Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vjerujemo da Krist ovog trenutka zajedno s nama moli i molimo da nas Bog oslobodi od ove nesreće, bolesti koronavirusa koja hara čitavim svijetom. Molimo Boga za njegovu blizinu da možemo ovoga trenutka raspoznati Božje znakove, da možemo spoznati da nam je u ovoj situaciji Bog blizu, da nas ljubi i da nas samo Božja ljubav može spasiti – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, započinjući jučer u podne, na Hrvatskome katoličkom radiju, molitvu Očenaša na koju je papa Franjo pozvao sve kršćane svijeta kako bi zajednički zavapili Bogu da oslobodi svijet od pandemije koronavirusa.

Vedran Šmitran - Zagreb

Vjerujemo da Krist ovog trenutka zajedno s nama moli i molimo da nas Bog oslobodi od ove nesreće, bolesti koronavirusa koja hara čitavim svijetom. Molimo Boga za njegovu blizinu da možemo ovoga trenutka raspoznati Božje znakove, da možemo spoznati da nam je u ovoj situaciji Bog blizu, da nas ljubi i da nas samo Božja ljubav može spasiti – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, započinjući jučer u podne, na Hrvatskome katoličkom radiju, molitvu Očenaša na koju je papa Franjo pozvao sve kršćane svijeta kako bi zajednički zavapili Bogu da oslobodi svijet od pandemije koronavirusa.

Kardinal je potom pozvao na molitvu anđeoskog pozdravljenja. Danas je svetkovina Blagovijesti, danas se posebice moli ona draga kršćanska molitva Anđeo Gospodnji. (...) Sjećam se kad je 1994. godine papa Ivan Pavao II. molio zajedno s vjernicima na zagrebačkom hipodromu ovu molitvu i na kraju je biskupima rekao da ga je posebno dirnulo kako svi glasno mole; i djeca, mladi, odrasli i stariji. Neka ovo bude poziv svima da ovu molitvu unesemo u naše obitelji, da se ona redovito moli u našim kućama – kazao je kardinal koji je zatim sa slušateljima HKR-a podijelio iskustvo života u trenucima pandemije i nakon nedavnoga potresa. Pitam se pred vama, nije li ovo svima nama poziv da se u sadašnjem životu još više približimo Bogu i da shvatimo da je Bog prisutan u ljudskoj povijesti i da je Bog gospodar povijesti. Koji put mislimo da sve ovisi o nama, a na kraju vidimo da sve ovisi o Bogu – rekao je kardinal. Istaknuo je da je posebno molio za Anamariju Carević i dok se borila za život i nakon što je preminula od posljedica stradavanja u potresu. Neka ju Onaj koji ju je pozvao k sebi uvede u svjetlo iz kojeg će i ona nama moći pomoći – kazao je zagrebački nadbiskup, izrazivši i ovom prigodom sućut njezinoj obitelji.

Kardinal se čuo i sa župnicima kojima su oštećene crkve i župni dvorovi. I to je znak da smo mi prolaznici na zemlji i naša domovina nije ovdje. Mi gledamo prema vječnosti. Ali, ono što je porušeno, to će se ponovno sagraditi. Imali smo ruševina i u ratu. Najvažnije je da budemo blizu jedni drugima, da ne zaboravimo na solidarnost koja je jaka kod hrvatskih katolika – kazao je kardinal.

Također je ponovio da je ovo vrijeme kad mora više do izražaja doći ‘kućna Crkva’, obiteljsko zajedništvo i molitva u obitelji. Pozivam obitelji da rade na tome, da uče svoju djecu od najranijih dana zajedno moliti. Ako roditelji to predaju svojoj djeci mogu biti sigurni da se to nikada neće izgubiti. Može nekad kad dijete odraste izgledati da je odlutalo od Crkve, ali ako u srcu ponese zajedništvo obiteljske molitve, to će kad-tad doći i biti poticaj za povratak – poručio je kardinal Bozanić te udijelio blagoslov svim slušateljima.

Jučer, na svetkovinu Navještenja, u samostanu i crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu obilježen je Dan Hrvatske dominikanske provincije, a euharistijsko slavlje predvodio je provincijal fr. Slavko Slišković. Za razliku od prethodnih godina, kada je taj dan bio obilježen studijskim i duhovnim zajedništvom članova Hrvatske dominikanske provincije, ali i susretom sa sestrama dominikankama, članovima laičkih i svećeničkih bratstava te brojnim prijateljima i suradnicima, zbog opasnosti od zaraze koronavirusom, ovogodišnje je obilježavanje proteklo u jednostavnosti.

 

Provincijal je u propovijedi istaknuo važnost svetkovine u kojoj je nakon grijehom prekinutoga dijaloga između Boga i čovjeka konačno došlo do Božjega govora i čovjekova odgovora te upravo zbog toga unatoč dramatičnosti trenutka, mi možemo, smijemo i moramo slaviti“. Istaknuo je također kako nas dodatno iskustvo potresa i njegovih posljedica može poučiti o snazi onoga što smatramo malenim, neznatnim i prezrenim, a o čemu govori evanđelist. Osjetili smo kako desetak sekundi mogu biti duge i dramatične, a stvarnosti u koje smo polagali sigurnost lako nestati, a kako ono što smo smatrali običnim i neznatnim postaje dragocjeno – poručio je provincijal hrvatskih dominikanaca.

Predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije požeški biskup Antun Škvorčević nakon potresa u Zagrebu razgovarao je s visokim predstavnicima kršćanskih i drugih vjerskih zajednica. Izrazio im je bratsku solidarnost i molitvenu blizinu u trenutku stradanja njihovih zdanja i vjernika te se upoznao s njihovim trenutnim stanjem.

Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije upoznao je biskupa Škvorčevića sa štetama koje je potres nanio sabornome hramu Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnome Trgu, dodavši da su štetu pretrpjele i sve zgrade Srpske pravoslavne Crkve koje se nalaze u blizini hrama.

Oštećena je i evangelička crkva u Gundulićevoj ulici, a posebno dio kompleksa u kojemu se nalazi dječji vrtić.

Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Republici Hrvatskoj Kotel Da-Don kazao je da je zgrada na Mažuranićevom trgu u kojoj se nalazi i sinagoga oštećena, a jednako tako i njegov stan te je zbog toga morao iseliti i nalazi se izvan Zagreba. Isto se dogodilo i sa židovskom Osnovnom školom Hugo Kon na Katarininu trgu u Zagrebu i dječjim vrtićem. Glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević izvijestio je biskupa Škvorčevića da zgrada sjedišta Koordinacije u Palmotićevoj ulici nije pretrpjela teška oštećenja, ali je trenutačno izvan uporabe. Najteže je nastradao Židovski muzej u navedenoj zgradi – od pada dimnjaka sa susjednog zdanja – te su izložbeni predmeti iz njega iseljeni.

Biskup Škvorčević je razgovarao i sa zagrebačkim muftijom Azizom Hasanovićem koji je kazao da je zgrada u Tomašićevoj ulici, u kojoj je smješten Mešihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, znatno oštećena te trenutačno nije dopušteno u njoj boraviti. Zagrebačka džamija s pripadajućim zgradama Islamskoga centra građena je u novije vrijeme i na njoj nema oštećenja te će muftija Hasanović u tim prostorima imati svoj privremeni ured.

Svi visoki sugovornici zahvalili su biskupu Škvorčeviću na zanimanju za njihovo stanje te za pažnju i duhovnu solidarnost koju je iskazao prema njihovim vjernicima.

Svećenik Požeške biskupije preč. Marijan Golec, župnik Župe sv. Marije Magdalene u Bebrini i Župe sv. Mihaela Arkanđela u Dubočcu te začasni kanonik Stolnoga kaptola u Požegi, preminuo je danas u 76. godini života. Posmrtni ostaci preč. Marijana Goleca, u skladu s trenutačnom zabranom okupljanja zbog opasnosti zaraze koronavirusom, bit će na primjeren vjernički način bez prisutnosti vjernika i drugih osoba položeni u grobnicu na bebrinskom groblju, a po završetku izvanrednoga stanja bit će organiziran vjernički ispraćaj posmrtnih ostataka i sveta misa zadušnica u župnoj crkvi u Bebrini.

Prečasni Marijan Golec rođen je 17. siječnja 1944. u Koprivnici, a za svećenika ga je 1970. godine zaredio kardinal Franjo Kuharić u zagrebačkoj prvostolnici. Pastoralno je djelovao u Orehovici, Lipovljanima, Bebrini i Dubočcu. Tijekom Domovinskoga rata ostao je sa svojim vjernicima, podnoseći nemale nevolje, a nakon rata zauzeo se za liječenje duhovnih i materijalnih rana. S posebnim marom trudio se oko obnove teško oštećene župne crkve Sv. Mihaela Arkanđela i izgradnje razorenoga župnog stana u Dubočcu. Istovremeno nastojao je popraviti ratne štete na crkvi Sv. Marije Magdalene u Bebrini. U znak priznanja za vjerno svećeničko služenje, 2007. godine imenovan je začasnim kanonikom Stolnoga kaptola sv. Petra u Požegi.

Dekan Jastrebarskoga dekanata i župni upravitelj Župe sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom preč. Stjepan Rožanković preminuo je jučer u KBC sestara milosrdnica u  Zagrebu, u 55. godini života i 29. godini svećeništva.

Preč. Rožanković rođen je 11. rujna 1965. godine u Gornjoj Bučici, a za svećenika je zaređen 23. lipnja 1991. godine po rukama zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Svećeničku službu vršio je u Brdovcu, potom u Barilovićkom Cerovcu, kada je skrbio i za brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, a 2000. godine imenovan je upraviteljem Župe sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom koju je obnašao sve do početka veljače ove godine. Preč. Stjepan Rožanković tri puta je bio biran za dekana Jastrebarskog dekanata, a bio je i član Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. 

Hrvatska radiotelevizija, Laudato televizija i Hrvatski katolički radio, sutra – 27. ožujka, u 18 sati – izravno će prenositi molitvu s Trga sv. Petra u Vatikanu, gdje će papa Franjo predvoditi čitanje Riječi Božje, klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu, te udijeliti poruku i blagoslov Urbi et orbi, kao i mogućnost potpunoga oprosta za sve koji se skrušeno pokaju.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
26 ožujka 2020, 18:00