Cerca

Vatican News
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Usudite se ponositi Kristovim križem, upirući pogled u svetog Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predslaveći 7. rujna, na svetkovinu sv. Marka Križevčanina, ujedno 400. obljetnicu njegove mučeničke smrti, svečano misno slavlje na središnjem križevačkom trgu Josipa Jurja Strossmayera.

Vedran Šmitran - Zagreb

Usudite se ponositi Kristovim križem, upirući pogled u svetog Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predslaveći 7. rujna, na svetkovinu sv. Marka Križevčanina, ujedno 400. obljetnicu njegove mučeničke smrti, svečano misno slavlje na središnjem križevačkom trgu Josipa Jurja Strossmayera.

Noseći naziv Križevčanin, sveti je Marko ovaj lijepi hrvatski grad unio u duhovni vidokrug europske i svjetske svetosti, kršćanske kulture i svetosti koja obvezuje. On je svijetli simbol mukotrpne povijesti i hrabre vjernosti hrvatskih vjernika. On nam svijetli kao divan primjer Kristova učenika koji se poput – gotovo našega suvremenika – bl. Alojzija Stepinca i mnogih vjernih iz nedavne i davne hrvatske povijesti znao suočiti sa svakovrsnim patnjama da ne bi postupio protiv vlastite savjesti - kazao je kardinal, podsjetivši kako je Marko svoje mučeništvo u Košicama podnio zajedno s dvojicom isusovaca, Mađarom Stjepanom Pongráczom i Poljakom Melkiorom Grodzieckim. Ta bi činjenica mogla biti poticaj i za današnje europsko zajedništvo, za obnavljanje i utvrđivanje eklezijalnih i drugih veza s Crkvama, narodima i državnim zajednicama srednjoeuropske katoličke baštine – poručio je zagrebački nadbiskup.

Katoličko kao predznak naših škola nije ideološki, već vrijednosni predznak – istaknuo je požeški biskup Antun Škvorčević, predvodeći prošle subote, 7. rujna, svečanost otvorenja i blagoslova novoizgrađene zgrade Katoličke klasične gimnazije i Katoličke osnovne škole u Virovitici.

Požeški biskup je ovom prigodom pojasnio kako postoji Božji projekt kojemu je ime čovjek i taj Božji projekt je njegovo središte pozornosti. Bog – kako nam se objavio i kako ga znamo u Isusu Kristu – nema drugog, boljeg ni važnijeg partnera od čovjeka. Mi koji smo Crkva ne smijemo ići nekim drugim putem, već staviti čovjeka u središte naše pozornosti, i to od najmanjih nogu do onoga najstarijeg. Naravno, mi smo svjesni da su roditelji i po naravnom i po Božjem zakonu prvi odgojitelji svoje djece, ali mi smo im željeli pružiti ruku kroz naše katoličke škole, da zajednički nastojimo ugraditi u ta mlada bića ono najbolje što znamo i imamo učiniti sve da ta djeca mogu zaista rasti – poručio je biskup Škvorčević, dodavši kako ne bi htio da škole budu mjesta ideologije te da katoličko kao predznak naših škola nije ideološki, već vrijednosni predznak.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, brojnim svećenicima te više od dvadeset pet tisuća hodočasnika, predslavio je jučer (8. rujna), na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe – središnje euharistijsko slavlje u Crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, na 288. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba i hodočašću mladih Zagrebačke nadbiskupije Majci Božjoj Bistričkoj.

Kardinal je u propovijedi posebno istaknuo činjenicu da ova proslava povezuje 288. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba s hodočašćem mladih koje se održava pod geslom Susreta Hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu sljedeće godine: “Što god vam rekne, učinite!“ (Iv 2,5). Ovim se slavljem ispunio zavjet zagrebačkih vjernika te je upravo ovim hodočašćem i susretom s Marijom neposredno započela priprema za Susret Hrvatske katoličke mladeži, ali i za otkrivanje onoga na što nas Gospodin, kao vjernike, potiče da činimo – kazao je kardinal, pojasnivši kako za razumijevanje Božje volje nije dovoljno tek početno oduševljenje, nego i ustrajnost i odlučnost te prihvaćanje cjelovitosti koju u konačnici stvara jedino ljubav.

Zagrebački je nadbiskup podsjetio da se upravo ovih dana navršava 25 godina od prvoga dolaska sv. Ivana Pavla II. u Hrvatsku te je pozvao sve da budu dionici euharistije koja će se slaviti 11. rujna u 18.30 u Zagrebu, u Novom Jelkovcu, na zemljištu na kojemu se priprema gradnja župne crkve i svetišta Ivana Pavla II.

Najavio je također hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Pribić, 2. listopada, gdje će biti postavljen kip sluge Božjega kardinala Franje Kuharića o stotoj obljetnici njegova rođenja.

Brojni vjernici i hodočasnici i ove su se godine okupili u Gospinu prasvetištu uz solinski Jadro kako bi na blagdan Male Gospe zahvalili Gospi za njezin zagovor te molili za svoje najmilije.

Slavimo rođendan blagoslovljene među ženama, one koju će blaženom nazivati svi naraštaji. Marija je najprisutnija u poeziji, umjetnosti, kulturi, duhovnosti, tradiciji i općenito u životu brojnih naroda, a osobito je časte i njoj se mole naraštaji hrvatskoga rodoslovlja. Gospa je ušla u naše rodoslovlje, postala je duša našeg identiteta i majka naše vjere – istaknuo je predvoditelj svečanoga misnog slavlja splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Nadbiskup se u propovijedi osvrnuo i na aktualnu školsku reformu, podsjetivši da Škola za život, kao i svaka druga reforma školstva u našem društvu, ovisi o autentičnom kršćanskom i ljudskom svjedočenju koje u svakodnevnom životu pružamo djeci i mladima. Trajni smo učenici života u svome braku, roditeljstvu, očinstvu i majčinstvu, kao i u svom zrelijem stadiju života djeda i bake. Kakvi smo učenici, takvi ćemo biti i učitelji – odgojitelji svojoj djeci i mladim naraštajima. Škola za život može se ostvariti jedino ukoliko smo mi odrasli redoviti, pažljivi, odgovorni učenici u svakodnevnoj stvarnosti – poručio je splitsko-makarski nadbiskup.

Umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije mons. Dragutin Komorčec preminuo je 8. rujna u roditeljskome domu u Mihovljanu, u 84. godini života i 59. godini svećeništva.

Rođen je 17. listopada 1935. u Mihovljanu (župa sv. Mihaela arkanđela) u Hrvatskome zagorju, a na Petrovo 1961. godine zaređen je za svećenika u zagrebačkoj katedrali po rukama nadbiskupa kardinala Franje Šepera.

Nakon službe vikara u Župi svete Terezije u Bjelovaru, pastoralnu službu obnaša u Podravini kao upravitelj Župe sv. Petra i Pavla apostola u Peteranecu te župe sv. Marka Evanđeliste u Sigetecu, gdje ostaje pune 24 godine. Od 1987. petnaest je godina bio upravitelj župe sv. Ivana Nepomuka u Stupniku-Lučkom, a posljednja župa u kojoj je do 2009. služio bila je zagrebačka župa sv. Ivana Krstitelja u Novoj vesi. Kao umirovljeni svećenik od 2009. godine djelovao je u rodnom Mihovljanu, a kao predstavnik umirovljenih prezbitera mons. Komorčec je od 2010. bio i član Prezbiterskog vijeća Zagrebačke nadbiskupije.

Sprovodni obredi održat će se u srijedu, 11. rujna, u Mihovljanu.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
09 rujna 2019, 16:21