Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina – Zagreb

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u božićnoj se poruci zadržava na znaku i ljepoti objave koju nam Isus daruje na svadbi u Kani Galilejskoj. Mladi vjernici su za Susret hrvatske katoličke mladeži, 9. i 10. svibnja 2020. godine, kao geslo izabrali riječi Blažene Djevice Marije što ih je izgovorila upravo u Kani: »Što god vam rekne, učinite!« Braćo i sestre, vjernici Zagrebačke nadbiskupije, pozivam vas da u jeku pripreme Susreta hrvatske katoličke mladeži budete zauzeti dionici toga lijepoga i važnoga događaja kojemu smo mi kao Crkva zagrebačka domaćini. Doći će nam mladi iz svih hrvatskih nadbiskupija i biskupija, iz Bosne i Hercegovine te drugih zemalja Europe i svijeta. A dok se ovih mjeseci mladi vjernici diljem naše nadbiskupije pripremaju posebnim programima, oni u to uključuju i sve ostale vjernike”. Kardinal naglašava kako smo upućeni jedni na druge napose molitvom. „Stoga vas pozivam da u svojim obiteljima, u župnim zajednicama i raznim vjerničkim skupinama molite za mlade, za Susret hrvatske katoličke mladeži i za plodove toga susreta”. „S posebnom vas gorljivošću pozivam da otvorite svoje domove i prihvatite mlade koji će tom prigodom doći u našu nadbiskupiju. Razna nam prijašnja organizacijska iskustva govore da je najljepše kad su mladi smješteni po obiteljima. Time se očituje puno više od davanja smještaja. Susreti u obitelji, premda bili i kratki, omogućuju upoznavanje, zajedništvo, ostavljaju tragove koji se nerijetko pretvore u nove životne putove. Time se i župne zajednice u kojima su mladi primljeni obnavljaju i učvršćuju; zaživi posebnost povezivanja s ostalim mjesnim Crkvama i vjernicima”, stoji uz ostalo u poruci zagrebačkog nadbiskupa.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić ističe kako „slavimo Božje rođenje u vremenu čestog govora o važnosti obitelji, a u godini s posebnom pastoralnom pažnjom prema osobama treće životne dobi – djedovima i bakama. Kao svaku radost, osobito Božić, najjače doživljavamo u obitelji s roditeljima, braćom i sestrama. Povezanost članova obitelji tako je duboko usađena u ljudsko biće pa i onda kad je obiteljski život ispunjen teškoćama... Današnje brze društvene promjene najviše pogađaju osobe treće životne dobi. Društvu utemeljenom na profitu zanimljivi smo samo ukoliko smo proizvodno sposobni i korisni... U mentalitetu tržišta rada, proizvodnje, profita i mladolikosti, starije osobe olako postaju periferija. A nisu to zaslužili jer su nas uvelike zadužili. Status starijih osoba postaje sve aktualnije pitanje jer životna dob se produžuje, a iz dana u dan postajemo sve starija nacija. Inače starimo, a bit ćemo još starija nacija ako nam unuci i unuke budu napuštali dom i domovinu. Vrijednost čovjeka ne mjeri se profitom, nego suobličenošću slici Božjoj u kojoj je utemeljeno njegovo dostojanstvo koje nikada ne može i ne smije izgubiti. Božić ga štiti. Betlehemsko dijete svjedoči upravo takvo dostojanstvo čovjeka koje, bez obzira na uloge, sposobnosti, zdravlje, primanja i dob ima božansku mjeru i čija je cijena neizmjerna”, čitamo u poruci nadbiskupa Barišića.

"Društveni nered, korupcija i pogodovanje, ratovi i progoni, siromaštvo i nesigurnost, elementarne nepogode i brojni oblici suvremenoga ropstva različita su lica Heroda našega vremena... S dubokom nadom, molimo za sve odgovorne da hrvatsku domovinu učine mjestom pravedne raspodjele rada i njezina bogatstva, predivnim redom te mjestom u kojemu će Bog i čovjek živjeti zajedno", ističe u božićnoj poruci đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Dubrovački biskup Mate Uzinić piše: „Želja mi je da nam ovogodišnji Božić ne ostane samo na razini sjećanja na prošlost i događaj rođenja u Betlehemu nego da nam postane izazov za sadašnjost, kako bi se Bog danas u nama rodio. Jer, kako netko lijepo reče, „ako se Krist rodi tisuću puta u Betlehemu, a ne rodi se tebi, bit ćeš izgubljen za vječnost“. Nastavlja: „Ukoliko želimo da otajstvo Božića uistinu i postane izazov za ovo naše vrijeme koje živimo, a ne samo puko sjećanje na ono što se, jedne noći, nekad davno, dogodilo u Betlehemu, a što, kao i drugi povijesni događaji, nema baš neko veliko značenje za nas i naš život, Božić nam treba postati više od slavlja i s njim povezanih božićnih običaja. On nam treba postati ispovijest vjere u Boga koji je postao malen da bismo mi postali veliki”.

U Krašiću i u Zagrebu predstavljena je knjiga dr. Jurja Batelje "Kardinal Alojzije Stepinac: Posljednje propovijedi iz sužanjstva, od Božića 1959. do Svijećnice 1960." O knjizi su, uz autora, govorili prof. dr. Ivan Bodrožić i dr. Claudia Stahl, autorica knjige o bl. Alojziju Stepincu na njemačkom jeziku. “Ono što me se posebno dojmilo je to da on skrbi kao pastir za vjerodostojan život. Pripremane i izgovorene za puk, ove propovijedi su napisane jednostavnim stilom i potkrijepljene s dosta primjera iz života svetaca, a napose mu je bilo drago navoditi primjere iz života crkvenih otaca”, kazao je prof. Bodrožić. Naglasio je da je nadbiskup Stepinac u svojim nastupima izravan, ne okoliša, već daje jasno i glasno pouke, poticaje i smjernice za svoj puk. On je istinski duhovni vođa koji se ne koleba u onome što govori, već sa svom sigurnošću ističe najbitnije sadržaje i svoje vjernike opominje na vjerodostojan kršćanski život. Dr. Claudia Stahl istaknula je da ovakva knjiga ne bi bila moguća u Njemačkoj. “Ova dvojezična hrvatsko-njemačka knjiga uistinu je mali europski projekt koji pokazuje međunarodno značenje bl. Alojzija, mučenika bez granica”, zaključila je. Dr. Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, skrenuo je pozornost na zlonamjerni govor koji se često pojavljuje u nekim tiskovinama ili u javnosti, da su neki crkveni ljudi sakrili ili izmanipulirali zapisnik nadbiskupa Stepinca koji je on sastavio nakon razgovora s Titom 4. lipnja 1945. godine. “Ovih sam dana također primio i nekoliko pisama u kojima se želi reći, pa i u javnost progurati, da se dovede u sumnju spaljivanje Stepinčeva srca. Mi živimo u jednom čudnom vremenu koje jednostavno želi zanemariti povijesne činjenice”, zaključio je mons. Batelja, a prenijela IKA. Predgovor knjizi napisao je nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj. Predstavljanju su nazočili i kardinal Josip Bozanić te ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman.