Traži

Blaženi kardinal Alojzije Stepinac Blaženi kardinal Alojzije Stepinac 

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Jučer je u bolnici sestara milosrdnica na Vinogradskoj cesti u Zagrebu podignuta spomen-ploča liječnicima i djelatnicima koji su tijekom II. svjetskog rata liječili i spašavali Židove. Najzaslužnija je osoba za taj čin zagrebački pravnik židovskoga podrijetla Marko Danon, čijega je oca spasio blaženi kardinal Stepinac

Vedran Šmitran - Zagreb

Spomen-ploča liječnicima i djelatnicima bolnice sestara milosrdnica na Vinogradskoj cesti u Zagrebu, koji su – dovodeći u opasnost vlastite živote - tijekom II. svjetskog rata liječili i spašavali Židove, otkrivena je jučer (10. srpnja) u atriju ovoga Kliničkog bolničkog centra.

Pružanje pomoći svakome u svakom trenutku, bez obzira na vjeroispovijest i boju kože, primjer je milosrđa koji su nam ostavile časne sestre. Sve što se odvijalo bilo je najprije dogovoreno između nadbiskupa Stepinca i tadašnje ravnateljice s. Bogoljube Jazvo, središnje osobe u spašavanju Židova u ovoj bolnici – istaknuo je u svome pozdravu ravnatelj KBC-a „Sestre milosrdnice“ prof. dr. sc. Mario Zovak.

Najzaslužnija osoba za podizanje ove spomen-ploče je osoba kojoj je blaženi Stepinac spasio oca – zagrebački pravnik židovskog podrijetla Marko Danon, koji je ovom prigodom istaknuo kako je Bolnica sestara milosrdnica, po broju Židova koji su se liječili i skrivali – a evidentirano ih je više od tri stotine – bez presedana u Europi.

Poglavarica sestara časna majka Miroslava Bradica istaknula je kako se ovim činom konačno skida plašt mukotrpne šutnje o životu i plemenitom djelovanju kardinala Alojzija Stepinca i sestara milosrdnica u njihovoj vlastitoj bolnici na Vinogradskoj cesti. Sam Stepinac prvi je došao na ideju da u bolnicu, koja je tada bila privatna i samostalna i kao takva nije podlijegala policijskim pretragama, smjesti mnoge ugrožene Židove – istaknula je s. Miroslava Bradica.

Spomen-ploču je otkrio pokrovitelj događaja – predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković – istaknuvši kako će istina o onome što se zaista događalo tih godina zasigurno dodatno osvijetliti djelovanje blaženoga kardinala Stepinca te biti važan faktografski prinos u daljnjem svjedočenju o njegovoj ulozi u spašavanju pripadnika židovskog, ali i drugih naroda u Drugome svjetskom ratu.

Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petković proslavljen je 9. srpnja u Blatu na Korčuli, euharistijskim slavljem koje je na Plokati, ispred župske crkve Svih Svetih, predslavio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, u zajedništvu s domaćim biskupom Matom Uzinićem.

Blažena Marija je obdržavala sve zapovijedi od svoje rane mladosti, pa ju je Isus – kao i bogatoga mladića iz Evanđelja – pogledao i zavolio, ali i stavio na ispit koji je ona položila od prve – i to s izvrsnim – kazao je nadbiskup, dodavši kako je ona, za razliku od bogatoga mladića, razmišljala šire i crkvenije; nije mislila samo na sebe, nego se pitala: 'Što Bog želi i očekuje od mene ovdje gdje sam po njegovu promislu rođena i gdje živim? Što Bog želi od mene u Crkvi? Koji je moj poziv i koje je moje poslanje?' Bila je iz dobrostojeće obitelji, ali je već od svoga djetinjstva imala poseban osjećaj ljubavi prema potrebitima, a siromaštvo je bilo njezin osobni ideal i izbor uz koji je radosno prionula čitavim bićem. Nadbiskup Hranić podsjetio je i na hrabrost bl. Marije koja je 1922. godine, zbog velikih potreba uzrokovanih bolešću vinove loze od koje se tada živjelo, tijekom tri mjeseca prosila žito na području tadašnje Đakovačke biskupije, uputivši prije toga preko dubrovačkog biskupa zamolbu Đakovačkoj biskupiji da smije na taj način priskrbiti hranu za potrebite o kojima je vodila brigu.

Vjerujem da svatko od nas želi pridonijeti boljitku naše Domovine i naroda; da želimo dobro odgojiti svoju djecu, da želimo poput bl. Marije Propetog Isusa Petković činiti dobro drugima, iskreno ih ljubiti i za njih živjeti. Znajmo i budimo svjesni da Isus može svoje evanđeoske i kršćanske ideale te poslanje ponuditi samo onima koji se ne zadovoljavaju tek time da budu osrednji ili malo bolji kršćani, nego žele ostvariti ideale i iskusiti istinsku radost i puninu svoga bića. Vjerujem da svi mi koji smo večeras ovdje sabrani želimo poput ovoga Isusova sugovornika, a još više poput bl. Marije, suobličiti se raspetom i uskrslom Isusu te u njega zaodjeveni mijenjati i izgrađivati pravni, gospodarski, politički i socijalni sustav ove zemlje – poručio je s proslave u Blatu đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Naslovnom fotografijom na kojoj su u prvome planu djeca i redovnice te barjak s likom bl. Marije Propetoga Isusa Petković te izvještajem o središnjoj proslavi blagdana te hrvatske blaženice u Blatu na Korčuli, otvara se čitateljima i novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom od nedjelje, 14. srpnja.

“A što je sa sustavom?” – pitanje je koje u redovitome komentaru Glasa Koncila postavlja zamjenik urednika Branimir Stanić. Povod pitanju je nedavna ostavka ministra uprave. Hoće li to riješiti dubinski problem? Neće – smatra komentator, te podsjeća da ga nisu riješile ni smjene vlada. Stanje se neće ozbiljnije popravljati dok je god sustav, bilo koji sustav, postavljen tako da pogoduje odabranima, što je jedan od glavnih razloga zbog kojega mnogi, pogotovo mlađi ljudi, razočarani odlaze iz Hrvatske – zaključuje se u tjednome komentaru „Glasa Koncila“.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
11 srpnja 2019, 18:45