Hrvatski biskupi Hrvatski biskupi 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Od 16. do 18. listopada u Zagrebu je održano plenarno, 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.

Vedran Šmitran - Zagreb

Od 16. do 18. listopada u Zagrebu je održano plenarno 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Na početku zasjedanja, predsjednik HBK nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i izrazio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giorgiu Lingui, poželjevši mu plodnu i uspješnu misiju u našoj zemlji. Zaželio je dobrodošlicu i novom članu Hrvatske biskupske konferencije, imenovanom varaždinskom biskupu Boži Radošu, sa željom da njegov rad bude plodan i blagoslovljen, a ujedno je zahvalio dosadašnjem varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku za sve dobro što je učinio u biskupiji i u konferenciji, napose za višegodišnje vodstvo Hrvatskoga Caritasa.

Kako se navodi u Priopćenju sa zasjedanja, biskupi su upoznati s prijedlogom Kurikula katoličkih škola i odobrili su njegovu provedbu. Predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević potaknuo je, naime, uključivanje katoličkih škola u reformu kurikula kako bi se definirale posebnosti i istaknuo identitet katoličkih škola.

Na zasjedanju je zatim razmotren nacrt poruke HBK o ekumenizmu koja bi trebala dati smjernice i nove poticaje za promicanje ekumenizma u našoj stvarnosti. U raspravi su biskupi istaknuli važnost objavljivanja takvog dokumenta te su ga uz pojedine prijedloge uputili na daljnju doradu.

Budući da je imenovanjem mons. Bože Radoša varaždinskim biskupom upražnjeno mjesto rektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, biskupi su na zasjedanju razmatrali i pitanje njegova nasljednika.

Jedna od tema zasjedanja bilo je funkcioniranje i djelovanje crkvenih medija, napose onih koji su u mjerodavnosti HBK. Istaknute su pozitivne strane njihova objedinjavanja u Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) koja je zaživjela prošle godine u novim prostorima, u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru. Biskupi su izrazili zahvalnost svim djelatnicima na trudu koji svakodnevno ulažu u zahtjevnu zadaću stvaranja bogatog medijskog sadržaja, a ujedno su dali poticaje da se u našim crkvenim medijima još više poradi na evangelizaciji, apostolatu, duhovnosti, promicanju kršćanske umjetnosti, kulture, kao i društvenoj dimenziji vjere i odgoju.

Biskupi su zatim podrobnije upoznati sa sadržajem dokumenta „Muško i žensko stvori ih - prema putu dijaloga o pitanjima roda (gender) u obrazovanju“, a koji je u lipnju ove godine objavila Kongregacija za katolički odgoj. Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja novih naraštaja u odnosu na pitanja ljudske afektivnosti i seksualnosti, budući da se nalazimo u vremenu ,,kulturne dezorijentacije“ koju je sa sobom donijela pojava rodne ideologije. Kongregacija za katolički odgoj željela je jasno iznijeti crkveni nauk te donijeti odgojne smjernice u odnosu na rodnu ideologiju, ali i predstaviti metodologiju dijaloga s obzirom na pitanja ljudske spolnosti koja su u središtu rasprave – navodi se među ostalim u Priopćenju s 59. zasjedanja Sabora HBK.

U Krašiću, rodnoj župi bl. Alojzija Stepinca, u subotu, 19. listopada, održan je sedmi susret hrvatskih i slovenskih katolika. Euharistijsko slavlje na kojemu je sudjelovalo oko četiri tisuće hodočasnika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s hrvatskim i slovenskim biskupima, a propovijedao je mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Krašić je izabran kao mjesto susreta u znak zahvalnosti bl. Alojziju Stepincu koji je tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 535 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.

Mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl u propovijedi je istaknuo da je ovo zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće u prvom redu izraz zahvalnosti blaženom kardinalu Stepincu, podsjetivši kako su slovenski svećenici koje je protjerao nacistički režim na njegovu inicijativu smješteni po župama u Hrvatskoj te tako bili spašeni od trpljenja u logorima, a mnogi zasigurno i od smrti koja je tada prijetila na svakom koraku. To je vidljivi povijesni trag ostvarene evanđeoske ljubavi, trag koji se otkriva kada gledamo okolnosti u kojima je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac primao slovenske svećenike. To su bili teški trenutci kada su i njegovi domaći svećenici trebali pomoć. U prognanim slovenskim svećenicima prepoznao je Isusa koji kao prognanik kuca na vrata te ih je, unatoč teškim okolnostima i neimaštini, primio kao subraću. Slovence i Hrvate – istaknuo je potom mariborski nadbiskup – uz zajedničke slavenske korijene povezuje i ista kršćanska, katolička vjera. Zbog toga možemo opravdano reći da pripadamo dvama ne samo susjednim, nego i dvama bratskim narodima. Unatoč tome, doživljavamo kako naš susjedski i bratski odnos urušavaju drugi (politički) interesi. Koliko puta rušimo mostove prijateljstva, umjesto da ih gradimo. Živimo međusobno kao stranci i ne poznajemo se, premda smo susjedi koji su nekoliko desetljeća živjeli zajedno – upozorio je nadbiskup Cvikl, potaknuvši hrvatske i slovenske vjernike da Euharistija koju blaguju bude snaga i znak našega jedinstva.

Sljedeći, osmi susret hrvatskih i slovenskih vjernika održat će se 2021. u Turnišču, u Biskupiji Murska Sobota.

Šagi-Bunić išao je protiv kulture koja se gradi na bahatosti prema Bogu i na nemaru prema bližnjima – istaknuo je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, predvodeći jučer u kapucinskoj crkvi sv. Mihaela u zagrebačkoj Dubravi sveto misno slavlje kojim je obilježena 20. obljetnica preminuća prof. dr. fra Tomislava Janka Šagi-Bunića.

Nakon što je održan znanstveni kolokvij o Šagi-Buniću kao o sluzi Božje riječi, došli smo proslaviti euharistiju u kojoj ta Riječ živi i kao živa se daruje, da bi nas povezala i prožela Božjim životom – kazao je biskup Šaško, koji se u propovijedi prisjetio fra Tomislavove veste na kojoj je bila ispisana kratica retka Evanđelja po Mateju – Mt 25,40 – iza koje se kriju Isusove riječi: Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste. U sadašnjosti, kada gotovo da i ne postoji odjevni predmet koji na sebi ne bi imao neki natpis, neku promidžbenu poruku ili znak, vidimo da se fra Tomislav poslužio neobičnim sredstvom. Danas se slični natpisi ističu prigodom nekih susreta i slavlja, inicijativa i prosvjeda. Rekli bismo da je u ono vrijeme to bilo prilično suvremeno i mladenački. On je smatrao da treba istaknuti na sebi baš tu, za mnoge kojima Sveto pismo nije blisko, nejasnu kraticu. Ona je bila trajni podsjetnik, trajni navještaj ili pak prigoda za pouku i razgovor, bilo to zgodno ili nezgodno. Uporno ju je i ustrajno isticao gdje god je bio: poput Mojsijevih i Aronovih uzdignutih ruku, poput udovičina vapaja sucu, koji se Boga nije bojao, a za ljude nije mario. Tomislav Janko svojim je isticanjem jednoga kršćanskog sažetka išao protiv kulture koja se gradi na bahatosti prema Bogu i na nemaru prema bližnjima – istaknuo je biskup Šaško.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
21 listopada 2019, 16:47