Cerca

Vatican News
Sveta Brigita, majstor iz Pratovecchija, oko 1450. godine Sveta Brigita, majstor iz Pratovecchija, oko 1450. godine 

Sveta Brigita - poduzetna žena zauzeta za mir u Europi

Crkva danas slavi blagdan svete Brigite čija karizma i dalje donosi plod. Poruka jedinstva i mira među narodima i u obiteljima, danas kao i jučer. Već stoljećima odjekuje ta baština svete Brigite, koja je prije 20 godina proglašena suzaštitnicom Europe

Debora Donnini; Ariana Anić - Vatikan

Prije dvadeset godina, na pragu III. tisućljeća, 1. listopada 1999. godine sveti je Ivan Pavao II. odlučio proglasiti tri žene suzaštitnicama Europe, i to kako bi upozorio kršćane Staroga kontinenta na žensko lice svetosti, ali i na korijene od kojih potječu, kao i na put. Riječ je o svetoj Katarini Sijenskoj, svetoj Benedikti od Križa, u svijetu Edith Stein, te svetoj Brigiti Švedskoj, švedskoj plemkinji, najprije supruzi i majci osmero djece, a potom utemeljiteljici Reda Presvetoga Spasitelja.

Bila je snažna, poduzetna i hrabra žena. Posebno u XIV. stoljeću u kojemu je živjela. Bila je žena koja se nije ustručavala poticati pape da se iz Avignona vrate u Rim, pisati pisma vladarima pozivajući ih na mir, doći u Rim poradi odobrenja njezina reda, te ići na hodočašćā, tako da je čak, kad je imala gotovo 70 godina krenula na put prema Svetoj zemlji. Njezinu je hrabrost poticao njezin mistični život i duboki odnos s Isusom. Zauzimala se za obraćenje srca svih ljudi, te je tako poznato njezinih 15 molitava o Isusovoj muci.

Dvadeset godina nakon proglašenja svete Brigite suzaštitnicom Europe, sestra Maria Concetta Guidi, generalna tajnica Reda Presvetoga Spasitelja, istaknula je upravo Brigitino zauzimanje za jedinstvo, koje je ulagala na raznim područjima djelovanja. Sveta Brigita je od mladosti imala namjeru raditi na jedinstvu Europe, jer je to bilo vrijeme Stogodišnjega rata između Francuske i Engleske. Našavši se na dvoru kao dama švedske kraljice, mogla je izbliza uočiti te teškoće, tu razjedinjenost koja je vladala Europom – primijetila je redovnica. 

Poslije, nakon preminuća njezina supruga, i privih objava u kojima je Gospodin od nje tražio da dođe u Rim zauzimati se da se Papa, koji je tada bio u Avignonu, vrati u Rim, shvatila je da bi njezina zadaća trebala biti zauzimanje za mir. Tako je u prigodi Jubileja, Svete godine 1350., krenula na put prema Rimu, prije svega kako bi dobila jubilejski oprost, te kako bi radila za jedinstvo Europe. Svrha je njezinih misija kod francuskoga i engleskoga kralja bilo promicanje mira i prekid rata; činila je to odašiljući poruke i pišući tim kraljevima da učine sve da se rat prekine. Osim toga, Europom je tada harala kuga koja je uništavala njezino stanovništvo – kazala je sestra Maria Concetta.

I Brigitina želja da se Papa vrati u Rim, na neko se vrijeme ostvarila s papom Urbanom V.. Godine 1360. Brigita je u Rimu, a potom odlazi u Montefiascone. Papa se vratio upravo na Brigitin poziv, ali je, nažalost, to kratko trajalo, jer se poslije ipak vratio u Avignon. Povratak pape u Rim – tada je to bio Grgur XI. – poslije je do kraja ostvarila sveta Katarina Sijenska – kazala je redovnica.

Na novinarovo pitanje na koji se način ekumenski dijalog razvio u karizmi brigitinki, sestra Maria Concetta je istaknula da je sama Brigita tražila to jedinstvo u društvu, u Crkvi, među klerom i u svim vidicima crkvenoga života. Ta je karizma potom postala još življa nakon protestantske reformacije u XVI. stoljeću. A majka Elisabetta Hesselblad, ponovno je istaknula taj duh koji je snažno željela sveta Brigita, i oživjela ga početkom XX. stoljeća.

Osvrnuvši se na hrabrost svete Brigite, na njezin dolazak u Rim nakon što je postala udovica, te na njezino putovanje u Svetu zemlju kad je već imala gotovo 70 godina, generalna je tajnica Reda Presvetoga Spasitelja dodala da je osim svega toga, sveta Brigita posjetila brojna svetišta u Italiji, u kojima se čuvaju relikvije apostolā i mučenikā. Njezina je smionost znak, poziv svima nama da osobno hrabro krenemo putom zauzimanja. Poruka je pak svete Brigite nama, danas, prije svega poruka mira koja je vrlo aktualna i svakodnevna. Mir među državama, među narodima i u obiteljskoj sredini. Mir i jedinstvo koji su i u svakodnevnim odnosima često doista teški – napomenula je na kraju sestra Maria Concetta. 

23 srpnja 2019, 19:23