Vijesti iz života Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini
Ivo Tomašević - Sarajevo
I ove godine desetine tisuća vjernika širom Bosne i Hercegovine molile su na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a posebno u Gospinim svetištima i brojnim župnim crkvama posvećenim u čast Marije na nebo uznesene. Euharistijsko slavlje u predvečerje Velike Gospe u svetištu Vrhbosanske nadbiskupije u Komušini pokraj Teslića predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Puljić. Riječi pozdrava kardinalu Puljiću, provincijalu Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavku Sliškoviću i drugim svećenicima te brojnim hodočasnicima uputio je čuvar svetišta preč. Boris Salapić. Na svetoj misi sudjelovala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. U razgovoru prije svete mise kardinal Puljić predstavio je predsjednici Grabar Kitarović taj kraj iz kojeg su tijekom rata svi Hrvati katolici bili prognani. Progovorio je i o važnoj ulozi svećenika, redovnika i redovnica na planu povratka i opstanka te ekumenizma i međureligijskog dijaloga. Sutradan u večernjim satima kardinal Puljić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u Gospinom svetištu na Stupu u Sarajevu, a riječi dobrodošlice brojnim okupljenim hodočasnicima uputio je čuvar svetišta vlč. Miroslav Ćavar.
U Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji 20 župa posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, a njih sedam za zaštitnika ima svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo: Dračevo, Goranci, Gradac kod Neuma, Prisoje, Seonica, Široki Brijeg i Trebinja. Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić na Veliku Gospu slavio je svetu misu u župi Prenj kojoj je zaštitnik župe arkanđeo Mihovil, a Velika je Gospa druga zaštitnica. Pozvao ga je župnik don Mile Vidić u povodu 150. godine blagoslova prenjske župne crkve. U propovijedi biskup Perić protumačio je dogme Marijina Začeća, Djevičanstva, Bogomaterinstva i Uznesenja.
Na Veliku Gospu na brdu Kondžilo u župi Komušina svečano euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar. „Veliča duša moja Gospodina. To je Marijin stav prema životu i odgovor na sve kušnje“, rekao je biskup Sudar i naglasio da je Marija u Crkvi proglašena „zvijezdom Danicom“.
U povodu 78. obljetnice stradanja, u Krnjeuši kod Bos. Petrovca, na teritoriju Banjolučke biskupije, održana je 10. kolovoza komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više od 240 katolika iz te župe, uništene početkom kolovoza 1941. godine. Svetu misu na groblju “Kod Križa” predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s drvarskim župnikom don Davorom Klečinom koji pastoralno skrbi i za uništenu župu Krnjeuša. Okupilo se 30-ak vjernika iz Bos. Petrovca, Bihaća, Banje Luke, Drvara, Bos. Grahova, Livna, a pristigli su čak iz daleke Njemačke i Kanade. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena župna crkva i kuća, i cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka.
Župa Sv. Mihovila u Kopanicama, pokraj Orašja u Bosanskoj Posavini, proslavila je 13. kolovoza četrdeset godina svoga postojanja. Svečano misno slavlje predvodio je biskup Sudar uz sudjelovanje više od 700 vjernika iz Kopanica i susjednih župa. Riječi dobrodošlice i pozdrava svima uputio je župnik vlč. Đuro Živković. „Svoju čestitku župljanima popratio sam svetom misom da vam ne ponestane ljubavi prema rodnom kraju. Ne zaboravite, kud god otišli, samo je ovo vaše. Samo je ovo natopljeno znojem, ali i krvlju onih preko kojih vam je Bog dao život. To je svetinja i zavjet", poručio je biskup Sudar.
Na blagdan sv. Klare Asiške, 11. kolovoza, u župnoj crkvi sv. Mihovila Arkađela u Varešu, šezdesetak kilometara sjeverno od Sarajeva, doživotne redovničke zavjete položile su s. Blaženka Marijanović, rodom iz župe Dobretići pokraj Jajca, i s. Anđelina Ivančić, rodom iz župe Prisoje pokraj Tomislavgrada. Zavjete je primila provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina s. Kata Karadža. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Sestre Blaženka i Anđelina obećale su doživotno živjeti u siromaštvu, poslušnosti i čistoći prema Pravilu trećeg samostanskog reda svetog Franje Asiškog i prema Konstitucijama Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja.
Uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, 14. kolovoza, sedam sestara Družbe Klanjateljica Krvi Kristove proslavio je svoj zlatni jubilej redovničkih zavjeta u Bosanskom Aleksandrovcu pokraj Banje Luke. Pridružile su im se dvije sestre sa 60 i 25 godina vjernosti redovničkoj posveti. Euharistijsko slavlje predvodio je biskup Komarica. „Ovdje su sestre prisutne 140 godina. Većina nas sestara prošla je u ovom samostanu svoju redovničku formaciju, vežu nas mnoge drage uspomene“, rekla je s. Ana Marija Antolović, regionalna poglavarica sestara Klanjateljica, u svom pozdravu.
Na svetkovinu Uznesenja BDM, 15. kolovoza, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova euharistijsko slavlje u prigodi proslave zavjeta sestara Služavki Malog Isusa Sarajevske provincije predvodio je kardinal Puljić. Sestre: Mirka Iličić, Tatjana Batista, Vitomira Bagić, Marija Filipović i Rozelina Knežević zahvalile su Bogu za dar 50. obljetnice redovničkog života, a sestre juniorke: Nikolina Džavić i Pia Pilić obnovile su privremene redovničke zavjete. Sestre novakinje Mihaela Martinović i Anela Oborović primile su od provincijske glavarice s. Marie-Ane Kustura redovničko odijelo i tako započele godinu novicijata.
Uz sudjelovanje velikog broja vjernika, 10. kolovoza u crkvi sv. Ante u Žepču domaći sin vlč. Ivan Dragičević proslavio je mladu misu. Među pedesetak koncelebranata bio je i mladomisnikov brat vlč. Danijel Dragičević, član Hrvatske salezijanske zajednice. Prije početka mise roditelji vlč. Ivana udijelili su mu roditeljski blagoslov, a pozdrav svim okupljenima uputio je župnik preč. Predrag Stojčević.
Sestre klarise u samostanu sv. Klare u Brestovskom, šezdesetak kiometara zapadno od Sarajeva, 11. kolovoza svečano su proslavile svoj patron. Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren u koncelebraciji s provincijalom Bosne Srebrene fra Jozom Marinčićem, župnikom fra Ilijom Jurićem i drugim svećenicima te sudjelovanje brojnih vjernika. Govoreći o životu sv. Klare, biskup Semren istaknuo je važnost reda sestara klarisa za cijelu Crkvu u Bosni i Hercegovini.
U ratu potpuno raseljenoj i uništenoj župi Liskovica kod Mrkonjić Grada, upriličeno je, 10. kolovoza, zajedničko slavlje dva zlatna bračna jubileja: Joze i Ruže Šestan te Joze i Mande Crnoja. Misno slavlje predvodio je biskup Komarica uz koncelebraciju župnika vlč. Darka Anušića. Zlatni jubilarci prošlih su godina uspjeli vlastitim sredstvima obnoviti svoje u ratu porušene domove, a slično su učinili i čini još 50-ak i više obitelji, koji ne odustaju od povratka u svoja sela Donju i Gornju Liskovicu.
Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, župa Uskoplje proslavila je svoj patron svečanim misnim slavljem. Uskopaljski župnik fra Josip Mihael Matijanić pozdravio je sve prisutne vjernike te braću svećenike na čelu s predvoditeljem misnoga slavlja fra Markom Kepićom, župnikom župe svetog Ilije proroka u Zenici. Istoga dana i župa Rama-Šćit proslavila je svoj patron. U dvorištu samostana i župne crkve svečano euharistijsko slavlje, uz koncelebraciju dvanaest svećenika, predvodio je fra Kristijan Montina, voditelj HKM Wiesbaden. Riječi pozdrava izrekao je fra Andrija Jozić, župnik i gvardijan.
Okrijepljen svetim sakramentima, u 74. godini života i 48. godini svećeništva preminuo je 8. kolovoza u Slavonskom Brodu vrhbosanski svećenik vlč. Anto Trgovčević. Misu zadušnicu u pokojnikovoj rodnoj župi u Bijelom Brdu, u Bosanskoj Posavini, predvodio je kardinal Puljić u zajedništvu s biskupom Komaricom, gospićko-senjskim biskupom u miru Milom Bogovićem i šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem i uz koncelebraciju pedesetak svećenika te sudjelovanje sestara redovnica među kojima je bila i pokojnikova sestra Ilijana, Služavka Kristova. Vlč. Anto Trgovčević rođen je 1945. u Bosanskom Dubočcu, u župi Bijelo Brdo, a za svećenika zaređen je 1972. godine u Sarajevu. Obavljao je službu župnog vikara u župama: Bosanski Šamac, Kakanj i sv. Josip – Zenica, zatim službu župnika u župama Rastičevo, Turbe i Novi Travnik te ekonoma Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa. Od 1996. godine djelovao je na teritoriju Riječko-senjske nadbiskupije te bio župnik na Udbini gdje je bilo puno prognanih vjernika s područja Bosne i Hercegovine. Nakon službe ekonoma Gospićko-senjske biskupije te župničke službe u župama: Pazarište, Aleksinac, Klanac, Cvitović i Lađevci, vratio se u Vrhbosansku nadbiskupiju gdje preuzeo župničku službu u Novom Selu kod Bosanskog Broda. Posljednje tri godine proveo je u mirovini u župi Brodsko Vinogorje u Slavonskom Brodu.
