Naslovnica knjige pape Franje "Politika i društvo" Naslovnica knjige pape Franje "Politika i društvo" 

Osvrt na knjigu pape Franje ″Politika i društvo″

Progovarajući o najvećim društvenim izazovima 21. stoljeća papa Franjo istodobno nudi i svoju viziju zaštite ljudskoga dostojanstva i mogućnosti zajedništva bez ideološkoga nadmetanja i dominacije

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Počinjemo podsjećanjem da je nada, uz vjeru i ljubav, bogoslovna krjepost. Po nadi i u nadi čeznemo te od Boga očekujemo vječni život kao svoju sreću, pri čemu pouzdanje polažemo u Kristova obećanja uz oslanjanje na pomoć i vodstvo Duha Svetoga. Nada je u svojoj bîti metafizička kategorija koja čovjeka i njegovo društvo pokreće ne samo ʺprema naprijedʺ nego i transcendencijom ʺprema goreʺ. U ʺPoslanici Hebrejimaʺ riječ je o kršćanskome životu koji se iskazuje hodočašćem nošenim nadom. U 6. poglavlju ove pavlovske poslanice čitamo: ʺOna [nada] nam je kao pouzdano i čvrsto sidro duše što ulazi u unutrašnjost iza zavjese, kamo je kao preteča za nas ušao Isus postavši zauvijek Veliki svećenik po redu Melkisedekovuʺ (Heb 6,19-20). Riječima Gabriela Marcela, kršćanskoga egzistencijalističkog filozofa iz 20. stoljeća, nada je ʺakt duhovnoga doživljavanja kojim otkrivamo dubine dušeʺ. Možemo reći da je posrijedi sposobnost uz pomoć koje čovjek počinje pokretati stvarnost prema željenoj budućnosti, unatoč poteškoćama koje mu stoje na putu. Po tome smjera li na budućnost koja je samo ovozemaljska, ili uz to stremi prema onostranosti – razlikuju se vjernik i bezvjerac.

Kada je riječ o Europi kao kontinentu i kulturno-povijesnom prostoru te o Europskoj uniji kao zajednici država i svojevrsnoj nad-državi – možemo sa žaljenjem ustanoviti da se europski vodeći političari rijetko pozivaju na kršćansku tradiciju i pripadne joj vrijednosti, a gotovo da i ne spominju Boga, onostranost, transcendenciju. Ustav Europske unije nije uključio Boga te kršćansko vjersko i kulturno naslijeđe. Boga i kršćanstva nema ni u preambuli dotičnoga Ustava. Europske političare – uz časne iznimke – zanima povrh svega ekonomija, gospodarski rast i ovozemaljsko blagostanje, gdje nema mjesta za ono što se teološkim pojmom naziva ʺekonomija spasenjaʺ, a odnosi se na cjelinu sredstava kojima se Bog poslužio i trajno se služi u namjeri da spasi čovječanstvo, što uključuje cijelu povijest spasenja, od stvaranja do posljednjeg suda. Povijest spasenja za kršćane je istovjetna s poviješću te vodi svijet i društvo ne samo prema naprijed nego i prema ʺgoreʺ.

Iz govora koji je 24. ožujka 2017. u Kraljevskoj dvorani u Vatikanu papa Franjo održao šefovima država i vlada Europske unije u Italiji prigodom 60. obljetnice Rimskih ugovora, citiramo izdvojene dijelove:

ʺEuropi se vraća nada kada je čovjek središte i srce njezinih institucija. Mislim da to znači s povjerenjem i pozorno slušati zahtjeve koji dolaze od pojedinaca, od društva i od naroda koji čine Uniju. Nažalost, često imamo dojam da dolazi do ʹemocionalnoga razdvajanjaʹ između građana i europskih institucija koje se doživljavaju kao nešto udaljeno, nešto što ne obraća pozornost na različite senzibilitete koji sačinjavaju Uniju. […] Europska unija rađa se kao jedinstvo različitosti i jedinstvo u različitostima. Posebnosti nas, dakle, ne trebaju strašiti i nemojmo misliti da je jednoobraznost jamac jedinstva. Jedinstvo je u skladu neke zajednice. Oci utemeljitelji odabrali su upravo taj izraz kao stožernu točku entitetâ koji se rađaju iz ugovora, stavljajući naglasak na činjenicu da se združuju resursi i pojedinačni talenti. […] Za razliku od toga, populizmi cvatu upravo zahvaljujući egoizmu koji nas zatvara u uzak i tijesan krug i koji ne dopušta da se nadiđe uskoća vlastitih misli, da se vidi ʹdalje i onkrajʹ. Moramo iznova početi misliti na europski način kako bismo se suprotstavili suprotnoj opasnosti od sivila jednoobraznosti, odnosno pobjedi partikularizama

Na kraju govora papa je Franjo istaknuo: ʺSa svoje strane cijeloj Europi mogu obećati potporu Svete Stolice i Crkve u izgradnji koje je uvijek pridonosila, što će uvijek i činiti, zazivajući na nju Božji blagoslov da je štiti i podari joj mir i napredak.ʺ

Čuli smo izvatke Papinih riječi što se nalaze u knjizi ʺPolitika i društvoʺ, objavljenoj na hrvatskome jeziku ožujka 2019. u izdanju nakladne kuće Verbum iz Splita. Na ovitku knjige čitamo:

ʺTijekom godinu dana ugledni francuski sociolog Dominique Wolton bio je primljen dvanaest puta na osobni razgovor s papom Franjom, a rezultat tih plodnih susreta ova je jedinstvena knjiga intervjua u kojoj Papa progovara o kršćanstvu, kulturi, politici i društvu uopće. Prvi put Papa se cjelovito i sasvim otvoreno u ovome dojmljivom razgovoru izjašnjava i o vrlo osjetljivim temama: ekonomskoj nejednakosti, kapitalizmu, siromaštvu, globalizaciji i kulturnoj raznolikosti, ranjivim skupinama, o migracijama, fundamentalizmu, sekularizmu, međukulturnim i međureligijskim pitanjima, dijalogu između kršćana i ateista, o tradiciji, modernosti, obitelji, perspektivama mladih, običajima, o Europi, europskome identitetu i jedinstvu Europe te prijetnji rata. / Progovarajući o najvećim društvenim izazovima 21. stoljeća papa Franjo istodobno nudi i svoju viziju zaštite ljudskoga dostojanstva i mogućnosti zajedništva bez ideološkoga nadmetanja i dominacije. Njegove otvorene i izravne riječi, bez imalo konformizma i stereotipa, počesto popraćene i finim humorom, bit će zacijelo zanimljive i poticajne ljudima najrazličitijih uvjerenja.ʺ

Osvrt na vrlo sadržajnu i vrijednim mislima bogatu knjigu ʺPolitika i društvoʺ – koja zavrjeđuje zdušnu pohvalu i preporuku – završavamo riječima pape Franje iz govora na dodjeli nagrade Karla Velikoga 6. svibnja 2016..

ʺSanjam Europu obitelji čije su politike doista učinkovite, više usredotočene na lica nego na brojke, više na rađanje djece nego na umnažanje dobara. Sanjam Europu koja promiče i brani prava svakoga čovjeka, ali ne zaboravlja ni svoje dužnosti prema svima zajedno. Sanjam Europu za koju se ne će moći reći da je zauzimanje za ljudska prava njezina posljednja utopija.ʺ

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
09 lipnja 2019, 18:07