Traži

Požeški biskup Antun Škvorčević Požeški biskup Antun Škvorčević 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Nedopustivo je hrvatstvo pretvoriti u ideologiju za mržnju i nasilje. Ono je sustav vrijednosti u koji su ugrađena i evanđeoska načela te kad netko mrzi pripadnike drugog naroda i vrši nad njima nasilje onda povrjeđuje i kršćansku baštinu, djeluje protiv Božjega nauma o čovjeku – poručio je biskup Škvorčević, ogradivši se ujedno od onih koji spomenute događaje nastoje iskoristiti za svoje političke ciljeve, dajući im značenje koje oni nemaju te šireći tako nepovjerenje i nove podjele koje mogu uzrokovati veće zlo od počinjenoga nasilja.

Vedran Šmitran - Zagreb

Svečanim misnim slavljem u Svetvinčentu – rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića – 24. kolovoza obilježena je 72. obljetnica njegova mučeništva. Svetu Misu predslavio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Litvi, Latviji i Estoniji Petrom Rajičem, riječkim nadbiskupom metropolitom Ivanom Devčićem, domaćim biskupom Draženom Kutlešom te ostalim biskupima Riječke metropolije, brojnim svećenicima, redovnicama i hodočasnicima.

U osobi našega blaženika spaja se cjelokupna tragedija koja je pogodila pučanstvo Istre, Hrvatske i Europe tijekom prošloga stoljeća obilježenog trima velikim neljudskim sustavima; komunizmom, fašizmom i nacizmom. U osobi bl. Miroslava prepoznajemo pobjedu Kristova evanđelja nad totalitarnom ideologijom, pobjedu Božjih prava i savjesti nad nasiljem i ugnjetavanjem, pobjedu praštanja i pomirbe nad mržnjom i osvetom. Naš bl. Miro predstavlja svećenika i vjernika koji želi oprostiti i pomiriti se, očistiti sjećanje od mržnje pobjeđujući zlo dobrim tako da mu osveta postane oprost – istaknuo je na početku misnoga slavlja porečki i pulski biskup Dražen Kutleša.

Predvoditelj slavlja – biskup Perić – u propovijedi se poslužio zapisima iz Duhovnoga dnevnika bogoslova i kasnije svećenika don Miroslava Bulešića kako bi okupljenim hodočasnicima približio jedinstveni svetački lik toga mladog svećenika, napomenuvši pritom da je upravo Duhovni dnevnik bio glavni izvor za procjenu Miroslavove svetosti. Veličanstvena dubina kojom bl. Miroslav doživljava svoje svećeništvo vidljiva je iz zapisa u kojem se raduje najavi svoga ređenja, ali i iz duboke strepnje i straha hoće li ustrajati, hoće li dovoljno ustrajno i dostojanstveno ostvarivati svoje poslanje. Tu su zatim zapisi koji pokazuju dubinu i snagu njegove posvećenosti životu prema evanđeoskim vrednotama, ali i oni o neuspjesima i kušnjama.

Evo brata našega Miroslava, bogoslova i svećenika, od krvi i od mesa, u kušnjama od Duha i u napastima od zloduha, koji priznaje svoje neraspoloženje, nalazi mu uzroke. Za što je uvjeren da je kriv, iskreno se kaje, a uvijek se u ruke Božje predaje, spreman na mučeništvo ne puste želje, nego životvorne krvi – kazao je biskup Perić, zaključivši propovijed zazivom da blaženi mučenik Miroslav sve potrebite i danas zagovara u nebu, gdje mu je molitva i moćnija i uslišanija!

U suradnji Zagrebačke nadbiskupije, Župe sv. Mihaela Arkanđela u Gračanima, Grada Zagreba, Udruge „Falaček Prigorja“ i Ministarstva hrvatskih branitelja, 23. kolovoza, na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima, održao se u cinktoru župne crkve u Gračanima posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve ekshumirane na području Gračana, ubijene tijekom i odmah po završetku Drugoga svjetskog rata. Ekshumaciju posmrtnih ostataka organizirala je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, a istraživanja su trajala od 2013. do 2018. godine.

Sprovodne obrede i Svetu Misu predvodio je dekan Gornjogradskoga dekanata mons. Zlatko Koren koji je podsjetio na misli nedavno preminuloga teologa i književnika mons. Ivana Goluba: “Uskrsnuće Isusovo i čovjekovo najtvrđi je orah kršćanske vijesti, ali i najradosnija jezgra Radosne vijesti. Čovjek ne svlači tijelo kao zmija kožu. Čovjek ne ostavlja tijelo kao leptir ličinkin oklop. Čovjekovo tijelo treba uskrsnuti. Kršćanstvo je Radosna vijest. Osobita radost u Radosnoj vijesti jest uskrsnuće tijela.”

Radosna vijest je uskrnuće nas i naših bližnjih. U toj pobjedi života želimo proživjeti i ove trenutke moleći za našu braću i sestre. Netko je skovao plan da oni budu zaboravljeni, da se o njima uvijek šuti. No, ljubav je nezaustavljiva i ta ljubav je progovarala, progovorila i progovarat će – poručio je u propovijedi mons. Koren.

Požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je jučer (25. kolovoza) sveto misno slavlje u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Daruvaru tijekom kojega je u službu uveo novoga župnika vlč. Zdravka Radoša.

Na temelju prvoga nedjeljnog čitanja iz Knjige proroka Izaije biskup je ustvrdio da se Bog u svome spasenjskom djelovanju ne ograničava na Židove, nego sabire sve „puke i jezike“. Podsjetio je potom i na Isusovu izjavu da će u Kraljevstvo Božje doći narodi s istoka i zapada, sa sjevera i juga, a da će neki od onih koji su se za života smatrali njegovima – ali samo na riječima – biti izbačeni. Univerzalnost spasenja ima posebno značenje za djelovanje novoga župnika u Daruvaru, u kojemu žive pripadnici hrvatske, češke, srpske i drugih narodnosti, te on s naslova evanđelja treba promicati – ne samo snošljivost – nego međusobno poštovanje i zajedništvo, vrednujući različitost kao dar Božji. Isus nije sebe nazivao Židovom, nego Sinom Čovječjim. Umro je za svakog čovjeka te se na križu priznao našim bratom: i hrvatskim i češkim i srpskim te upravo zbog toga vjernici trebaju svakog čovjeka prihvaćati s velikim poštovanjem, nikada ne prezirati druge s bilo kojeg razloga, pogotovo ne s naslova nacionalne pripadnosti – poručio je požeški biskup te u tome duhu izrijekom osudio nasilje što su ga ovih dana u Kninu, Đevraskama, Viškovu i nekim drugim mjestima naše hrvatske domovine izvršile određene osobe nad ljudima srpske nacionalnosti. Nedopustivo je hrvatstvo pretvoriti u ideologiju za mržnju i nasilje. Ono je sustav vrijednosti u koji su ugrađena i evanđeoska načela te kad netko mrzi pripadnike drugog naroda i vrši nad njima nasilje onda povrjeđuje i kršćansku baštinu, djeluje protiv Božjega nauma o čovjeku – poručio je biskup Škvorčević, ogradivši se ujedno od onih koji spomenute događaje nastoje iskoristiti za svoje političke ciljeve, dajući im značenje koje oni nemaju te šireći tako nepovjerenje i nove podjele koje mogu uzrokovati veće zlo od počinjenoga nasilja.

Ovomu dodajmo kako su požeški biskup Antun Škvorčević i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk 23. kolovoza posjetili franjevački samostan u Cerniku gdje su razgledali biblijsku izložbu koja je ondje postavljena. Primili su ih gvardijan fra Vjenceslav Janjić i fra Tomislav Vuk, dugogodišnji profesor na Franjevačkome biblijskom studiju – Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu, koji je kao vrstan biblijski znalac prikupio bogatu biblijsku arheološku i pisanu građu te je po vlastitoj zamisli izložio u samostanskim prostorima i otvorio hrvatskoj crkvenoj, ali i široj javnosti.

Biskup Škvorčević je prigodom posjeta izrazio osobitu radost zbog toga što u Požeškoj biskupiji postoji mjesto koje svjedoči o Božjoj objavi čiji je vrhunac u Isusu Kristu. Prisjetio se svoga prvog hodočašća u Svetu zemlju na kojem su mu svi biblijski  događaji, napose oni izravno povezani s Isusom Kristom, postali konkretniji te je njima bio dublje zahvaćen. Istaknuo je da biblijska izložba služi upravo toj istoj svrsi, zahvalivši fra Tomislavu što ju je postavio u svome rodnom Cerniku.

Episkop Jovan istaknuo je kako dragocjena zbirka cerničkoga samostana brigom i zalaganjem fra Tomislava Vuka ima veliko teološko, znanstveno i akademsko značenje, no ide i dalje – ima najdublje kršćansko biblijsko značenje jer nas vraća Kristovoj biblijskoj osobi i drugim osobama koje su mu prethodile. Zbirka cerničkoga samostana – kazao je episkop Jovan – jest riznica biblijskoga duha na prostorima Slavonije i komplementarna je knjižnici eparhije Pakračko-slavonske koja čuva veliki broj srednjovjekovnih rukopisa i ranih tiskanih knjiga.

U zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice", 23. kolovoza, nakon duge i teške bolesti, u 69. godini preminuo je kantautor duhovne glazbe, pjesnik i slikar Čedo Antolić. U svojoj pedesetogodišnjoj karijeri skladao je više od 120 pjesama, objavio šest albuma, sudjelovao na još četiri te osvojio brojne nagrade na Uskrs festu i tri Porina. Čedo Antolić bio je dugogodišnji glazbeni urednik Hrvatskoga katoličkog radija.

Već kao srednjoškolac Čedo se priključuje zajednici “Kraljica Apostola” pri isusovačkome sjemeništu na zagrebačkom Fratrovcu. Sa skladbom “Pjesma svakodnevna” zajednica je vrlo zapaženo nastupila i na prvome Uskrs festu 1979. godine. Sljedeće godine zbor mijenja ime u “Kyrios” i u nakladništvu Kršćanske sadašnjosti objavljuje i album pod naslovom “Pjesma svakodnevna”. S Fratrovca Čedo odlazi dominikancima na Koloniju gdje preuzima zbor mladih, a kasnije djeluje i u crkvi Gospe Lurdske u Zvonimirovoj te u zboru mladih „Kefa“, u crkvi Sv. Petra. Pored animiranja misnih slavlja – što je činio pedeset godina svake nedjelje – Čedo Antolić je sam ili sa zborovima i sastavima održao mnoštvo koncerata te nastupio na mnogim festivalima duhovne glazbe. Skladao je oko 120 pjesama za koje je u više navrata na Uskrs festu osvajao nagrade za glazbu ili tekst. Kao autor ili izvođač objavio je devet albuma od kojih su tri nagrađena Porinom u kategoriji duhovne glazbe.

Ove je godine odlikovan i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za izniman prinos razvoju duhovnoga glazbenog stvaralaštva u prigodi 50 godina aktivnog djelovanja na hrvatskoj glazbenoj sceni, a odlikovanje mu je prigodom Dana državnosti uručila predsjednica Republike Hrvatske.

Sprovodni obredi održat će se sutra,  27. kolovoza, u 14.10 sati na zagrebačkome groblju Mirogoj. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
26 kolovoza 2019, 18:39