Vatican News

O svetom Jurju u povodu njegovog nedavnog spomendana

Prije tri dana, 23. travnja, Crkva je proslavila spomendan svetoga Jurja, a tada je i imendan Jorgea Marija Bergoglija, pape Franje

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Svetčevi biografski podatci kažu da je Juraj (grčki Geṓrgios, latinski Georgius) rođen u Kapadociji 280. godine. Njegov otac Geroncije bio je rimski vojnik, potomak plemenitaške obitelji, najvjerojatnije Perzijanac, a Jurjeva majka bila je iz Kapadocije. Nakon očeve smrti otišao je s majkom u Palestinu gdje je postao rimskim vojnikom i uskoro prigrlio kršćanstvo. Napredovao je do časnika, ali je zbog vjernosti kršćanskoj vjeri došao u sukob sa zapovjednim strukturama te je za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana podnio mučeničku smrt 23. travnja 303. godine. Odrubljena mu je glava i bačena u bunar. Bilo je to najvjerojatnije u gradu Lidi u Palestini (danas je to Lod u središnjemu Izraelu).

Već u 4. stoljeću podignute su u Siriji crkve njemu posvećene. Na otoku Cipru je šezdeset svetišta u čast svetoga Jurja, a u Egiptu mu je posvećeno četrdeset crkava i samostana. Rimski car Konstantin Veliki podignuo mu je crkvu u Carigradu.

Valja reći da je s carem Konstantinom povezan i nastanak legende o svetome Jurju koji kopljem ubija zmaja i izbavlja djevojku. To je, kako se uvriježeno smatra, posljedica pogrešnoga tumačenja slike u Carigradu što prikazuje cara Konstantina kojemu je pod nogama probodeni neprijatelj Boga i ljudskoga roda.

Zanimljive su i poveznice svetoga Jurja sa slavenskom mitologijom. Prihvaćanjem kršćanstva na mjesto slavenskoga boga Peruna došli su, u najvećemu broju slučajeva, sveti Juraj ili sveti Mihael odnosno Mihovil, koje kršćanska ikonografija prikazuje kako ubijaju zmaja. Slavenski bog Veles obično je zmijolik ili se pojavljuje u liku zmaja – a zmaj je, treba podsjetiti, samo muški oblik imenice ″zmija″.

Prema slavenskoj mitologiji, deseti Perunov i Mokošin sin, sretno izbavljen od boga Velesa, zove se Jarilo, kojemu su druga hrvatska imena Juraj, Jura i Zeleni Jura. Bog je vegetacije i bog hoda kroz godinu. Jedna od jurjevskih ophodnih pjesama iz sjeverozapadne Hrvatske glasi: ″Pisan Vuzem prošao, / zelen Jura došao, / iza one gore / u to ravno polje. / Darujte ga, darujte, / Juru zelenoga! / Kuda Jura hodi / tuda polje rodi!″

Sveti Juraj zaštitnik je zemlje, vegetacije, usjeva, zelenila, stoke (posebice konja); zaštitnik je pastira, ratara, vojnika i svih vještina vezanih uz ratovanje, uvijek, razumije se, na strani dobra.

Navlastito treba istaknuti da ovoga svetca štuju katolici, pravoslavci, anglikanci i brojni drugi zapadni i istočni kršćani, uz njih i muslimani, a na poseban ga način štuju Romi, kojima je Đurđevdan osobito važan dan u godini. Nekada se na hodočašća išlo konjima kako bi te životinje, važne u poljodjelstvu i ruralnome načinu života, dobile blagoslov. Primjerice, tako su slavonski i podravski ratari i stočari hodočastili s konjima u Sveti Đurađ kod Donjega Miholjca kao posebno značajno svetište posvećeno svetomu Jurju.

Budući da je Jurjevdan blagdan, uz ostalo, pastira i stoke, na području sjeverozapadne Hrvatske gonili su životinje na ispašu i kitili ih cvijećem i raslinjem. U okolici Varaždina zabilježen je posebno lijep običaj: djevojke, kosâ urešenih kiticama kopriva, plesale bi oko krijesa. Na kraju slavlja bacale su koprive u vatru radi zaštite zdravlja tijekom cijele godine. Uoči Jurjevdana djevojke su na skrovitim mjestima umivale lice u livadnoj rosi, na zdencima ili u vodi s vodeničkih kola. Plele bi vijence koje su bacale u vodu u čast vodenim vilama, rusalkama. Prema ostatcima pretkršćanskih vjerovanja, bilje ubrano na Jurjevo čudotvorne je moći, i to posebno đurđice i jorgovani, pa su tim cvijećem i zelenim grančicama ukrašavani domovi, ponajvećma okviri vrata i prozora. Ako na Jurjevdan padne kiša, to je znak da slijedi plodna godina. Za sjeverozapadnu Hrvatsku specifični su ophodi jurjevčana: trubeći u trublje izrađene od ljeskovine ili vrbove kore, jurjevčani su nagovještali povratak Zelenoga Jure koji će, kao što je sveti Juraj oslobodio djevojku iz zmajevih pandži, osloboditi svoju buduću suprugu, nebesnicu Maru, iz zimskoga zatočeništva.

K tome, zanimljivi su i živopisni običaji zabilježeni u Dalmaciji. U Neoriću, Sutini i Muću Gornjemu djevojke i mlađe žene ustajale su zorom te bi kitile kuću rašeljkom i bršljanom zatičući ih iznad ulaznih vrata. Noć uoči svetoga Jure, koji je zaštitnik Primoštena, tamošnja crkva bi se okitila zelenilom i svjetlima. Do u kasnu noć zvonila bi crkvena zvona, skupio bi se puk, plesao i veselio se. U Poljicima se jaglikom kitila crkva. Zanimljiva je legenda zabilježena u Podbablju kod Imotskoga: kip svetoga Jure snosili su preko Biokova u Podgoru u Makarskome primorju, ali svetčev kip ujutro bi opet osvanuo na najvišemu vrhu planine. Stoga su u čast svetoga Jure sagradili kapelu na Biokovu jer, kažu ljudi, svetac je to mjesto sam sebi izabrao.

Recimo i to da je sveti Juraj zaštitnik država Engleske, Portugala, Armenije i Litve; gradova Barcelone, Genove, naših Senja, Lovrana, mjesta Primoštena i brojnih drugih. Prema ovome svetcu nazvana je Georgia, jedna od država u sastavu SAD-a, k tome i država na sjeveroistoku Crnoga mora, Georgija odnosno Gruzija. Prema svetome Jurju dobili su ime gradovi i naselja u Hrvatskoj: Đurđevac, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Đurađ (Donji Miholjac), Sveti Đurađ (Virovitica), Sveti Juraj (Senj), Kaštel Sućurac, Sućuraj (na otoku Hvaru), Suđurađ (na otoku Šipanu) i drugi. Najviši vrh Biokova i treći po visini u Hrvatskoj zove se Sveti Jure (1762 metra). Spomenimo i to da je ″Sveti Juraj″ ime klape Hrvatske ratne mornarice.

Završavamo molitvom svetomu Jurju, iz časoslova: ″Gospodine, sveti mučenik Juraj hrabro je nasljedovao Tvoju muku. Danas veličamo Tvoju božansku snagu koja se u njegovu mučeništvu očitovala, i molimo da nam pritekne u pomoć u našoj slabosti. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu Sinu Tvome, koji s Tobom živi i kraljuje, u jedinstvu Duha Svetoga – Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.″

Ovdje poslušajte prilog: O svetom Jurju u povodu njegova nedavnog spomendana
26 travnja 2020, 11:42