O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Za razliku od ljudi čija slava i uspjeh završava njihovom smrću, Gospodin Isus Krist nije bio slavan samo do groba, već je prije dvije tisuće godina svojom žrtvom na križu i svojim slavnim uskrsnućem pobijedio smrt da bi i danas nastavio slavno pobjeđivati u nama – poručio je požeški biskup Antun Škvorčević, predvodeći prošle subote (10. kolovoza), na blagdan sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije i Biskupijskoga Caritasa, svečanu euharistiju na otvorenom, ispred Biskupskoga doma u Požegi, neposredno uz drevnu crkvu Sv. Lovre.

Pozdravljajući vjernike i čestitajući im svetkovinu sv. Lovre, biskup ih je podsjetio da su se okupili pokraj osam stoljeća stare Svečeve crkve, u kojoj je na neki način upisano sve ono što je on tijekom tog vremena unosio u srca požeških građana. Pozvao ih je da tome istom duhovnom djelovanju sv. Lovre otvore svoja srca, a napose da mu povjere biskupijsko služenje čovjeku putem naviještanja Radosne vijesti i karitativnoga djelovanja. Posebni pozdrav biskup je uputio svećeniku Karlu Prpiću, koji će uskoro navršiti trideset godina misionarskoga djelovanja u Kamerunu, te je pozvao vjernike da ga i dalje prate molitvenom i drugom potporom.

Mediji u Hrvatskoj – kazao je požeški biskup u propovijedi – redovito nas izvještavaju kad na našu jadransku obalu dođe netko od slavnih svjetskih glumaca, sportaša i pjevača – tzv. „celebritija“, kako ih volimo nazivati. Za razliku od tih ljudi čija slava i uspjeh završava njihovom smrću, ima jedan „celebrity“ – Gospodin Isus Krist – koji nije bio slavan samo do groba, već je prije dvije tisuće godina svojom žrtvom na križu i svojim slavnim uskrsnućem pobijedio smrt, „da bi i danas nastavio slavno pobjeđivati u nama“ – istaknuo je biskup, dodavši da su s njime postali slavni i svi oni koji su mu povjerovali, te poput njega bili spremni položiti svoj život iz ljubavi prema Bogu i čovjeku. Jedan od njih bio je i mladi rimski đakon Lovro, koji je 10. kolovoza davne 258. godine umro mučeničkom smrću. On se tim činom svoje slobode uključio u dinamizam umiranja, započet na Isusovu križu, u njegovoj smrti i uskrsnuću – ne da bi izgubio život i nestao – nego da bi umirući pobijedio i postao dionikom Isusove proslave – poručio je požeški biskup te pozvao sve nazočne, napose Caritasove volontere, da se i oni dadu zahvatiti tim istim Isusovim dinamizmom umiranja da bi života bilo, i na taj način posvjedoče da je Isus Krist uistinu njihova nada (kako se pjeva u biskupijskome geslu: «Krist danas i uvijek, naša nada!») te da u onima koji zbog siromaštva, bolesti i nepravde žive na rubovima hrvatskoga društva, svojim karitativnim djelovanjem bude nadu da će se Isus Krist proslaviti i pobijediti i u njihovim nemoćima i trpljenjima.

Samostan klarisa veliko je bogatstvo za Crkvu i grad Split kroz tolika stoljeća njegova postojanja. Preko klarisa, koje stoljećima svjedoče ljubav prema Bogu i čovjeku, želimo još bolje upoznati sv. Klaru, čiji nam zagovor i primjer pomaže u kršćanskome služenju – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić na svečanoj euharistiji koju je jučer, na blagdan sv. Klare, predslavio u samostanskoj crkvi sestara klarisa u Splitu.

Čovjeku je teško prosuđivati svoje suvremenike, ali kada nas napuste o njima govorimo sve najbolje. No, svetu Klaru njezini suvremenici opisuju kao osobu plemenita roda i još plemenitijeg duha. Opisuju je kao blagu, čistu u tijelu, mudru, inteligentnu, skromnu i poniznu. Kada se o nekome još za njegova života govori na ovakav način, onda možemo zaključiti kako je riječ o kvalitetnoj osobi, s uočljivom ljudskošću i dubokom vjerom. Svetoj je Klari trajni izvor bio Gospodin te zbog toga i imamo blago sestara klarisa, blago koje je došlo i do Splita – zaključio je splitsko-makarski nadbiskup.

Knjiga „Sveta Stolica i Hrvatska”, autora nadbiskupa Nikole Eterovića, apostolskoga nuncija u Berlinu, predstavljena je 10. kolovoza u sklopu proslave 20. obljetnice njegove biskupske službe, u župnoj crkvi Sv. Jeronima u Pučišćima na Braču. Predstavljanje ove vrijedne knjige organizirale su mjesna Župa sv. Jeronima i „Kršćanska sadašnjost”, ujedno nakladnik knjige, za koju je predgovor napisao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Pozdravljajući pristigle Pučišćane i ostale posjetitelje koji su u potpunosti ispunili župnu crkvu, kao i sudionike i autora, hvarski biskup Petar Palić izrazio je radost zbog predstavljanja knjige nadbiskupa Eterovića u njegovoj rodnoj župi. Objavljena knjiga važan je prinos boljemu poznavanju Crkve kao i odnosa između Crkve i države – rekao je biskup Palić, zahvalivši nadbiskupu što je uz brojne obveze koje ima kao apostolski nuncij u Njemačkoj odvojio vrijeme za ovo autorsko djelo koje će biti bogatstvo za sve nas u Hrvatskoj.

Kroz svih pet poglavlja knjige proteže se uspravnica od povijesnih korijena kršćanstva do perspektive budućnosti koja nam nije poznata i od koje pomalo strepimo. Autor na nju gleda s pouzdanjem u Boga. U središtu knjige je i autorov prikaz i svjedočanstvo ponfitikata trojice papa – Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje – koji su bili prijelomni za priznanje i stasanje mlade hrvatske države. (…) I kad enciklopedijski precizno piše o institucijama i ustroju Svete Stolice i Svetom Ocu, na poseban se način sjećamo prijelomnih trenutaka u hrvatskoj povijesti, poput pisama Ivana VIII. dragom sinu Branimiru, Zvonimirovoj zavjernici, pape Grgura VII. i brojnih drugih nastojanja Svete Stolice da nas kao pojedince i narod zaštite od izazova pred kojima je bio stavljen jedan kršćanski puk bez vlastite države – istaknuto je (dr. Josip Vrandečić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu) među ostalim na predstavljanju ovoga vrijednog djela.

Prigodom islamskoga blagdana Kurban bajrama, čestitku predsjedniku Mešihata Islamske vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji dr. Azizu Hasanoviću i svim muslimanskim vjernicima uputili su, među ostalima, i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog požeški biskup Antun Škvorčević.

Želim da proslavom Kurban bajrama u vjernicima snažnije zaživi svijest o povezanosti Židova, muslimana i kršćana po Ibrahimu – Abrahamu, praocu vjere u jednoga Boga – istaknuo je među ostalim u svojoj čestitki zagrebački nadbiskup.

I biskup Škvorčević u svojoj čestitki podsjeća kako Ibrahimovo – Abrahamovo žrtvovanje kurbana, kojega se islamski vjernici spominju na Kurban-Bajram, ima snažnu poruku kako za muslimane tako i za Židove i kršćane. Naime, Bog kuša Ibrahima – Abrahama i njegovu spremnost da mu žrtvuje sina te na njegovu potpunu vjerničku poslušnost odgovara zabranom da to učini, i određuje da mu za žrtvu prinese ovna. Bog ne želi žrtvovanog, nego oslobođenog čovjeka! Kršćani u Isusu Kristu prepoznaju Boga koji – ne samo da ne traži da mu se žrtvuje čovjeka – nego On žrtvuje sebe za ljude i njihovo oslobođenje od grijeha i smrti. Dok islamski vjernici, prigodom Kurban-Bajrama, slijedeći Ibrahimov – Abrahamov primjer, prinose Bogu kurban, klanjaju se Svevišnjemu i daruju svoje ukućane, susjede, prijatelje i siromašne žrtvovanim mesom i drugim dobrima, svjedoče na svoj način u našem društvu Božje milosrđe prema čovjeku, promiču zajedništvo i međusobno poštovanje – zaključuje u svojoj čestitki predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog.