Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Na blagdan Krštenja Gospodinova u Zagrebu je u 94. godini preminuo istaknuti hrvatski teolog i pedagog, isusovac o. Ivan Fuček. Još od dječačkih dana želio je postati svećenik. Potaknut primjerom isusovaca Ante Gabrića i Antuna Vizjaka htio je poći u Indiju. Ta je zemlja u međuvremenu zatvorila vrata misionarima. Komunistički režim nije davao putovnice svećenicima, pa je o. Fuček nastavio apostolski rad u domovini kao odgojitelj i profesor. Kao nadstojnik Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu predavao je dogmatsku i duhovnu teologiju. Kao vrstan propovjednik držao je duhovne vježbe i razne tečajeve. U svojoj 36. godini bio je najmlađi isusovački provincijal. Bilo je to vrijeme Drugog vatikanskog sabora, obnove redovničkog života povratkom na izvore karizme, a u Hrvatskoj provinciji je izazov bio i njezin pravni i materijalni položaj. Godine 1969. preuzeo je službu rektora isusovačkog kolegija na Jordanovcu. U to vrijeme počeo je s katehezama za mlade laike od kojih su neki nosili buđenje vjere u godinama dolaska demokracije. Mladi su o. Fučeka potaknuli i nadahnuli za pisanje zanimljivih knjiga o životu vjere i kršćanskog morala. Godinama je odgovarao na pisma čitatelja o religiozno-moralnim temama u Glasniku Srca Isusova i Marijina. O. Fuček je moralnu teologiju počeo predavati 1969. godine i otad je postala njegov glavni akademski interes. Godine 1980. pozvan je da taj predmet predaje na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje će ostati do umirovljenja. Nakon isusovaca Rajmunda Kunića i Ruđera Boškovića prvi je Hrvat redoviti profesor tog znamenitog sveučilišta. Dugo je bio duhovnik svećenika-studenata u Hrvatskom papinskom zavodu sv. Jeronima, član Međunarodne papinske teološke komisije, član Bioetičkog centra Katoličkog sveučilišta Sacro Cuore u Milanu, raznih stručnih udruga i povjerenstava. Posebno je dragocjena bila služba teologa Pokorničarne Svete Stolice koju je obnašao punih 15 godina. Od umirovljenja djelovao je u isusovačkoj zajednici u Opatiji, a bio je i duhovnik Misijskog sjemeništa Redemptoris Mater u Puli. U isusovačkoj zajednici na Fratrovcu u Zagrebu do smrti je molio za Družbu i Crkvu. Objavio je 27 knjiga te više stotina znanstvenih i stručnih radova. Sprovodni obred oca Ivana Fučeka bit će 15. siječnja u 15 sati na zagrebačkom Mirogoju.

U župnoj crkvi svetih Filipa i Jakova u Gvozdanskom služena je presveta euharistija u spomen na 442. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine. Glavni služitelj bio je vrhbosanski pomoćni biskup u miru Pero Sudar u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i drugim svećenicima. Sisački je biskup podsjetio kako se ovdje prisjećamo samozatajnih, ali slavnih ljudi, koji su dali živote za domovinu i vjeru. „Molimo se danas ovdje za sve poginule, da bismo i sami njihovom žrtvom bili nadahnuti kako bismo mogli svjedočiti ljubav prema domovini i kada dobivamo i kada gubimo“. Biskup Sudar je istaknuo kako ovaj današnji događaj i ovo mjesto sami od sebe postavljaju pitanje što je čovjek, odakle dolazi i koji mu je smisao te koji ga ideali trebaju voditi kroz život. „Čini se kao da nismo otišli dalje od onog mitskog grčkog odgovora: čovjek se u mraku i šumi, pun tjeskobe, pita tko je on, gdje i kako ide, a neko božanstvo mu odgovara kako on ne dolazi ni od kamo, ne ide nikuda i stoji jedan korak od groba. Od tog tadašnjeg odgovora do danas sva ljudska umovanja, sva filozofija, na žalost nisu našli i ne mogu naći boljeg odgovora. To znači da je čovjek doista tajnovito biće. Toliko toga smo uspjeli i možemo, a zapravo o sebi tako malo ako i ništa ne znamo. Cijeli život živimo i preživjet ćemo ga, a da će nam ta temeljna pitanja ostati neodgovorena. To bi se doista moglo smatrati kao jako tragično, toliko znanje imamo, a ono temeljno ostaje nam tajno. Zašto je tako? Zato što je čovjek doista u sebi tajna i njegove temeljne odgovore zna samo onaj tko ga je stvorio. Baš zato današnji blagdan Krštenja Isusova koji je vrhunac, ali i završetak božićnog vremena, zapravo nam donosi Božji odgovor na to tko je Bog, a u tom odgovoru onda nalazimo odgovor i tko je čovjek“, rekao je biskup Sudar, a prenijela IKA.

Prije početka nastave drugoga polugodišta u organizaciji Ureda za katoličke škole u Požegi održan je susret djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije predvođenih ravnateljima iz Katoličke gimnazije i Katoličke osnovne škole u Požegi, Katoličke klasične gimnazije i Katoličke osnovne škole u Virovitici te iz Katoličke osnovne škole u Novskoj. Susretom je ravnao predstojnik Ureda za katoličke škole vlč. Ivica Žuljević, a na njemu je sudjelovao i požeški biskup Antun Škvorčević. Središnji dio bilo je predavanje koje je održao dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić o temi „Identitet učitelja u katoličkoj školi“. Govoreći o posebnosti katoličkih škola, prof. Dugalić je kao polazište naveo četiri područja odgoja: fizički, intelektualni, društveni i vjerski. Rekao je da pravi odgoj podrazumijeva izgradnju cjelovite osobe, a posebnost katoličkih škola jest upravo duhovna dimenzija odgoja. Stoga, nastavio je, djelatnik katoličke škole treba tražiti istinu i svjedočiti je svojim životom. Nadovezujući se na biskupov uvodni govor istaknuo je kako spoznaja nije primarni cilj škole, nego odgoj kako bi mladi ljudi mogli postati kvasac društva. Pozivajući se na crkvene dokumente predstavio je ishode odgoja u katoličkim školama i upozorio da se bez zalaganja učitelja i njegove osobne duhovnosti spomenuti ishodi teško mogu ostvariti. Kao drugu temeljnu odrednicu katoličkih škola dekan đakovačkog teološkog fakulteta izdvojio je sposobnost samorefleksije i samokritičnosti koje podrazumijevaju individualni pristup učeniku. To je jedini način formiranja snažnog identiteta mladoga čovjeka. To je uistinu važno, kazao je prof. Dugalić, jer o takvim mladima ovisi budućnost Crkve i društva.

Početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije obilježen je 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu kojem su nazočili i visoki vjerski predstavnici, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Mešihata islamske zajednice muftija Aziz Hasanović i predstavnik Srpske pravoslavne crkve Slobodan Lalić.