Preseljenje sirijskih izbjegličkih obitelji u Sisak

Martina Prokl Predragović - Zagreb (JRS)

Sisak je od danas grad domaćin dvije izbjegličke sirijske obitelji, dok će ih u narednim tjednima primiti još osam. Riječ je o obiteljima koje su u Hrvatsku stigle iz Turske putem projekta preseljenja, međunarodnog izraza solidarnosti, podjele odgovornosti i načina upravljanja migracijama u čemu sudjeluje i Republika Hrvatska kao nositelj projekta, dok je provedbeni partner, zadužen za proces integracije, Isusovačka služba za izbjeglice. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje adaptirao je i opremio iz europskog fonda AMIF državne stanove u Sisku, gradu koji će izbjeglicama ponuditi sigurnost i zaštitu, osiguravajući stambeno zbrinjavanje kroz dvije godine.

Stručni tim JRS-a obučen za rad s izbjeglicama, po njihovom dolasku u Republiku Hrvatsku krajem svibnja, preuzeo je i počeo provoditi sve integracijske aktivnosti, u koje, između ostalih, spadaju i poticanje suradnje i umrežavanja svih dionika uključenih u proces integracije (vladinog i nevladinog sektora, s posebnim naglaskom na ustanove i tijela javne uprave te nadležna ministarstva), dodatnu senzibilizaciju javnosti s ciljem poticanja konkretnih uključivih društvenih praksi s posebnim naglaskom na lokalne i mikro zajednice domaćine, pripremu i izradu promotivnog, edukativnog i drugog materijala te ostale pripremne korake koje su važan temelj i preduvjet integracije koja je uvijek dvosmjeran proces te podrazumijeva i uključuje kako same izbjeglice, tako i lokalnu zajednicu koja ih prima.

Sisak je u širem društvenom kontekstu okarakteriziran kao mjesto demografske i ekonomske stagnacije i nazadovanja, velikog iseljavanja mladih obitelji i radno sposobnih mladih pojedinaca, potencijalno neraspoložive lokalne zajednice – što sve u kontekstu djelovanja JRS-a kao komunikatora, pružatelja podrške i asistencije u integraciji izbjeglica, predstavlja veliki izazov, no otvara i nove mogućnosti, poručuju iz JRS-a. Priliku za pozitivan ishod integracije osoba, u Sisak preseljenih putem projekta preseljenja, vide u nekoliko faktora. Prvi je raspoloživost Siska za suradnju i partnerstvo. Osim toga, grad Sisak je već domaćin nekoliko obitelji s odobrenom međunarodnom zaštitom te samim građanima, kao i nadležnim institucijama i dionicima u procesu integracije, ova tematika i postupanja nisu strana. Također, pojedine lokalne organizacije civilnog društva pokazale su volju za suradnjom i uključivanje ove populacije u svoje programe i aktivnosti po dolasku.

Potencijal Siska kao grada za uspješnu integraciju podrazumijeva dobro osmišljenu i zajedničkim snagama provedenu strategiju djelovanja. Primjer za ovo JRS pronalazi upravo u projektu preseljenja iz ranih 90-ih. Naime, Hrvatska nije prvi put akter programa preseljenja, iako je sada u ulozi domaćina, dok je ranije bila zemlja iz koje su izbjeglice bile preseljene. Ranih 90-ih, ista organizacija – partner i u ovom programu, ICMC, Međunarodna katolička organizacija za migracije, ranih je 90-ih u SAD preselila nekoliko tisuća izbjeglica iz Bosne koji su utočište od rata pronašli u Hrvatskoj. Zagreb je, kao danas Istanbul, tada bio centralna točka kulturne orijentacije za SAD. Postoje neka zanimljiva istraživanja koja analiziraju upravo to tadašnje preseljenje i iz kojih je vidljivo da se radi o programu koji je detektirao izazove, ali i potencijale jednako kao i danas. Tako je vidljivo da su, primjerice, dolaskom izbjeglica iz Bosne u SAD oživjeli neki manji gradovi na izdisaju, posebice u državi New York, koji od tada do danas bilježe demografski, ekonomski i infrastrukturni rast i razvoj za što su zaslužni upravo ljudi koji su stigli kao izbjeglice, tada iz Bosne. Uz svijest o drugačijim društvenim i teritorijalnim okolnostima u kojima se danas odvija preseljenje, ove informacije su ipak poticaj za daljnje djelovanje prema manjim sredinama, koje bi upravo doseljenici, uz maksimalnu i ciljanu početnu podršku, s vremenom i dolaskom mogli ekonomski i demografski obnoviti. Cilj je integracije da ljudi ostanu u RH, dobro se uklope i nakon pružene prvotne podrške postanu ravnopravni članovi društva koji mu doprinose na svim poljima – kulturnom, ekonomskom, društvenom i dr.

Posebno je zanimljiv ekonomski aspekt integracije, budući da je očigledan problematičan kronični nedostatak radne snage na tržištu rada u Hrvatskoj, čemu JRS svjedoči u svakodnevnoj komunikaciji s poslodavcima koji su u potrazi za radnom snagom. Prvi korak je međusobno razumijevanje te učenje hrvatskog jezika - što je prvi i osnovni preduvjet kvalitetne integracije, koja je dvosmjeran proces i od koje mogu profitirati i sami pojedinci i društvo u cjelini.