O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Crkva danas ponavlja radosni navještaj: Uskrsnuo je Gospodin doista, Aleluja! Isusovo uskrsnuće je temelj kršćanske vjere. Kršćanska vjera stoji i pada s istinom Kristova uskrsnuća od mrtvih – istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u uskrsnoj propovijedi koju je izrekao predvodeći svečanu euharistiju na dan Vazma u crkvi Tijela Kristova u zagrebačkom Sopotu, uz redoviti prijenos Hrvatske radiotelevizije.

Onima koji su se susreli s uskrslim Gospodinom i time postali svjedoci njegova uskrsnuća nije bilo lako priopćiti što su vidjeli i doživjeli, ono što se dogodilo. Oni su bili suočeni sa stvarnošću koja je za njih bila posve nova. Nijedan svjedok nije vidio kako se odvio događaj one noći, vjerojatno pred zoru. I sve bi bilo ostalo zavijeno u tajnovitost da se On nije ukazao, najprije ženama, zatim apostolima i na koncu mnoštvu učenika – kazao je kardinal te pojasnio kako se Riječ Božja u misi svetkovine Uskrsa usredotočuje na navještaj svjedoka i na osvjedočenje onih što vjeruju u Sina Božjega koji je umro i uskrsnuo. Izvještaj današnjega evanđelja je detaljan zato što ga je zabilježio onaj koji je opisao što je doživio – Ivan Evanđelist, učenik kojega je Isus ljubio. Kao što su Isusovi učenici trebali vremena i milosti, dok su poput Ivana povjerovali da je Isus uskrsnuo i tada postali neustrašivi navjestitelji te novosti, pozvani smo i mi u svojoj sredini, osobito u ovo vrijeme posebnih kušnji i nevolja koje su zahvatile našu domovinu i sav svijet, novim poletom usmjeriti pogled prema nebu te moliti zagovor i pomoć. Uskrsnuće Isusa Krista jest naša neuništiva ljubav i Božje određenje ljudske sudbine. Uskrsnuće, a ne razaranje i uništenje. Uskrsnuće, a ne katastrofa i kraj koji vodi prema ništavilu – poručio je kardinal Josip Bozanić.

Ima nade, vidi se 'svjetlo na kraju tunela'! Braćo i sestre! Dopustite mi postaviti pitanje: o kakvom je tunelu i o kakvom je svjetlu ovdje riječ? Riječ je o nevoljama koje su uzrokovali zarazni virus i potres, o nevoljama kojima se nazire kraj po našoj zauzetosti i dobroj organiziranosti. Ali, postoji tunel koji se zove smrt. Vidi li se njegov kraj i nazire li se u njemu svjetlo? Odgovor ima onaj čiju pobjedu nad smrću danas slavimo: Isus Krist, Očev Sin odvijeka, rođen od Marije Djevice, osuđen i raspet pod Poncijem Pilatom koga je Otac životvornom snagom Duha Svetoga podigao iz groba te je sada „Gospodar gospodara, i Kralj kraljeva“ (Otkr 17,14) – poručio je požeški biskup Antun Škvorčević na svečanoj uskrsnoj misi u katedrali Sv. Terezije Avilske u Požegi.

„U pomućenom tijeku događajâ pronađeno je središte, otkrivena je uporišna točka: Krist je uskrsnuo! Postoji samo jedna istina upućena svima: Krist je uskrsnuo! Da Bogočovjek nije uskrsnuo, tada bi sav svijet bio potpuno besmislen, i Pilat bi bio u pravu sa svojim prezrivim pitanjem: „Što je istina?“ Da Bogočovjek nije uskrsnuo, tada bi zauvijek bio srušen most između zemlje i neba. Mi bismo pak izgubili i jedno i drugo, jer ne bismo upoznali nebo i ne bismo se mogli obraniti od uništenja zemlje“ – kazao je požeški biskup, citirajući velikoga ruskog teologa Pavela Florenskija, te pozvao sve da se poput Petra i Ivana natječemo tko će prvi od nas zaviriti u Isusov prazan grob kako bi u nama porasla vjera koja Pobjednika nad smrću prepoznaje prisutnoga u našim stradanjima i umiranjima, jer samo po njemu ona nisu beznadna.

Bili mi vjernici ili nevjernici, ako iz svega ovoga ne izvučemo nikakvu pouku, nismo zavrijedili bolje dane i ljepše vrijeme. Ne možemo se praviti slijepi i gluhi pokraj zdravih očiju i ušiju i vjerovati da ovaj svijet može ići naprijed ako se mi u njemu razbacujemo svojom umišljenošću i bahatošću – poručio je krčki biskup Ivica Petanjak predvodeći sveto misno slavlje svetkovine Uskrsa u praznoj katedrali u Krku.

Ne možemo reći da cijeli svijet prije dva tjedna nije čuo vapaj pape Franje uz blagoslov Urbi et orbi na praznom Trgu svetog Petra: »Gospodine, tvoja nas Riječ večeras pogađa i odnosi se na sve nas. U ovom našem svijetu, koji Ti ljubiš više no mi, grabili smo naprijed punom brzinom, osjećajući se snažno i sposobnima za sve. Vođeni pohlepom za profitom, pustili smo da nas stvari potpuno obuzmu i žurba omami. Nismo se zaustavili pred tvojim pozivima, nismo se probudili pred svjetskim ratovima i nepravdama, nismo slušali krik siromaha i našega teško bolesnog planeta. Nastavili smo nesmiljeno dalje misleći da ćemo uvijek ostati zdravi u jednom bolesnom svijetu. Sada, dok smo u moru kojim bjesne valovi, zazivamo tebe: „Probudi se Gospodine!“« (Papa Franjo, nagovor uz Urbi et orbi, na Trgu sv. Petra u Vatikanu u petak, 27. ožujka 2020).

Uskrs je! Krist je živio u bolesnom svijetu – kazao je biskup Petanjak – kao što je i naš svijet bolestan. Kamo god je dolazio donosio je zdravlje, opraštao grijehe, oslobađao od opsjednuća, vraćao u život, radovao se životu, a bolesni svijet ga je razapeo i u grob strpao, misleći da će mu tako usta zatvoriti i da će ga se zauvijek riješiti. No, uskrsnuli Gospodin izlazi iz groba! Taj živi i uskrsnuli Gospodin prolazi danas ovim bolesnim planetom i govori nama koji smo se – koje li istinite ironije – iz straha za život, zatvorili u svoje grobove: »Ja ću otvoriti vaše grobove, izvesti vas iz vaših grobova, narode moj.« (Ez 37,12). Isus nas uistinu želi izvesti iz naših grobova, ali ne onakve kakvi smo u te grobove ušli, jer i on nije ustao iz groba isti onakav kakav je ušao. Ako iz svojih domova kao grobova ne iziđemo kao novi ljudi, uzalud smo u njih ulazili, jer ćemo se u njih kad-tad morati ponovno vratiti – zaključio je krčki biskup.

Događaji Velikog tjedna potiču nas na dublje razmišljanje o smislu našega života i traženju pravoga lijeka za naše bolesno društvo u kojem trebamo živjeti zdravim kršćanskim životom – poručio je porečki i pulski biskup koji je svečanu euharistiju svetkovine Uskrsa predslavio u Eufrazijevoj bazilici.

Blagodati suvremenog svijeta uvjerile su nas da život treba biti lijep i ugodan. Naši su preci živjeli živote koji su bili mnogo teži i kraći. Život je bio dolina suza, ali ljudi su prihvaćali patnju kao sastavni i svrhoviti dio života. Modernom čovjeku patnja se čini neugodna i neprihvatljiva, a naporan rad nerazuman i ponižavajući! Postajemo ogorčeni i na najmanju patnju. Ljutimo se i upadamo u tjeskobu i depresiju zbog pomisli da bismo mogli patiti. Više nego bilo koje drugo doba zabavljamo se iluzijom da se smrt može lako odgoditi ili prevariti, iako svi znamo da je to nemoguće – kazao je biskup, podsjetivši kako mnogi u ovim trenucima pandemije umiru iznenada, tražeći pomoć od onih koji im ne mogu pomoći. Ova spoznaja nam pomaže da učinimo ono što je najvažnije – da budemo spremni za susret s Bogom.

Taj susret doživjela je Marija Magdalena koja je – kako je kazao biskup Kutleša – prešla put od straha, od tame praznoga groba do vjere u Uskrsloga. Počela je tražiti mrtvo tijelo koje je trebala pomazati, a završava tako što je dala zrelu uskrsnu izjavu: “Vidjela sam Gospodina.” Marija je obavila svoje putovanje i položila je ispit vjere. Jesmo li se mi uopće uputili na taj put? Ili smo još ostali u strahu? Što je s našom vjerom u uskrslog Gospodina – pozvao je na promišljanje o stvarnosti Uskrsa porečki i pulski biskup Dražen Kutleša.