O webinaru i novom priručniku o radu s djecom izbjeglicama
Martina Prokl Predragović - Zagreb
Sredinom prošlog tjedna Isusovačka služba za izbjeglice održala je vrlo posjećen webinar na kojemu su stručne djelatnice podijelile s više od 130 polaznika edukacije svoja iskustva rada s djecom izbjeglicama u Prihvatilištu za tražitelje azila, te predstavile istoimeni novi priručnik. Webinar je, kao i priručnik, izveden na hrvatskom i engleskom jeziku, što je pružilo priliku za sudjelovanje i zainteresiranim polaznicima iz drugih europskih zemalja. Ovaj način komunikacije, razmjene iskustava i znanja dobar je alat koji omogućuje sudjelovanje brojnih zainteresiranih bez obzira na mjesto prebivališta te interakciju u stvarnom vremenu, ali na daljinu – što se pokazuje iznimno korisno u doba globalne pandemije novog koronavirusa.
Održani webinar i priručnik nastali su sa željom stručnih suradnica Isusovačke službe za izbjeglice da podijele svoje iskustvo rada s djecom izbjeglicama u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu, te da stečena vrijedna praktična znanja i vještine povežu sa stručnim teorijskim znanjima - kako bi prikazale cjelovitu sliku rada s djecom izbjeglicama i maloljetnicima bez pratnje – govore autorice Petra Žukina, Mia Kevo i Sandra Špoljarić.
Polaznici su ostvarili pregled tematike dječjeg izbjeglištva u svijetu i dječjih prava uz razumijevanje glavnih rizičnih i zaštitnih čimbenika, načine na koje se prepoznaju i rehabilitiraju stres i traumu kod djece izbjeglica, zatim znanja i vještine potrebne za individualni i grupni rad te iskustvo rada Isusobvačke službe za izbjeglice uz preporuke za stručnjake. Osim stručnjacima, ova je tematika zanimljiva i volonterima koji se u svome radu susreću s djecom izbjeglicama, kao i svima onima koji žele steći uvid u ovo područje rada, dobiti praktične smjernice te proširiti svoje znanje.
Podaci Ureda visokog povjerenika za izbjeglice pokazuju kako je trenutno u svijetu oko 22,5 milijuna izbjeglica od čega polovicu izbjegličkog stanovništva čine djeca. Djeca izbjeglice dolaze iz različitih dijelova svijeta te su iznimno heterogena skupina koja ima različite socijalne i kulturalne navike, posjeduju različita iskustva rata, siromaštva, progonstva i sl. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta (Opća skupština Ujedinjenih naroda, 1989.) propisuje ista građanska, kulturalna i socijalna prava i istu zaštitu djeci izbjeglicama kao i svoj drugoj djeci. Tisuće djece izbjeglica svake godine zatraže azil u razvijenim zemljama, no mnogima se ne odobri status izbjeglice. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2019. godini zabilježeno je 1986 zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, dok je pozitivan odgovor na zahtjev iste godine dobilo 157 tražitelja, od toga 70 maloljetnika. Djeca izbjeglice suočavaju se sa specifičnim izazovima, no imaju jednake razvojne potrebe kao i sva ostala djeca. Važno je istaknuti da je pogrešno misliti da kod djece izbjeglica postoje isti obrasci ponašanja. Njihova se različita iskustva temelje na kulturološkoj različitosti.
U suradnji s UNICEF-om Hrvatska, Isusovačka služba za izbjeglice provodila je u prethodnom razdoblju projekt Sigurnog mjesta za djecu u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu. Njegov je glavni cilj pružiti sigurno mjesto za djecu gdje ona mogu sudjelovati u različitim organiziranim aktivnostima. Svrha projekta bila je pružiti djeci zaštićeno i poticajno okruženje za vrijeme ili nakon krizne situacije u kojemu mogu dobiti potrebnu podršku i sigurnost. Aktivnosti koje su se provodile obuhvaćale su edukativne, psihosocijalne, kreativne i sportske programe kojima se poticao dječji razvoj u zdravom okruženju. Ovakav prostor predstavlja inkluzivno i nediskriminirajuće mjesto međukulturalne integracije gdje djeca razvijaju suradnju i socijalne vještine s djecom različitih kulturoloških pozadina. Sve su se aktivnosti prilagođavale potrebama i interesima djece, a poseban je naglasak bio na jačanju osjećaja sigurnosti i samopouzdanja. U projektu je ukupno sudjelovalo preko 250 djece u dobi od 0 – 18 godina, a većina je djece bila u dobi od 3-9 godina. Najčešće su dolazili iz zemalja kao što su Irak, Iran, Sirija i Afganistan te pričali arapskim, farsi ili kurdskim jezikom. Njihove su obitelji po strukturi najčešće bile višečlane – roditelji s troje ili više djece ili pak izuzetno mladi roditelji s bebama, objašnjavaju autorice.
Zbog globalne pandemije novog koronavirusa program rada Isusovačke službe za izbjeglice s djecom u Prihvatilištu privremeno je, sukladno epidemiološkim važećim mjerama, nažalost suspendiran do poboljšanja epidemiološke situacije. Djelatnice i autorice webinara i priručnika poručile su kako se nadaju što skorijem okončaju trenutne situacije, te ponovnom radu s djecom izbjeglicama, kojima je ovakva podrška neophodna u procesu rehabilitacije i integracije.
