Cerca

Vatican News
Biskup Mate Uzinić Biskup Mate Uzinić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Najgori grijeh protiv bližnjih nije mržnja nego ravnodušnost.

Vedran Šmitran - Zagreb

Molimo za zajedništvo nasuprot malodušnosti, cijenimo ono što smo postigli i što nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći na Dan državnosti Svetu Misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu.

Slavimo Dan hrvatske državnosti trideset godina nakon povijesne 1989., godine koja označava urušavanje komunističkoga sustava u Europi, a što se zanimljivo dogodilo upravo o pedesetoj obljetnici ugovora što su ih godine 1939. sklopili Hitler i Staljin te na temelju tih ugovora krojili i raspoređivali, dok im je bilo moguće, interesne sfere takozvanoga novog svjetskog poretka. Promjene koje su ostvarene u većini srednjoeuropskih zemalja 1989., u Hrvatskoj su se dogodile 1990. godine, prvim slobodnim demokratskim izborima nakon Drugoga svjetskog rata. Ta godina može se u Hrvatskoj označiti, barem formalno na političkom području, kao godina definitivnog oslobođenja od triju velikih zala 20. stoljeća, kako ih je sveti Ivan Pavao II. definirao u Mariji Bistrici: zla fašizma, nacizma i komunizma, iako njihove rane i baštine više ili manje ostaju u srcima nekih osoba i skupina koji ih se ne znaju ili ne žele osloboditi. Čini se da nekima, i s desne i s lijeve strane, odgovara to stanje – upozorio je kardinal.

Za što moliti na Dan hrvatske državnosti, u odmaku od trideset godina od pada komunističkoga totalitarizma, nego za ovo troje: da prepoznamo bisere koji su prenošeni s koljena na koljeno, da ih zavolimo i čuvamo, da bismo njihovim sjajem radovali i sebe i druge. Zato molimo za hrvatsko zajedništvo. Oslobodimo se nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva, nemojmo naivno prihvaćati pusta i nerealna obećanja. Molimo za zajedništvo nasuprot malodušnosti, cijenimo ono što smo postigli i što nam drugi priznaju. Ne obescjenjujmo ono što je naše i čime se trebamo ponositi. To prepoznaju ljudi i gosti koji dolaze u našu državu, a to osjete i naši ljudi koji se udalje od Domovine – zaključio je zagrebački nadbiskup.

Evanđeosko Zlatno pravilo minimum je koji bi morao vrijediti u međuljudskim odnosima u Hrvatskoj, a od kršćana se traži i više od toga – poručio je dubrovački biskup Mate Uzinić, predslaveći na Dan državnosti pontifikalno misno slavlje u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike.

Biskup Uzinić na poseban način osvrnuo se i na problem odnosa prema nerođenima, pozvavši na poštivanje negativnoga oblika zlatnoga pravila: Nemojte činiti drugima što ne biste željeli da oni vama učine! I to jedan problem za koji su se katolici nadali da će se u ovih 28 godina slobode riješiti i tko zna kad će se riješiti i kako stvari stoje neće se pozitivno riješiti – upozorio je dubrovački biskup, dodavši kako najgori grijeh protiv bližnjih nije mržnja nego ravnodušnost. Problem nas kršćana u II. svjetskom ratu, za vrijeme holokausta, u ustaškome režimu, a možda i kasnije u komunističkome režimu bio je taj da nismo dizali svoj glas. Nismo ubijali, ali smo možda bili ravnodušni prema patnji svojih bližnjih. Problem odnosa prema nerođenima danas, a i u ovim drugim pojavama koje se događaju, nije mržnja nego ravnodušnost, a ona je u središtu nehumanosti. Da, Domovinu imamo, ali budemo li ravnodušni, pitanje je hoćemo li ju imati – upozorenje je kojim je svoju propovijed na Misi za Domovinu zaključio dubrovački biskup Mate Uzinić.

Na inicijativu predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i međureligijski dijalog požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru u ponedjeljak, 24. lipnja, održan je susret predstavnika Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve te židovske i islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ovaj je susret na neki način odjek i nastavak zajedničkoga molitvenog iskustva u Jasenovcu, održanoga 2. svibnja ove godine prigodom Jom Hašoa. Smatrao sam prikladnim da se ovaj susret održi u sjedištu HBK, gdje hrvatski biskupi razmatraju i donose odluke o brojnim pastoralnim pitanjima. Među njima važno mjesto ima i nastojanje oko evanđeoske povezanosti s kršćanskim Crkvama i zajednicama, napose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, te oko dijaloškoga odnosa prema pripadnicima drugih religija, prvenstveno prema Židovima i muslimanima. Kršćani, Židovi i muslimani baštinici su Abrahamove vjere te se u tome svjetlu prepoznaju kao braća koja u hrvatskome društvu žele snažnije svjedočiti i zauzimati se za vrijednosti koje su nam zajedničke. Svjesni da pored Abrahamove vjere baštinimo iz prošlosti i posljedice sukoba na vjerskoj i nacionalnoj razini, kojima kao duhovne osobe trebamo pristupiti praštanjem i promicanjem pomirenja, želimo na naš specifičan način, usred podjela u hrvatskome društvu, svjedočiti zajedništvo, razumijevanje i povjerenje – istaknuo je ovom prigodom biskup Škvorčević.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović ocijenio je da je hvalevrijedna inicijativa svakog okupljanja, poglavito na razini predstavnika monoteističkih religija u Republici Hrvatskoj. Smatram da sve vjerske zajednice moraju biti čimbenik homogeniziranja, a ne polariziranja društva. Nažalost, na nekim teškim temama društvo se polarizira i naša zadaća je da zajedničkim snagama i naporima pomognemo društvenom homogeniziranju. Moramo biti primjer i koračati ispred društvene i svake druge zajednice. Kad su u pitanju žrtve, vjerske zajednice moraju ostati na njihovoj strani, ne gledajući tko je počinitelj, bez politiziranja i bez bilo kakvih drugih primjesa – istaknuo je muftija Hasanović. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
27 lipnja 2019, 16:44