Predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, nadbiskup Đuro Hranić Predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, nadbiskup Đuro Hranić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Pod predsjedanjem predsjednika, nadbiskupa Đure Hranića, Upravno vijeće Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije održalo svoju prvu sjednicu.

Vedran Šmitran - Zagreb

Upravno vijeće Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, održalo je 18. lipnja u Zagrebu svoju prvu sjednicu – priopćio je Tiskovni ured HBK.

Predsjednik Vijeća nadbiskup Hranić izrazio je zadovoljstvo što su biskupi na prošlome zasjedanju donijeli važne odluke za ponovno oživljavanje Centra te dali snažnu podršku budućim nastojanjima na promicanju sadržaja socijalnoga nauka Crkve u našemu konkretnom hrvatskom kontekstu.

Potom se novoimenovani pročelnik Upravnoga vijeća prof. dr. sci. Stjepan Baloban ukratko osvrnuo na povijest Centra za promicanje socijalnoga nauka, počevši od njegova osnutka 1996. godine. U našoj je javnosti prisutan pojam socijalnoga nauka Crkve, ali je, nažalost, premalo poznat njegov sadržaj te sva buduća nastojanja Centra trebaju doprinijeti boljem poznavanju bogate baštine socijalnoga nauka kako u Crkvi tako i u društvu – istaknuo je prof. dr. sci. Baloban.

Na sjednici je spomenuta i važnost što boljeg upoznavanja hrvatske javnosti sa socijalnom enciklikom pape Franje „Laudato si'“ te je u tome smislu predviđeno održavanje prigodnoga skupa, a kako bi se i mladi naraštaji senzibilizirali i oduševili za teme socijalnoga nauka Crkve, sa zadovoljstvom je prihvaćeno da upravo socijalni nauk Crkve bude tema za vjeronaučnu olimpijadu u školskoj 2020./2021. godini.

U organizaciji Isusovačke službe za izbjeglice i Hrvatske redovničke konferencije, u crkvi Sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu u utorak je održano molitveno bdijenje „Najprije posljednji“, a predvodio ga je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Dalibor Renić.

Zahvalna sam na svakoj osobi koja se odlučila večeras zaustaviti u molitvi i razmišljanju o velikom izazovu koji pred sve nas, a osobito vjernike, stavlja tema migracijskih kretanja – kazala je na početku bdijenja predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Ana Marija Antolović, podsjetivši na misli pape Franje: „Nije riječ samo o migrantima, riječ je o tome da se posljednje stavi na prvo mjesto. Isus Krist od nas traži da ne podlegnemo logici svijeta koja opravdava pronevjeru na štetu drugih radi ostvarivanja vlastite ili koristi moje grupe: ‘prvo ja, a zatim drugi’! Geslo je pravoga kršćanina naprotiv: ‘najprije posljednji!’”

Pater Dalibor Renić kazao je da je zajednički nazivnik okupljenih molitva za ljude koji su u nevolji, ali i molitva u svojevrsnom obliku zadovoljštine za zlo koje ljudi nanose jedni drugima. Nismo izolirani od patnje i problema koji se događaju u svijetu. Vode Jonskoga mora, u kojemu se mnogi migranti utapaju, dolaze i do Jadranskoga mora – upozorio je p. Renić, istaknuvši da ovdje nije riječ samo o izbjeglicama već i o našim srcima koja trebaju biti oruđa ljubavi.

Odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, novinaru i slikaru, supokretaču i prvome glavnom i odgovornom uredniku „Glasa Koncila“ Vladimiru Pavliniću dodijeljeno je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu i njezino promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Predsjednica je imenovala veleposlanika Igora Pokaza svojim izaslanikom u prigodi svečanoga uručenja koje je jučer (19. lipnja) održano u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu, gdje je uz članove obitelji uručenju nazočio i fra Ljubomir Šimunović, voditelj Hrvatske katoličke misije u Londonu, čiji je Pavlinić uvaženi član.

Vladimir Pavlinić bio je supokretač „Glasa Koncila“ te njegov prvi glavni i odgovorni urednik, od 1963. do 1973. godine. Bile su to prve novine u Jugoslaviji koje su bile neovisne o režimu i partijskoj liniji. Svojim izvješćivanjem, komentarima, reportažama, intervjuima, a i polemičkim tekstovima list je zadirao u dotad zabranjeni prostor borbe za vjerska i nacionalna prava, zbog čega je „Glas Koncila“ triput bio zabranjivan i plijenjen. Pavlinić je, osim toga, bio i glavni lektor lista te je u jezičnoj praksi dosljedno ignorirao Novosadski sporazum iz 1957., a uvodio u uporabu zabranjeni hrvatski leksik. Kad je krajem 1972. Tužilaštvo po treći put zabranilo jedan broj lista, po zakonu o tisku odgovorni urednik trebao je biti zatvoren i kazneno optužen, što je Pavlinića potaknulo na odlazak iz Hrvatske, u koju će se vratiti tek 1990. godine, na poziv prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji mu je povjerio osnivanje nove informativne agencije, danas svima poznate pod imenom HINA. Godine 1999. Pavlinić se vratio u London, u kojemu je danas istaknuti član tamošnje hrvatske zajednice.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
20 lipnja 2019, 18:40