Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Štovateljima svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu, dubrovački biskup Mate Uzinić zaželio je sretnu i blagoslovljenu Festu.   „Festa sv. Vlaha, koju ove godine slavimo 1048. put, reprezentativan je primjer naše tradicije. Ona nam, međutim, ne smije ostati samo tradicija, već nam, prije svega, treba postati prilikom za navještaj Isusa Krista ljudima našega prostora i vremena”, navodi uz ostalo dubrovački biskup.

Diljem Hrvatske nastavlja se molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Na ekumenskoj molitvi u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjega na Cvjetnome trgu u Zagrebu večeras, uz mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, sudjeluje i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U Evangeličkoj crkvenoj općini u Kutini molitvu je predvodila pastorica Elina Braz de Almeida, a sudjelovao je i sisački biskup Vlado Košić.  Braz de Almeida istaknula je kako se uz to svečano godišnje obilježavanje nastojanja za jedinstvo kršćana prava ekumena događa u svakodnevnim međusobnim susretima gdje kao vjernici jedan u drugome prepoznajemo Krista. „Mi ovdje u Kutini nismo jedini koji smo okupljeni tijekom ove molitvene osmine. Danas se širom svijeta vjernici sastaju na molitvi za jedinstvo kršćana koja se u Hrvatskoj održava tridesetak, a u svijetu već stotinjak godina. Ovogodišnje tekstove pripremili su kršćani s Malte gdje povijest kršćanstva seže u apostolsko vrijeme. Prema predaji apostol Pavao dosegnuo je obale Malte 60. godine nakon Krista. O tom opasnom, ali u konačnici sretnom Pavlovu putu govore dva posljednja poglavlja Djela apostolskih. Naše molitve i misli danas imaju upravo tu gostoljubivost koju su žitelji tog otoka iskazali Pavlu i brodolomcima: ‘iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje’, poručila je kutinska pastorica. O geslu ovogodišnje Svjetske molitvene osmine  govorio je i sisački biskup Vlado Košić, istaknuvši kako ga možemo gledati kroz kontekst velikih migracija iz Azije i Afrike preko Sredozemlja, a tijekom kojih mnogi ljudi koji se pokušavaju domoći Europe stradavaju. „Mi kao kršćani dužni smo pokazati ljubav svakom čovjeku, a posebno čovjeku u potrebi. Sigurno da je taj motiv i poruka poziv za sve nas već na temelju one Isusove riječi: ‘Što god ste učinili jednom od moje najmanje braće, meni ste učinili’ (Mt 25,40). I doista mi smo dužni činiti djela ljubavi i bez obzira radi li se o nevjernicima, vjernicima drugih religija ili našoj braći kršćanima. Ipak, među nama kršćanima je drugačiji odnos. To nije samo pitanje ljubavi prema bližnjem, jer mi kršćani doživljavamo jedni druge kao braću. Nas koje je krsna voda oprala i koji smo ucijepljeni u mistično tijelo Kristovo po sakramentu krštenja, ucijepljeni smo u Crkvu i članovi smo jedne Crkve. To mi vjerujemo i ispovijedamo. Nažalost, tu Crkvu još ne vidimo kao jednu, ali kada se ovako godišnje susretnemo, bez obzira na tradiciju i oznake svake Crkve, svjesni smo da smo kršćani i to nam je najvažnije, rekao je biskup Košić, a prenijela IKA.

Presvetu euharistiju u katedrali sv. Dujma služio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U središnjoj molitvi za jedinstvo kršćana sudjelovale su i brojne redovnice, bogoslovi i vjernici laici. Osvrčući se u homiliji na čitanje iz Djela apostolskih je kazao kako taj tekst različiti znanstvenici gledaju kao priručnik plovidbe toga vremena, no kako je on za kršćane puno više od toga jer nam „daruje snažno svjedočanstvo vjere“. „U tekstu iz Djela apostolskih možemo uočiti dva motiva. Prvi motiv je lađa. I naša Crkva je lađa u uzburkanom moru suvremenog svijeta. I ona se, zajedno s kršćanstvom, nalazi pred različitim izazovima. Kako bi nadišli teškoće i kušnje trebamo zajedno s drugim kršćanima pokušati pronaći zajednički jezik. Naša je stvarnost da smo razdvojeni, ali ako ne budemo razumjeli jedni druge nećemo razumjeti ni ljude drugih religija koji se nalaze u nevolji te nećemo imati samilosti za brata čovjeka. „Sredozemno more grob je za mnoge izbjeglice pred čijim problemima ne smijemo okretati glavu”. Govoreći o evanđeoskom tekstu nadbiskup Barišić je istaknuo kako je Isus Krist došao na našu lađu kako bi s nama podijelio najveće oluje. „Krist je ušao u oluju smrti i groba kako bi nam sa svojim uskrsnućem i uzašašćem postao sigurna luka svih naših brodoloma. Od nas očekuje da radosnu vijest njegove novosti nosimo svim ljudima“, naglasio je mons. Barišić, dodavši kako bi svi kršćani trebali govoriti novim jezikom Duha Svetoga.

U Šibeniku je održana sjednica Izvršnog odbora proslave jubileja „50 godina od kanonizacije prvog hrvatskog sveca sv. Nikole Tavelića.   Glavna tema  bila je središnja proslava Jubileja koja će biti u nedjelju 21. lipnja u Šibeniku, na dan kanonizacije u Rimu.  Istaknuto je kako na proslavu dolaze hrvatski biskupi. Glavni služitelj Presvete euharistije bit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Naglašeno je kako je riječ o nacionalnom događaju, te kako je potrebno animirati vjernike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te dijaspore. Vikar Hrvatske provincije franjevaca konventualaca fra Tomislav Glavnik upoznao je Izvršni odbor s postavljanjem kipa svetog Nikole Tavelića u Jeruzalemu na Sionu kod dvorane Posljednje večere. Riječ je o skulpturi koja će biti visoka više od dva metra i odlivena u bronci. Rekao je i kako se u Betlehemu na Pastirskim poljanama podiže nekoliko sakralnih objekata, od kojih je jedan dan Hrvatima da ga izgrade. Biskup Tomislav Rogić izrazio je želju da proslava Jubileja bude događaj koji će učvrstiti vjernike u vjeri da budu spremni za vjeru žrtvovati se, a onda iz svoje vjere živjeti i svjedočiti evanđelje.

Sutra će na zagrebačkom groblju Mirogoj biti pokopan isusovac o. Srećko Cetinić koji je  preminuo u 91. godini. Rođeni Korčulanin bio je kapelan u Savskom Nartu, te u Opatiji gdje je bio i poglavar zajednice. U Opatiji je u dva mandata obnašao službu i župnika te u polulegalnosti pod komunističkim režimom sudjelovao u obnovi isusovačke izdavačke djelatnosti. Živio je u zajednici u Palmotićevoj u Zagrebu gdje se isticao kao pučki misionar i glavni urednik novoobnovljenog Glasnika Srca Isusova i Marijina. Djelovao je u dubrovačkom sjemeništu, u crkvi sv. Ignacija i u Župi Lapad, te u Boki kotorskoj. Na popisu mjesta njegova djelovanja još su Jordanovac u Zagrebu, Beograd i Ohrid.