Priopćenje Isusovačke službe za izbjeglice povodom tragičnih događanja na granici Turske i Grčke, te odgovora EU
Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb
Povodom tragičnih događanja na granici Turske i Grčke te slijedom odgovora Europske unije kojim je podržala Grčku u odluci da suspendira pravo traženja azila na mjesec dana, Isusovačka služba za izbjeglice u Hrvatskoj jučer je izdala priopćenje kojim želi skrenuti pozornost na činjenicu da je ovakav pristup suprotan svim europskim i međunarodnim pravnim okvirima zaštite temeljnih ljudskih prava. Priopćenje potpisuje o. Tvrtko Barun SJ, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi. Naglašava kako je spomenuti pristup u potpunosti neodrživ, uzima ljudske žrtve i ne odražava odgovornu, ujedinjenu i humanu strategiju Europske unije spram migracija i zaštite ljudskog dostojanstva. Odgovor Hrvatske kao trenutne predsjedateljice Vijećem Europske unije sadržan u stavu kako će Hrvatska svim raspoloživim sredstvima pomagati u tome da zaštiti vanjske granice EU-u bez naglašenog osvrtanja na budućnost i perspektivu zaštite ljudskog života svih izbjeglica i migranata ne može biti odgovor zemlje koja je i sama ne tako davno iskusila beznađe rata i izbjeglištva. Općenito diskurs koji osobe koje u potrazi za sigurnošću i zaštitom žele stupiti na europsko tlo u potpunosti dehumanizira proglašavajući ih isključivo prijetnjom i ugrozom od koje se treba štititi svim raspoloživim sredstvima (dakle i pod cijenu ljudskog života?!) nije prihvatljiv za Europu koja bi trebala počivati na temeljima solidarnosti i zaštite ljudskih prava, stoji u priopćenju.
U Isusovačkoj službi za izbjeglice govore kako događanja kojima svjedočimo na vanjskim europskim granicama u posljednjih nekoliko dana ocrtavaju, nažalost, ponovnu nespremnost EU da zajednički, humano, pravovremeno i održivo odgovori na izazove situacije koju se moglo i trebalo predvidjeti. Od 2015. godine do danas i dalje ne postoji ujedinjena strategija i zajednički stav i odgovor EU, već se izbjeglice i migrante prepušta na milost i nemilost političkim igrama i interesima, poigravajući se i manipulirajući njihovim životima i sudbinama.
Suspenzija mogućnosti traženja azila, kao temeljnog ljudskog prava, vodi samo u eskalaciju ionako izuzetno teške i kompleksne situacije u kojoj najviše pate ljudi ostavljeni na „ničijoj zemlji“ i prepušteni politikama koje se loptaju ljudskim životima kao sredstvom manipulacije, upozorava o. Barun i napominje kako Komisija i Vijeće EU trebaju djelovati trenutno kako bi osigurale pristup zaštiti. Zemlje članice moraju podijeliti odgovornost i solidarno djelovati kako bi se spriječile još veće tragedije. Ne zaboravljajmo pritom ni patnje, zbunjenost i strah lokalnog stanovništva, prvenstveno grčkih otoka, naglasio je.
Isusovačka služba za izbjeglice podsjetila je i apelirala jučerašnjim priopćenjem na vrijednosti od kojih EU ne smije odustati ukoliko želi ostati vjerna svojim načelima: slobode, jednakosti, solidarnosti i poštovanja temeljnih ljudskih prava. Europa koja nikoga ne ostavlja po strani i Europa koja štiti treba žurno zajednički donijeti strategiju koja se neće temeljiti isključivo na represiji (koja neće i ne može donijeti pozitivne pomake) već na konstruktivnim i održivim rješenjima.
U konačnici, poštivanje ljudskog dostojanstva u svim prilikama i neprilikama života, prilika je za iskaz kršćanske i ljudske solidarnosti i razumijevanja bogatstva i vrijednosti svakog života.
Nepoštivanje i ne uzimanje u obzir ove ključne perspektive u praksi znači konkretne negativne posljedice na živote stvarnih osoba – kako izbjeglica, tako i lokalnog stanovništva koje ih prima. Odgovor na ljudske patnje ne smije biti tjeranje građana Europe da oružjem i nasiljem odgovore na nade osoba koje u Europi vide mogućnost zaštite, stoji u priopćenju. Na koncu, nije riječ samo o migrantima, riječ je o svima nama – citirao je o. Barun papu Franju. Riječ je o našoj zajedničkoj budućnosti i svijetu koji ostavljamo u naslijeđe svojoj djeci.
Poštovanje vrijednosti solidarnosti i jednakosti ne znači omogućavanje tih vrijednosti samo vlastitim državljanima, već težnju ka uključivanju svih. To će u konačnici koristiti društvu u cjelini.
Iskustvo Isusovačke službe za izbjeglice, zaključuju, pokazuje da, suprotno vidljivom protuimigracijskom diskursu, diljem Europe postoji rasprostranjena podrška za uključivanje migranata i izbjeglica u naša društva. Mnogi građani EU-a, zajedno s osobama u izbjegličkom statusu, svakodnevno rade na izgradnji uključivih zajednica. Iako je odgovornost za prihvaćanje, zaštitu i olakšavanje integracije migranata i izbjeglica prvenstveno na vlastima, zalaganje građana ključni je element u radu na društvenoj uključenosti, omogućavanju razumijevanja među različitim zajednicama i učinkovitoj borbi protiv rasizma i ksenofobije u korist društva u cjelini. I našeg zajedničkog mira.
