole Tavelića je 14. studenoga.

Najvažniji događaj u okrilju obilježavanja jubileja svetoga Nikole Tavelića upriličen je u Šibeniku dana 21. lipnja 2020., kojom prigodom je svetu misu predslavio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, a koncelebrirali su brojni nadbiskupi i biskupi Crkve u Hrvatâ.

Hrvatski puk običava častiti svetoga Nikolu kao svojega nebeskog zaštitnika te mu se obraća u teškim neprilikama pa tako i za ozdravljenje od najrazličitijih bolesti. Završavamo molitvom svetomu Nikoli Taveliću:

″Bože, ti si svetoga Nikolu proslavio revnošću za širenje vjere i palmom mučeništva. Daj da po njegovu primjeru i zagovoru nadvladamo sve protivštine života i Tvojom pomoću stignemo Tebi koji si jedini život. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.″

Ovdje poslušajte prilog: O svetom Nikoli Taveliću u povodu 50. obljetnice njegove kanonizacije
28 lipnja 2020, 11:35