Sveti papa Ivan Pavao II. u Auschwitzu Sveti papa Ivan Pavao II. u Auschwitzu 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Na današnji dan prije 21 godinu papa Ivan Pavao Drugi u Mariji Bistrici proglasio je blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca.

Neno Kužina - Zagreb

Na današnji dan prije 21 godinu papa Ivan Pavao Drugi u Mariji Bistrici proglasio je blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. U svojoj homiliji istaknuo je: „Pred očima Presvete Djevice ugledni sin ove blagoslovljene zemlje biva uzdignut na čast oltara, o stotoj obljetnici svojega rođenja. Ovo je povijesni događaj u životu Crkve i vaše nacije. Podnijevši u svojemu tijelu i duhu okrutnosti komunističkoga sustava, jedan od istaknutih likova Katoličke Crkve, zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac, sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjima mučeništva. U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. U njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled ištući njegov zagovor”. „Znakovite su u vezi s tim riječi što ih je novi blaženik izgovorio 1943. u vrijeme Drugoga svjetskog rata kada je Europa bila pritiješnjena nečuvenim nasiljem: ‘Kakav poredak zastupa Katolička Crkva, kad se danas cijeli svijet bori za novi poredak? Mi, osuđujući sve nepravde, sva ubijanja nevinih, sve paleže mirnih sela, sva zatiranja sirotinjskih žuljeva... odgovaramo ovako: Crkva je za onaj poredak, koji je toliko star, koliko i deset zapovijedi Božjih. Mi smo za poredak, koji je napisan ne na raspadljivom papiru, nego u savjesti ljudskoj prstom Boga živoga’, izgovorio je papa Ivan Pavao Drugi.

Više od 300 dijecezanskih i redovničkih svećenika te bogoslova Zagrebačke metropolije hodočastilo je sa svojim biskupima i metropolitom, zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem u župu sv. Siksta pape u Pribiću Crkvenom gdje je u povodu stote obljetnice njegova rođenja i krštenja otkriven i blagoslovljen brončani kip kardinala Franje Kuharića, djelo akademskoga kipara Tomislava Kršnjavija, te kao zahvalnost Gospodinu za kardinalov život i biskupsku službu prinijeta liturgija Srednjega časa. “Odlučili smo podići kip koji neće biti samo spomenik jednomu znamenitom čovjeku Crkve iz ovoga kraja, nego postaviti likovni znamen koji govori porukom Evanđelja, koji poziva i privlači, koji upućuje na Isusa Krista. Naime, time je bio prožet sav život na zemlji, svećeništvo i biskupska služba kardinala Franje. I sada je njegov lik pred nama. Kardinal Franjo Kuharić nikada se nije odvojio od svoga rodnog kraja, ali se ipak danas tako vidljivo u njega vratio”, istaknuo je u kardinal Bozanić. „Gledajući život kardinala Franje, ovdje nalazimo korijene njegove ljubavi prema čovjeku, jednostavnomu, malenomu, sa svojim brigama i teškoćama, ali sa svojom veličinom dostojanstva koje nitko nema pravo narušiti ili obescijeniti. Ovdje nalazimo tragove ljubavi prema obitelji i isticanju njezine važnosti i povezanosti s Bogom snagom molitve koja duboko zahvaća svakodnevicu. Ovdje je odgajan u poštivanju Božjih zapovijedi i svetosti dana Gospodnjega. Ovdje je primao ljubav koja je svoj izvor imala u svetoj misi, u otajstvu Božje ljubavi koja je trajno s nama u presvetoj euharistiji. Ovdje je rastao u pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. Ovdje je u svome srcu čuo Isusov poziv da ga izbliza nasljeduje u svećeničkoj službi. Ovdje je gledao primjere svetosti, pri čemu je bio svjedokom i suradnikom blaženoga Alojzija Stepinca. Ovdje se oblikovala Kardinalova osjetljivost za društvenu pravednost, za težnje hrvatskoga naroda prema slobodi i za izgradnju društva po mjeri Očenaša na dobrobit svakoga čovjeka. Ovdje je bio u dodiru s trpljenjem i kušnjama, s raznim stradanjima i pokušajima da se u društvu nametnu ideološka polazišta, odmaknuta od Boga i Crkve. Ovdje je njegov pogled tražio vidike izvan rodnoga kraja, posebno susrećući odlaske iz Domovine, da bi kasnije sebe založio za učvršćivanje cjelovitoga hrvatskoga narodnog bića u Domovini i inozemstvu”, riječi su kardinala Bozanića.

U Hvaru je svečano proslavljena svetkovina sv. Stjepana I., pape i mučenika, zaštitnika Hvarske biskupije i Grada Hvara. Glavni služitelj presvete euharistije bio je vojni biskup u BiH Tomo Vukšić. U homiliji se zapitao: što bi u našem vremenu sv. Stjepan poručio suvremenim kršćanima te odgovorio „da smo i danas svi pozvani na svetost poput mnogih papa, nasljednika sv. Petra, od kojih je njih osamdeset i tri proglašeno svetima, devet ih je blaženika, a trideset i dvojica su umrla mučeničkom smrću“. Biskup Vukšić je naglasio „da se imamo u koga ugledati, jer su sveci znak Božje prisutnosti među nama koji su svojim životom, a neki i svojom mučeničkom smrću, posvjedočili Božju dobrotu i milosrđe“. Posebno je danas važno misliti na Božje milosrđe i Božju nazočnost među nama kada pojedini „moderni propovjednici“ govore o kulturi smrti i upućuju ljude da se sreća može postići konzumerizmom i hedonizmom. Sv. Stjepan nas je svojim životom i mučeničkom smrću upozorio da je vjera jedini siguran oslonac u životu, a kako se životno svjedoči vjera sv. Stjepan je potvrdio svojim primjerom jer je znao oprostiti onima koji su bili otpali od vjere, ali su se pokajali i vratili na pravi put. Na taj način slijedio je biblijski primjer kada otac prihvaća izgubljenog sina i oprašta mu kad se pokajao i vratio u njegov dom. To isto učinio je i Isus koji je oprostio Petru koji ga je tri puta zatajio. Propovjednik vjernike je uputio na pomirenje, opraštanje i zajedništvo, istinske kršćanske vrednote, koje su jedini put za jedinstvo Crkve, prenijela je IKA.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj

 

03 listopada 2019, 18:23