Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Hrvatska se 15. siječnja spomenula 28. obljetnice međunarodnog priznanja. U zagrebačkoj prvostolnici presvetu euharistiju za Domovinu služio je rektor preč. Josip Kuhtić. Okupljene je pozvao na molitvu za blagoslov Domovine i svih stanovnika koji stanuju u njoj, kako bi vladala dobrota, povjerenje, ljubav i pravednost. “Konačna ideja o neovisnoj državi Hrvatskoj potvrdila se u 20. stoljeću na tragičan i veličanstven način u ratu za oslobođenje od srpske agresije. Bez podrške građana država je ništa! Zar nismo naučili lekcije iz prošlosti? Kad ćemo shvatiti da kao cjelina nećemo biti jaki sve dok ne pridobijemo iskrenu podršku najmanjih i najslabijih u našem društvu, u našoj Domovini Hrvatskoj”, zapitao je rektor Kuhtić. Prisjetio se večeri priznanja RH, radosti i oduševljenja koje su pratile molitva i zahvala Bogu. Kao osobu Crkve koja je najviše pozivala na molitvu i upozoravala da je ovo tek početak puta istaknuo je kardinala Franju Kuharića.
Na svetkovinu sv. Stošije, koja je zaštitnica Zadarske nadbiskupije i naslovnica zadarske katedrale, svečanu euharistiju služio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Poručio je da je „u naše vrijeme posebno važno preispitivati svoj odnos prema onome što je bitno u vjeri te se truditi, makar plivali protiv struje, da naše štovanje svetih zaštitnika i drugih kršćanskih blagdana bude inspirirano istinskom vjerom u Boga i zaštitu svetih“. Potaknuo je na razmatranje „koliko stvarno vjerujemo da nam sveti zaštitnici mogu pomoći, tj. koliko je naše štovanje izraz naše vjere u njihovu pomoć i zaštitu, a koliko samo lijepa tradicija ili običaj iza kojeg stoji slaba ili nikakva vjera? Je li naše srce, dok ih štujemo, okrenuto Gospodinu, ili nam je sve drugo preče nego Boga slaviti u njegovim svetima i zahvaljivati mu što nam kao uzore za nasljedovanje i kao zagovornike pred Njegovim prijestoljem daje takve divne primjere žive vjere“, misli su nadbiskupa Devčića.
Nebesku zaštitnicu proslavila je i Župa sv. Anastazije mučenice u Samoboru. Središnje euharistijsko slavlje služio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski koji je istaknuo kako je Anastazija na sam dan Isusova rođenja doživjela svoj nebeski rođendan i slična Isusu u životu i smrti potvrdila je pravo značenje svog krsnog imena, Anastazija, ona koja je uskrsnula“. Biskup Gorski ustvrdio je kako ljude grozi pomisao na smrt, a pogotovo ovakvu kakvu je imala Anastazija i nastoje zaštititi svoj zemaljski život kao najvišu vrijednost. Rekao je kako mu se čini „da je u ovom našem društvu, pa i u srcima kršćana, taj pojam vječnosti izgubljen jer je sve podložno brzim promjenama i želimo da se sve dogodi odmah i ovdje što zapravo znači da niti ne vjerujemo u Božju providnost, a niti u vječnost“. Zaključio je „kako smo danas samo okrenuti pitanju kako funkcioniramo, kao muž, žena, dijete, radnik, čime zaboravljamo ljepotu ljudskog duha otvorenog prema Bogu“. „Tako smo zapravo postali ne samo potrošači robe već i ljudi jer trošimo jedni druge, a i vrijeme koje nam je Bog dao“, rekao je biskup, dodavši da kad nema osjećaja za vječnost nema ni osjećaja za žrtvu. A vjernost Kristu ima smisla samo iz perspektive vječnosti.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je na zagrebačkome Mirogoju sprovodne obrede za preminuloga isusovca o. Ivana Fučeka, jednoga od najuglednijih hrvatskih moralnih teologa i duhovnika koji je preminuo u 94. godini, prenio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Kardinal je izrazio kršćansku sućut njegovoj rodbini i Hrvatskoj pokrajini Družbe Isusove. Naglasio je: “Pamtimo ga kao Božjeg čovjeka, odanog i savjesnog službenika Crkve, koji je u suvremenim izazovima uvijek tražio put kako ostati vjeran karizmi sv. Ignacija. Pamtimo ga i kao intelektualca koji je hrabro prepoznavao nove znakove što ih Duh Sveti daje Crkvi u današnjem vremenu i koji se nije bojao ulažući vrijeme, snage i život kročiti tiho, ali ustrajno, korak po korak, na neutrtim novim putovima. Pamtimo ga i kao odanog sina hrvatskoga naroda, koji se nošen kršćanskim domoljubljem u raznim prigodama, nekad neprimjetno, a kada je bilo potrebno i javno, zauzimao za svoju hrvatsku Domovinu. Pamtimo ga i kao čovjeka povezanog sa svojim podravskim zavičajem, po njegovoj brižljivoj ljubavi za svoju Podravinu”. Uime subraće od patra Fučeka oprostio se provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić 14. siječnja spomenuo se 30. obljetnice biskupskog ređenja. U Dubrovniku ga je za dubrovačkog biskupa zaredio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Okolnosti svoga imenovanja prisjetio se u razgovoru za IKA-u i HKR. U Dubrovniku je služio 20 godina. „A 20 godina nije 20 dana. I odlazak iz Dubrovnika zaista nije bio lagan. Proživio sam najteže trenutke ratnih dana. Kroz tu patnju zajedno s ljudima, strpljenje, kroz tu borbu za slobodu, sve što sam s ljudima proživio, to me nekako tamo utjelovilo. Dolje sam pustio korijene i nakon 20 godina nije bilo lako iskorijeniti se i poći prema Zadru. Ali ovih 10 godina boravka u Zadru među dragim ljudima, Bogu hvala i za ono iskorijenjenje i za ponovno ukorijenjenje“, rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da „nema života bez teškoća, nema rada bez križeva“, pa tako i „sastavni dio svećeničkog, biskupskog, redovničkog, vjerničkog posla i života ne ide bez križeva“. Među ljepšim i dražim sjećanjima iz njegovog biskupstva je dolazak sv. Ivana Pavla II. u Dubrovnik 2003. godine.
