Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Hrvatski katolički radio pridružuje se danas svjetskom molitvenom projektu „Mater Fatima“. Od 22 sata i 30 minuta do 1 sat poslije ponoći može se pratiti posebni program „Molitvena noć s Gospom: Pridruži se i obraduj Mariju!“ U ponoć se HKR uključuje u Meksiko, u izravni prijenos euharistijskog klanjanja, molitvu krunice i posvetu Presvetom Srcu Isusovom i Bezgrešnom Srcu Marijinu u crkvi koja je podignuta na mjestu petog ukazanja Gospe Guadalupske sv. Juanu Diegu. Središnja je nakana ovoga projekta molitva za mir.
Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, primio je Pismo zahvale koje mu je poslao muftija dr. Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, s osvrtom na zajednički organiziranu Konferenciju „Ljudsko bratstvo - temelj sigurnosti i mira u svijetu” koja je, navodi se u pismu, ostavila veliki trag, ne samo na području međureligijskog dijaloga i odnosa kod nas, već i mnogo šire, o čemu svjedoče pozitivne reakcije, kako u pisanom obliku tako i usmenim putem, koje pristižu svakog dana. „Zajedno smo uspjeli pokazati jednu širinu našeg društva, koja nije umjetna, već se ona živi, a u tome nemjerljivu i ponajveću zaslugu ima Hrvatska biskupska konferencija i Katolička Crkva uopće. Naše zajedništvo kroz projekte i poruke uvijek je zbližavalo ljude. Zato sam neizmjerno zahvalan na Vašoj otvorenosti te predanoj volji i želji da poruke, koje su papa Franjo i dr. Ahmed Tajjib prošle godine poslali, prikažemo kao dobrodošle i odavno ukorijenjene kod nas, tj. u našem društvu”, napisao je muftija Hasanović predsjedniku HBK.
Od 17. do 21. veljače u sjedištu Djela Marijina Mariapoli Faro u Križevcima, osamdesetak svećenika prijatelja Pokreta fokolara sudjeluje na godišnjim duhovnim vježbama s temom: „Isus u bratu". Svećenici rimokatolici i grkokatolici su iz Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine, a na poseban su način kao članovi ili duhovnici povezani s pokretom Djela Marijina koji u Hrvatskoj ima svoj centar u biskupskoj rezidenciji u Križevcima. Svećenike je pohodio apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić te zajedno s njima služio Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice. Mons. Stipić ih je ohrabrio u njihovu svećeničkom poslanju i potaknuo na još veću zauzetost u službi bratu čovjeku koji je iznad svega uvijek potreban milosrdnog Krista i evanđeoskih načela za život dostojan čovjeka.
Sa svećenicima, prijateljima fokolara susreo se i mons. Prosper Balthazar Lyimo, pomoćni biskup Nadbiskupije Arusha iz Tanzanije, koji je pohodio Križevce i grkokatoličku katedralu Presvete Trojice. Biskup Lyimo je razgledao katedralu i biskupsku rezidenciju s knjižnicom i muzejom. Domaćinima je predstavio svoju nadbiskupiju i teško stanje u svojoj zemlji te silne potrebe, među kojima je više puta istaknuo kuće za prihvat siročadi, napose maloljetnih djevojčica, koje su često žrtve poligamije. Iako je njegova biskupija do sada izgradila i gradi brojna sirotišta, bolnice i škole, uslijed velikog siromaštva potrebe uvelike premašuju mogućnosti. Apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić i biskup Lyimo razgovarali su o mogućnosti pomoći nadbiskupiji Arusha u Tanzaniji.
Na 55. obljetnicu smrti sluge Božjega oca Ante Antića apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u srijedu 4. ožujka u 19 sati služit će Presvetu euharistiju u Svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Ove se godine slavi 50. obljetnica prijenosa njegova tijela u kriptu crkve. Proslavi prethodi trodnevnica od 1. do 3. ožujka. Prva dva dana predvodit će je o. fra Ivan Režić, a zadnjeg dana o. fra Marko Mrše, provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja.
Misu zadušnicu o trećoj obljetnici smrti dr. Tomislava Ivančića, profesora emeritusa Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u crkvi Sv. Martina služio je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić. U homiliji je naglasio da “ljudi današnjega vremena nisu navikli biti lišeni ičega. Mi mislimo – i vjerujemo – da imamo pravo sve posjedovati, pa i znakove. Današnje društvo, međutim, nudi brojne znakove koji nas okružuju do zasićenja. Ali pitanje je koji je od njih pravi znak? Vode li nas na pravi put ili nas skreću na stranputicu?” “Ljudima današnjice uopće nije lako vjerovati, bez ikakva kolebanja, usto lišenih i bilo kakvog znaka. A prof. Ivančić prepoznao je ovaj naraštaj koji znak traži, ali ga ne može vidjeti”. „Sve je učinio da, na svoj način, izlazeći izvan okvira uobičajenog načina razmišljanja i djelovanja – a to je potrebno da bi Evanđelje ostalo živo – učvrsti ljude u vjeri. Činio je to na različite načine i kroz različita razdoblja svoga života, uvijek iznova polazeći od svojih pitanja i svojih traženja, ali iz one unutarnje sigurnosti vjere koju je on imao i svjedočio. Zato nam on može biti nadahnuće i primjer, posebno u teologiji”, riječi su rektora Tanjića koje je prenijela IKA.
