Cerca

Vatican News
Kardinal Angelo De Donatis, Papin vikar za grad Rim Kardinal Angelo De Donatis, Papin vikar za grad Rim  (AFP or licensors)

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Na putu prema Međugorju, kardinal Angelo De Donatis, Papin vikar za grad Rim, zadržao se u Splitu i susreo sa splitsko-makarskim nadbiskupom metropolitom Marinom Barišićem

Neno Kužina - Zagreb

Korčula danas slavi svoga zaštitnika i suzaštitnika župe sv. Marka u Korčuli, sv. Todora. Svečanu euharistiju služit će kotorski biskup Ilija Janjić, a užim dijelom grada proći će procesija.

Ususret proslavi Gospe velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta – zaštitnice Vojnoga ordinarijata, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 5. kolovoza, vojni ordinarij Jure Bogdan uputio je posebnu poslanicu u kojoj uz ostalo ističe: „Možemo i trebamo svaki dan iznova klicati: »Bogu hvala koji nam daje pobjedu po Gospodinu našem Isusu Kristu!« Jer, Božja pobjeda je i naša pobjeda! U njegovu Žrtvu ugrađene su i naše žrtve, u njegovu Pobjedu ugrađene su i sve naše pobjede! One osobne i one zajedničke. Pobjede svih hrvatskih naraštaja tijekom naše teške povijesti. Pobjede nad zlom, nad grijehom i smrti u našemu osobnom životu, u životu nas kao sinova i kćeri Katoličke crkve i našega hrvatskog naroda. U tu je Kristovu Pobjedu nedvojbeno ugrađena i naša velika pobjeda u Domovinskome ratu. Pobjeda koju danas slavimo, pobjeda izvojevana golemom žrtvom našega naroda, žrtvom svih naših hrvatskih branitelja, napose pak onih poginulih, ranjenih, nestalih…

U Boričevcu, mjestu simbolu stradanja Hrvata u II. svjetskom ratu, 27. srpnja presvetu euharistiju za žrtve iz toga mjesta, posebno one iz roda Ivezića. u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije služio je biskup u miru Mile Bogović. U homiliji je spomenuo kako se 1996. godine za blagdan Male Gospe, prvi put nakon Oluje, spremao za odlazak u Boričevac i razmišljao što reći Boričevljanima; kako se uklopiti u njihova razmišljanja u susretu sa svojim mjestom nakon svega onoga što se dogodilo od 1941. do 1996.? „Moram priznati da mi to ni danas nije lako. Još i danas se Boričevljani osjećaju ovdje kao da nisu svoji na svome. Ipak je govor mnogo lakši jer njihove žrtve doživjele su ljudski i kršćanski pokop i može se posjetiti njihov grob, pomoliti se kraj njega i zapaliti svijeću“, rekao je mons. Bogović. „Boričevačke žrtve koje smo pokopali na ovom groblju bile su doista nevine i nemoćne. Bile su žrtve nepravde, mržnje i nasilja koje je oličeno ovdje u ‘prvoj puški’. Ona nije samo sprava koja je pukla i utihnula. Ta pucnjava i ubijanje širilo se kao zaraza, a i danas se neki time diče“, primijetio je biskup. „Svjesni da ima mnogo nevino stradalih u našoj povijesti, podigli smo Crkvu hrvatskih mučenika. Tek kada se gleda s pozicije žrtve može se vidjeti čovjeka s neotuđivim ljudskim dostojanstvom. „Boričevljani sada drukčije dolaze ovamo. Njihovi su pokopani na njihovom groblju kraj njihove crkve. No, s ovoga mjesta treba baciti pogled oko sebe, po cijeloj Hrvatskoj, i ne samo to, po cijeloj Sloveniji gdje i dalje po raznim jamama i jazbinama leže ostaci tijela naše braće. Na otpadu su još i danas stotine, tisuće do kojih je doprla ubilačka moć prve puške. Mons. Bogović zaključio je kako je sveta obveza ovog naraštaja da ekshumira i pokopa nepokopane i bačene u otpad. One koji budu identificirani, njihovo je mjesto na njihovom obiteljskom groblju, kao što su pokopani Ivezići. Drugima treba naći pogodno mjesto, a mnogi zajedno sa mnom ne vide bolje mjesto od Krbavskog polja, podno Crkve hrvatskih mučenika, rekao je biskup, a prenijela IKA.

Splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić i Papin vikar za Rim kardinal Angelo De Donatis s pratnjom, susreli su se u subotu 27. srpnja u Splitu. Obišli su splitsku prvostolnicu – katedralu sv. Dujma, riznicu i kriptu katedrale, krstionicu sv. Ivana u Jupiterovu hramu, podrume Dioklecijanove palače te uže splitsko središte.

Sisački biskup Vlado Košić blagoslovio je nova zvona za crkvu u gradnji Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji. Posvećena su sv. Josipu, Majci Božjoj i sv. Kvirinu. „Sjećam se kako smo se veselili nakon godina i godina tuge, straha, ispraćaja ubijenih, nakon progonstva s ognjišta i gledanja kako su rušene naše svetinje, kako je sve ono što nam je bilo važno i sveto bačeno u blato i nestalo u trenutku, u vatri i dimu, u mržnji i bijesu onih koji su mogli s nama činiti što su htjeli, koji su nas ponizili kao ljude i kao narod, koji nisu imali milosti ni za djecu ni za starce, koji su se iživljavali na nama, psovali nam našeg Boga i pitali nas gdje je sad on da nas spasi… a mi smo morali šutjeti, kriti svoje suze i saginjati glave ... Plakali smo od veselja, nismo mogli vjerovati da se doista vraćamo u svoja sela i gradove, na svoje ruševine i da više nema naših neprijatelja koji su nas mučili, koji su željeli našu smrti i naš nestanak, koji su se ismijavali s našim svetinjama, koji su nas ucjenjivali onim što nam je bilo najsvetije. Opet smo slobodni! Nije li to bila prava Božja utjeha, zapitao se biskup.

Hrvatska dominikanska provincija u srijedu će se u 12.30 na zagrebačkom groblju Mirogoj oprostiti od svoga člana, povjesničara i redovitog člana HAZU-a, akademika Franje Šanjeka koji je preminuo u 81. godini. Nakon ukopa, u crkvi Kraljice svete Krunice u Kontakovoj 1 služit će se misa zadušnica. Fr. Franjo Šanjek bio je pročelnik Katedre crkvene povijesti i predstojnik Instituta za crkvenu povijest, te dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Predavao je na Hrvatskim studijima te bio gost predavač na sveučilištima u Fribourgu, Ottavi i Parizu. Godine 1996. odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, a 2004. primio je godišnju državnu nagradu za značajno znanstveno dostignuće na području humanističkih znanosti. U znanstvenom radu najviše se bavio crkvenom poviješću Hrvatske u europskom kontekstu, posebno heretičkim pokretima bosanskih krstjana, katara i bogumila, ulogom hrvatskih intelektualaca u razvoju srednjovjekovne europske kršćanske teološke, povijesne i filozofske misli, izdavanjem srednjovjekovnih izvora, te ulogom Crkve u povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj u 19. i 20. st.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
29 srpnja 2019, 18:51