Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović komentirajući danas na HKR-u početak sve tri faze popuštanja mjera zaštite od pandemije koronavirusa izjavio je kako nema povratka na staro te da će se, sve dok medicina ne da cjepivo, morati držati fizička distanca. “Radi se na uputama za organiziranje vjerskih okupljanja i tiču se svih vjerskih zajednica. Razmak između vjernika i vjernika, vjernika i svećenika znači izbjegavanje situacija koje su riskantne u smislu prenošenja virusa. Nećemo s tim preporukama izaći prije nego kontaktiramo predstavnike Crkve. HBK i druge vjerske zajednice će, svaka za sebe, donijeti odluku na temelju naših preporuka”. „Slijedi faza postupnog otvaranja, puno nepoznanica, nema znanstvenog vodiča ili tuđih iskustava, rezultati nam omogućuju nove mjere, ali cijelo će se vrijeme pratiti situacija“, kazao je ministar Božinović, napomenuvši kako “samo u zajedništvu možemo računati na povoljnu epidemiološku situaciju”.
Služeći presvetu euharistiju na Treću vazmenu nedjelju u prvostolnici sv. Dujma, splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić naglasio je kako evanđeoski tekst donosi iskustvo koje možemo pronaći u našem svakodnevnom životu. „Govor je o dvojici Gospodinovih učenika. Jedan je imenovan – Kleofa, a drugi je anoniman. Za to postoji razlog. Ovaj anonimni učenik predstavlja sve nas koji se nazivamo učenici Gospodinovi“, kazao je nadbiskup, nastavivši: „Gdje je Gospodin tu nema noći, tu je svjetlo. Tu je svježina, nova snaga i uskrsnuće“. Poručio je kako iskustvo učenika „i mi doživljavamo svake nedjelje“, rekavši: „U prvom dijelu svete mise slušamo Božju riječ i ona zagrijava naša srca. Ona nas vodi prema euharistiji u kojoj dobivamo snagu za ustajanje i hodanje. A naš život je hodočašće na kojem je Krist put“, riječi su nadbiskupa Barišića koje je prenijela IKA.
U katedrali Gospe Velike u Dubrovniku nedjeljnu je euharistiju služio dubrovački biskup Mate Uzinić koji je vjernicima bio blizak putem interneta i u televizijskim prijenosima dviju lokalnih TV postaja. U homiliji razočaranje dvojice učenika koji su bježali u Emaus aktualizirao je s razočaranjima današnjih kršćana i njihovim bjegovima od Crkve. Rekavši kako su Emausi legitimni u kršćanskom odrastanju, biskup je naglasio kako je od njih važniji ponovni susret s Gospodinom. Postoje različiti razlozi zašto netko može biti razočaran Crkvom i crkvenom zajednicom. Toliko je u našim crkvenim zajednicama slabosti, nedoraslosti trenutku u kojem živimo. U slučaju dvojice učenika to razočaranje bilo je izazvano ne samo slabošću učeničke zajednice nego i krivim očekivanjima samih učenika, dodao je biskup te izdvojio tri razloga koja su njih potaknula na razočaranje, na gubitak nade i bijeg, a slični razlozi mogu se pronaći i u onima koji danas bježe razočarani iz Crkve. Dijelom je krivnja i na crkvenoj zajednici, priznao je biskup te dodao da premda imamo dvanaest godina školskog vjeronauka i župnu katehezu očito „previše naglašavamo sakramentalizaciju, a nismo uspjeli na pravi način provesti katehizaciju“. I to je jedan od razloga zašto je potrebna nova evangelizacija. „Dvojica učenika“, tumačio je biskup, „bila su tvrdoglavo navezana na židovsku tradiciju koja je očekivala snažnog i moćnog Mesiju. Bili su navezani na ono: Mesija treba spasiti Izrael, što pokazuje i veliku dozu nacionalizma. Oni koji danas bježe iz Crkve zbog svoje samouvjerenosti često čine slično. „Neki to čine jer žele moćnu Crkvu, Crkvu koja se ne pokorava i ne surađuje s društvom nego bi mu trebala davati lekcije, onu koja, jer ima Sveto pismo i Božju riječ, treba propisivati kako i drugi trebaju živjeti. U kojem mi vremenu živimo i kako razumijevamo Crkvu? I kako razumijevamo svoje poslanje koje nikad nije protiv svijeta nego u svijetu i za svijet?“, upitao je mons. Uzinić, skrenuvši pozornost da se događa i druga krajnost, odnosno da netko zbog samouvjerenosti, ali i posljedica utjecaja suvremenih ideologija koje često „od onog našeg kršćanskog i katoličkog uzimaju samo ono što im se sviđa i što mogu prilagoditi svojim idejama“, smatraju da Crkva i nije toliko potrebna i osobito da nije potrebno ono što Crkva nudi. Ovih dana, nakon što su najavljene promjene mjera vezane uz pandemiju, najedanput se to postavlja kao druga krajnost. „Prva je krajnost: Mi moramo imati misu bez obzira na sve. Druga je krajnost: Njima ne treba dopustiti imati misu. I jedno i drugo je bijeg od Crkve, iz Crkve, pa čak i onda kad se ostaje u Crkvi i sebe smatra jedinim pravovjernim ostatkom, onim što je ostalo od Crkve“, zaključio je dubrovački biskup. Na kraju mise biskup je podsjetio da bi od subote, 2. svibnja, kako je najavljeno, trebalo biti omogućeno vjernicima ponovno okupljanje na misama u crkvama no u ovom se trenutku ne zna kako i koliko će vjernika moći sudjelovati. To i dalje neće moći zadovoljiti potrebe vjernika pa će se i sljedeće nedjelje nastaviti prenositi misna slavlja u 10 sati iz dubrovačke katedrale. Pozvao je one koji su u rizičnim skupinama da se suzdrže i dalje od dolaska na mise dok se situacija ne promijeni tako da svi mognu dolaziti. „Pokušajmo kroz žrtvu, strpljenje, pažljivost ne samo govoriti o euharistiji nego euharistiju i živjeti“, riječi su biskupa Uzinića.
Na blagdan sv. Marka evanđelista, u subotu 25. travnja, požeški biskup Antun Škvorčević u požeškoj je katedrali sv. Terezije Avilske služio euharistiju s blagoslovom polja i molitvom za kišu. Vjernici su sudjelovali posredstvom internetskog prijenosa na biskupijskoj mrežnoj stranici. “Uz blagdan sv. Marka evanđelista od davnine je povezana molitva za blagoslov polja da urode dobrim plodovima. U pismu koje sam tom prigodom uputio svećenicima ustvrdio sam kako je gospodarstvo kod nas, zbog mjera poduzetih s obzirom na obranu od zaraze koronavirusom, ugroženo i da su mali izgledi za turizam sljedećeg ljeta na Jadranu. Kazao sam da to očituje koliko je u sadašnjem izvanrednom stanju što ga proživljavamo važna poljoprivreda i vlastite mogućnosti prehrane, koju je potrebno što prije oživjeti. Međutim, Slavoniju i druge hrvatske dijelove pogodio je mraz i nanio veliku štetu voćarstvu. Pored toga, trenutačna okovanost sušom ugrozila je i sve druge grane poljoprivrede te prijeti ozbiljnim smanjenjem ljetine, što će imati nemale posljedice i za stočarstvo, mljekarstvo i druge gospodarske grane. Kao vjernici duboko osjećamo to stanje i želimo biti potpora poljoprivrednicima, ponajprije svojom molitvom, a zatim i na druge načine”. Dodao je: “Svjestan sam da će poneki naš sugrađanin s podsmijehom popratiti moj navedeni poziv i današnju našu molitvu. Možda će se tako ponijeti i neki član Crkve, pa i svećenik. Oni na taj način očituju mentalitet velikog dijela suvremenog svijeta koji je uvjeren da je sve njegovo, da sve može. Nevolje u kojima se nalazimo podsjetnik su da je sve dar Božji. Jesmo li na to zaboravili i krenuli u tamu umišljenosti da je sve u našoj moći, kako sve mi određujemo i sve je naš proizvod, pa ne shvaćamo dobro niti prepreke na koje smo naišli? Nisu li koronavirus, potres u Zagrebu i okolici, mraz i suša u prirodi te druge nevolje barijera koja nas potiče da s poniznošću pristupimo svome životu i cjelokupnoj stvarnosti? Molitva je čin poniznosti pred Bogom i stvorenjem kojeg smo dio, čin poštovanja Božjeg djela kojem nismo gospodari i vladari. Eto zašto molitva za kišu i blagoslov polja nije nešto sporedno, kako bi pomislili oni koji smatraju da mogu sve, nego je čin usklađivanja nas ljudi s Bogom i njegovom zamisli o nama, te s prirodom koja traži ponizne suradnike, a ne umišljene korisnike.”
Više od mjesec dana prošlo je od potresa u kojem su teško stradali Zagreb i okolica. Među crkvama koje su najteže stradale u potresu u užem gradskom središtu je i bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj. U prostoru isusovačke Rezidencije održana je prezentacija tijeka obnove. „Sada nam je najvažnije napraviti statičko-tehničku zaštitu da bismo mogli početi sa slavljenjem svetih misa u bazilici. Oko toga bi se morali prvo usuglasiti statičari, konzervatori i arhitekti, trebalo bi potom postaviti i skele, a puno će toga ovisiti i o našem maru i zalaganju naših vjernika. Ljubav Božja je nepobjediva“, istaknuo je p. Balatinac na upit koja je njegova poruka za sve vjernike koji jedva čekaju povratak u ”ispovjedaonicu grada Zagreba”. Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Dalibor Renić rekao je kako sada moramo slijediti upute stručnjaka vezano uz osiguranje građevine kako bismo je mogli, makar i pod skelama, ponovno vratiti u funkciju za bogoslužje u onoj mjeri u kojoj je to moguće”. A dok se to ne dogodi, sve je spremno za nastavak pastoralnog rada čim završe mjere uvedene zbog pandemije koronavirusa“, istaknuo je p. Renić. Rečeno je kako svi koji to žele, donacijama i molitvama mogu pomoći u obnovi bazilike Srca Isusova u Zagrebu.
