O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
U potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu stradale su mnoge obiteljske kuće i stanovi, a stradala je i zagrebačka katedrala, kao i mnoge crkve i crkveni objekti na području Zagrebačke nadbiskupije. Kako bi se pomoglo stradalima čije su kuće i stanovi oštećeni, Caritas Zagrebačke nadbiskupije pokrenuo je akciju te poziva sve koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Kad je riječ o crkvenim objektima, prve procjene govore o velikim oštećenjima koja će iziskivati dugotrajnu obnovu i znatna financijska sredstva – prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Otvorena su tri računa: za stradale u potresu, za obnovu katedrale te za obnovu crkava i drugih crkvenih objekata. Zagrebačka nadbiskupija zahvaljuje svima na svakom daru, a podatke o brojevima donacijskih računa možete pronaći i na mrežnim stranicama našega Radija na hrvatskome jeziku (www.vaticannews.va/hr.html):
PODACI ZA UPLATU POMOĆI STRADALIMA U POTRESU:
Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Kaptol 31, Zagreb
Privredna banka Zagreb
Broj računa – IBAN: HR1423400091110343166
Poziv na broj: 01700
Za uplate iz inozemstva – SWIFT/BIC: PBZG HR2X
Svrha uplate: Prilog za potresom narušeni Dom za djecu u Vugrovcu i stradale obitelji
Donacije je moguće uplatiti i online: http://www.czn.hr/donacije-online
PODACI ZA UPLATU DONACIJA ZA OBNOVU ZAGREBAČKE KATEDRALE:
Zagrebačka nadbiskupija, Odbor za obnovu katedrale, Kaptol 31, Zagreb
Privredna banka Zagreb
Broj računa – IBAN: HR4723400091110099490
Za uplate iz inozemstva – SWIFT/BIC: PBZGHR2X
PODACI ZA UPLATU DONACIJA ZA OBNOVU CRKAVA I DRUGIH CRKVENIH ZGRADA
Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol 31, Zagreb
Zagrebačka banka
Broj računa – IBAN: HR6723600001502751682
Poziv na broj: 2203-2020
Svrha uplate – Obnova crkvenih objekata nakon potresa
Za uplate iz inozemstva – SWIFT-BIC: ZABAHR2X
Projektant obnove Zagrebačke katedrale i nadzorni inženjer Damir Foretić – u jučer objavljenome izvješću koje prenosi IKA – detaljno je opisao dosadašnju obnovu katedrale i oštećenja koje su nastala nakon potresa te među ostalim navodi kako „treba ukloniti dio sjevernoga zvonika budući da prijeti urušavanjem i to na stranu katedrale“.
U izvješću se podsjeća kako je Zagrebačka katedrala tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća dobila svoj današnji izgled koji su kanonici Zagrebačke biskupije zamislili u 14. stoljeću, kada su na pečatnjak dali ugravirati oblik crkve s dva tornja. Prvostolnica je tijekom povijesti pretrpjela niz požara i rušenja, a u potresu 1880. godine bila je znatno oštećena. Zvonici kakve smo poznavali do 22. ožujka ove godine građeni su prema nacrtima arhitekta Hermana Boléa, upravo u obnovi nakon velikoga potresa koja je završena 1902. godine.
Nedavni potres (magnitude 5,4) srušio je kameni vrh južnoga tornja, a lom se dogodio u visini lanterne na 92 metra. Nekoliko dana kasnije uočena su i veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. Ti pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samome svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX. stoljeća.
U izvješću se potom pojašnjava kako je penjanjem po sjevernome tornju, do visine 75 metara, uočeno oštećenje zida kamenoga stubišta, te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja, a na snimljenim fotografijama uočena su određena oštećenja na kamenim elementima sjevernoga tornja. Nakon pregleda video snimaka iz drona potvrđena su znatna oštećenja, a nakon ponovnoga snimanja koje je izvedeno 28. ožujka zaključak statičara bio je – nažalost – jednoglasan: treba ukloniti dio sjevernoga zvonika budući da prijeti urušavanjem i to na stranu katedrale!
Trenutno se radi na više polja: na utvrđivanju načina demontaže dijela tornja koji je međusobno po visini povezan šipkama i kao takav je krut, zbog čega je donesena odluka o skidanju dizalicom koja ima krak od 120 m i može podići teret od cca. 30 t. U isto vrijeme zaštićuje se krov katedrale neposredno uz sjeverni zvonik, a u samoj katedrali zaštićuju se i oltari uz zvonik i kamena propovjedaonica iz XVII. stoljeća. U svetištu je zbog napuknuća svodova zaštićen sarkofag bl. Alojzija Stepinca, demontirani su dijelovi Ackermannovoga oltara, a ubrzano se vrše i pripreme za skidanje 10 drvenih kipova proroka u apsidi – stoji u izvješću koje potpisuje projektant obnove katedrale i nadzorni inženjer Damir Foretić.
Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je Pismo svećenicima u kojem je najavio program Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, kako se on u Požeškoj biskupije već godinama slavi na „Žalosni petak“ prije Cvjetnice, a koji ove godine pada sutra, 3. travnja. Zbog okolnosti nastalih opasnošću zaraze koronavirusom i potresom on se ove godine slavi kao Dan molitve, pokore i žrtve, kajanja i obraćenja.
Na početku pisma biskup podsjeća kako se ovih dana brojni ljudi u Hrvatskoj žrtvuju da bi pomogli u zaštiti od zaraze koronavirusa, liječenju oboljelih, pomaganju potrebitima, a među njima i onima koji su ostali bez domova u nedavnome potresu u Zagrebu i okolici. Poručio je da im dugujemo duboku zahvalnost te da nas oni svojim primjerom potiču na razmišljanje o povezanosti čovjeka s cjelokupnom stvarnošću kojoj on pripada i njegovu utjecaju na prirodni i društveni okoliš. U vremenu kada se puno priča o fizičkoj dezinfekciji, biskup je istaknuo važnost duhovne dezinfekcije te napisao: „Dok svakodnevno slušamo o važnosti čovjekove fizičke dezinfekcije i sredstvima kojima se ona postiže, istodobno trebamo svratiti pozornost na naše duhovno stanje i pronalaženje putova za njegovu dezinfekciju. Valja nam poslušati Isusa, najizvrsnijeg poznavatelja čovjeka koji kaže: ‘Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka’ (Mk 7, 21.23)“. Dodao je da zla koja su nas pogodila po Isusovu tumačenju nisu Božja kazna, nego poziv na obraćenje te nastavio: „Prigodom Pilatova ubojstva Galilejaca i iznenadnog pada kule u Siloamu pod čijim je ruševinama skončalo 18 ljudi, Isus je zanijekao uzročno posljedičnu povezanost između počinjenih grijeha i stradanja koja su ih pogodila, ali je te događaje protumačio kao Božji poziv na obraćenje: ‘Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite svi ćete slično propasti’ (Lk, 13, 2-3). Dok ljudi fizički ginu, Isus upozorava na propast koja svakom čovjeku prijeti iz njegova nečista srca“. Stoga je biskup pozvao svećenike i vjernike da petak, 3. travnja, bude Dan molitve, pokore i žrtve, kajanja i obraćenja u Požeškoj biskupiji te da učine korak prema duhovnom ozdravljenju, „koje se može dogoditi samo ako svatko od nas uvidi vlastita zla opredjeljenja, prizna ih sebi i Bogu te se za njih pokaje i odlučno odrekne kako bi vjerni Bogu nastavili hoditi s njime putem života“.
No, time nije dokinut Dan obnove čišćenja pamćenja, te će se svećenici i vjernici u sadašnjim okolnostima na „Žalosni petak“ spomenuti zlodjela koja su totalitarni sustavi tijekom XX. stoljeća nanijeli brojnim nedužnim ljudima i moliti Božje milosrđe za zločince, a zahvaliti Bogu za one koji su bile žrtve, ali će ga „povezati sa sadašnjim stanjem, te toga istoga dana molitvom, postom, pokorom i žrtvom posvjedočiti iskreno kajanje i odluku da promijenimo svoj život, zatražimo Božje smilovanje i praštanje za naše vlastite grijehe i grijehe čovječanstva, za koje smo zaslužili kaznu. Dok Bogu upravljamo vapaj ‘usliši i oprosti’ (1 Kr 8,30), molimo ga da nam se u svojoj bezgraničnoj ljubavi smiluje, te odvrati od nas opasnost koronavirusa, potresa i drugih zala, ozdravi oboljele, dadne snagu onima koji im služe, utjehu nastradalima u zagrebačkom potresu, otvoreno srce i pruženu ruku pomoćnicu u obnovi materijalne štete, mudrost vodstvu naše Domovine u donošenju gospodarskih mjera kojima će sačuvati radna mjesta, te da nam Gospodar ljudskih srdaca i svemirskih prostranstava udijeli mirna vremena, oslobođena straha i ispunjena nadom“ – zaključio je u svome Pismu požeški biskup Antun Škvorčević.
Svetu mise iz požeške katedrale, od 18 i pol sati, s Facebook stranice Požeške biskupije preuzimat će i izravno prenositi Hrvatski katolički radio.
Slušateljima ponovno preporučujemo da iskoriste mogućnost sudjelovanja na brojnim online misama i molitvama, među kojima ovom prigodom izdvajamo svakodnevnu online misu iz kapelice uz Baziliku Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, u koju se možete uključiti na: https://www.youtube.com/c/IsusovciHR.
