Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
U crkvi sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu presvetu euharistiju u spomen na doc. dr. sc. fra Mirka Mataušića, koji je preminuo prije pet godina, služio je pomoćnik direktora „Kršćanske sadašnjosti” don Anton Šuljić. Uspomene na fra Mirka, ratnog provincijala Provincije svetih Ćirila i Metoda, vjeroučitelja, publicista, novinara i komunikologa osvježili su dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak, fra Miroslav Petrac, doc. dr. sc. Andrea Filić s Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, don Anton Šuljić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić te predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. sc. Suzana Peran. „Čini se da je baš u ratno vrijeme Providnost htjela da on bude provincijal jer se, zahvaljujući svojim intelektualnim sposobnostima, znao nositi s brojnim novinarima koji su bili željni informacija o onome što se događalo u Hrvatskoj odnosno onome što je rat donosio svakoga dana“, rekao je dekan Cifrak. Fra Miroslav Petrac, koji je glazbeno animirao susret, istaknuo je važnost podrške koju je kao mladi franjevac primio od o. Mirka u smislu razvijanja svoga glazbenoga talenta. Sudjelujući na vjeronaučnim susretima za mlade koje je o. Mirko vodio, docentica Filić prisjetila se svoga iskustva prihvaćenosti što je, kako je rekla, bio znak da je fra Mirko odgajao mlade da znaju prihvaćati druge. „Znamo ga kao velikog inicijatora, ali i kao čovjeka koji je volio disciplinu, red i rad“. Don Anton Šuljić govorio je o fra Mirku Mataušiću kao o piscu. „Tijekom studija pisao je o životu iseljenika, uvijek pronalazeći nešto zanimljivo i poučno. Nalazio je ono lijepo, ali i ono nešto manje lijepo“. Ti su tekstovi tijekom godina objavljivani u „Kani” te objedinjeni u knjizi „Svaka se ulica zove Strasse“. Don Anton je istaknuo njegov angažman u „Kršćanskoj sadašnjosti” te uređivanje Liturgijsko-pastoralnog listića, koji je zahvaljujući o. Mirku zadržao prepoznatljivu formu i imao nakladu od 15 tisuća primjeraka. Spomenuo je i knjige nastale u suradnji s profesoricom Vesnom Gračner u kojima je pruženo promišljanje o biblijskim tekstovima iz psihološke perspektive. Zvonimir Ancić prisjetio se početaka Hrvatskoga katoličkog radija čiji je prvi ravnatelj i glavni urednik bio dr. Mataušić. „O. Mirko je putem radio valova htio ući u domove vjernika, ali i onih koji su se udaljili od Crkve”. Predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. sc. Suzana Peran opisala je o. Mirka kao inicijatora koji je sve ono što je, studirajući komunikologiju izvan Hrvatske naučio, želio donijeti u Hrvatsku. Tako je došao na ideju osnivanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara, pokrenuo je novinarski tečaj za one koji su pokazali interes za katoličko novinarstvo. Prisjetila se početaka agencijskog novinarstva kroz djelovanje ekumenske inicijative Kršćanske informativne službe, a istaknula je i važnost o. Mirka u osnivanju studija Komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua u pratnji mons. Janusza Stanisława Błachowiaka posjetio je Hrvatsku katoličku mrežu i Hrvatski Caritas. Mons. Fabijan Svalina predstavio je nastanak i trenutačno stanje katoličkih medija u Republici Hrvatskoj. „Vrata su Vam uvijek otvorena, želimo biti u službi Crkve i biti glasnik Radosne vijesti svim našim korisnicima”, istaknuo je ravnatelj HKM. Nuncij Lingua potvrdio je da svako jutro sluša krunicu na Hrvatskome katoličkom radiju. Želim vam čestitati. Želim vam nastavak dobroga rada i nadam se da ćemo imati prigode ponovno se susresti, rekao je nadbiskup Lingua, a prenijela IKA.
Apostolskog nuncija primio je u nastupni posjet predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. Kako prenosi njegov ured, predsjednik je naglasio pomoć Svete Stolice i podršku u borbi Hrvatske za neovisnost, međunarodno priznanje i članstvo u Europskoj uniji. Razgovarali su o osnaživanju vrijednosti na kojima se temelje moderna društva, poput slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, uključujući i pravo na vjeroispovijest. Dotaknuli su se i situacije u jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na očuvanje položaja Hrvata u BiH. Nuncij Lingua istaknuo je da Hrvatska može biti primjer ostalim zemljama kada je riječ o poštovanju vjerskih i manjinskih prava.
Župan Zlatko Komadina sa suradnicima posjetio je Župu sv. Marije Magdalene u Brodu na Kupi kojoj je Primorsko-goranska županija pomogla u projektu elektrifikacije crkvenih zvona s 50 tisuća kuna. Župnu crkvu izgradila je obitelj Zrinski oko 1670. godine. Bila je porušena u II. svjetskom ratu, a obnovljena šezdesetih godina prošlog stoljeća. „Danas smo na mjestu koje zaslužuje da se valorizira kulturno-povijesni značaj. Moramo učiniti sve kako bi vrednovali našu povijesnu baštinu, sve vrijedno što imamo kako bi nam ljudi ovdje ostali, zaposlili se i radili. Možemo reći da je Brod na Kupi postao važno središte”, rekao je uz ostalo župan Komadina. Uz riječi zahvale župnik Josip Tomić goste je upoznao s najvažnijim povijesnim činjenicama o župnoj crkvi koja je dio Zrinskog grada i zaštićeni spomenik kulture.
Župan Nikola Dobroslavić sa svojim zamjenicima te gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem sastao se s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, a nazočio je i dubrovački biskup Mate Uzinić. „Mi smo susjedi i prijatelji BiH, ali treba istaknuti kako su naši sunarodnjaci u izrazito teškoj situaciji. Mi nećemo davati nikakva rješenja jer je to interna stvar Bosne i Hercegovine, ali sam naglasio da ne možemo prešutjeti da je jednakopravnost nužna za osiguranje stabilnosti i daljnjeg razvoja”, rekao je dubrovačko-neretvanski župan. Kardinal Puljić istaknuo je kako je upravo Crkva u BiH osigurala opstanak Hrvata u toj državi naročito poslije rata te osigurala postojanje hrvatskog identiteta. „Zahvalan sam i Gradu Dubrovniku i Županiji koji su spremni poduprijeti pojedine naše projekte”, rekao je kardinal Puljić te dodao kako Katolička Crkva u BiH nema izvora izuzev milostinja u crkvama i donacija. Kardinal je rekao i kako Hrvati u BiH nemaju jednaka prava, što stvara velike probleme kako politički tako i gospodarski no dodao je i kako ne gubi nadu te vjeruje da će se u dogledno vrijeme postići jednakost u pravima za svakog građanina BiH”, objavljeno je uz ostalo na mrežnim stranicama Dubrovačko-neretvanske županije.
