O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je 10. lipnja u Zagrebu ministra obrane Vlade Republike Hrvatske Damira Krstičevića. Kardinal i ministar razgovarali su o dušobrižništvu među pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i njihovoj moralnoj izgradnji, važnoj za cjeloviti profesionalni razvoj hrvatskog vojnika. Osvrnuli su se i na značaj te iskustvo vjere hrvatskih časnika, dočasnika i vojnika koji aktivno sudjeluju u mirovnim misijama, kao i na nedavno održano 27. hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja u Lurd – priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Knjige „Nastavničke kompetencije“ i „Religioznost zagrebačkih adolescenata“ predstavljene su 10. lipnja u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, a istom je prigodom obilježeno i objavljivanje 50. broja „Lađe“, časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture. Ova vrijedna studijska izdanja predstavili su urednici s. Valentina Blaženka Mandarić, Ružica Razum i Denis Barić te recenzent Branko Murić.
Predstavljanju je nazočio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je ovom prigodom odgovarao na novinarska pitanja o školskome vjeronauku te izazovima pastorala mladih. Vjeronauk u školi ima poseban utjecaj na religioznost mladih. Oni su danas bolje informirani od svojih roditelja koji nisu imali prilike polaziti vjeronauk u školi – primijetio je kardinal, dodavši da je osim znanja dobivenog u školi važno da mladi to znanje mogu i prakticirati, za što su potrebne zajednice, domaće ozračje, odnosno župna zajednica. Odgovarajući na pitanje što misli o traženju Boga izvan institucija Crkve, kardinal je istaknuo da su institucije Crkve tu da pomognu te da je Crkva otvorena stvaranju novih oblika zajedništva jer su oni promjenjivi. Crkva je kao temeljna institucija bitna, ona nije naša, nju je osnovao Isus Krist. Ali, unutar Crkve su pojedine institucije i zajednice koje su promjenjive i trebaju se prilagođavati vremenu i novim izazovima i prilikama – poručio je zagrebački nadbiskup.
U godini obilježavanja 40. obljetnice Branimirove godine (1979.-2019.), prošloga petka (7. lipnja) svečano su proslavljeni 1140. obljetnica prvoga međunarodnog priznanja Hrvatske (7. lipnja 879. - 7. lipnja 2019.) i Dan Grada Nina, u kojemu je u župnoj crkvi Sv. Anselma svečano misno slavlje predvodio generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić.
Povezan s Petrovom stolicom narod postaje jak i snažan. Kada je narod na vjetrometini povijesnih zbivanja dolazio u situaciju da gotovo nestane, pape su bili oni koji su ga podupirali, hrabrili i pomagali – istaknuo je mons. Lenkić, podsjetivši na razmjene znamenitih pisama pape Ivana VIII. s hrvatskim vladarom Branimirom, ninskim biskupom Teodozijem te hrvatskim narodom i svećenstvom.
Dan Stjepana i Antuna Radića i Dan Sisačko-moslavačke županije proslavljeni su 11. lipnja svečanim misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Martina u Martinskoj Vesi predvodio sisački biskup Vlado Košić.
Na današnji su dan u Desnom Trebarjevu rođeni prvaci Stjepan i Antun Radić. Obojica su bili velikani naše hrvatske povijesti jer su kao narodni vođe prosvjetljivali narod i politički ga vodili kada je bio dezorijentiran, a Stjepan je dapače svoj život završio kao hrvatski mučenik – podsjetio je u propovijedi biskup Košić koji je potom, prije svega s okupljenim političarima, podijelio i neke od misli o politici koje je papa Franjo iznio u knjizi „Politika i društvo“. Crkva i njezini predstavnici, a među njima i papa, trebaju se baviti vizijama budućnosti čovječanstva i naroda, ali ne i sudjelovanjem u stranačkom političkom životu. Tu je papa Franjo blizak misli Stjepana Radića koji nije volio što se visoki kler miješao u stranačku politiku njegova vremena. Među vizije koje Papa zagovara spadaju zalaganje za mir, a protiv rata, zalaganje za očuvanje životnog okoliša, a tu je svakako i preferencijalna opredijeljenost za siromašne – kazao je sisački biskup, poručivši okupljenima da im Papine misli budu poticaj kao što su to bile i ideje i žrtva braće Antuna i Stjepana Radića, kojima molimo vječni mir, a Domovini napredak.
Uoči blagdana sv. Ante Padovanskog, u istoimenoj župnoj crkvi u Dragama, svečanu euharistiju jučer je predslavio don Damir Stojić.
Kad slavimo blagdan nekog sveca u Crkvi, nije dovoljno prisjetiti se njegova životopisa, nego trebamo vidjeti što možemo učiti od njega, kako je svetac slijedio Isusa, da bismo i mi slijedili Isusa na sličan način – kazao je propovjednik, dodavši kako sv. Ante nije samo zagovornik za pronalaženje izgubljenih stvari, nego za pronalaženje osobne vjere. Mnogi katolici kažu ‘Ja sam katolik, ali…’. Ne prihvaćaju neki dio naše vjere. Izgubili ste jedan djelić svoje katoličke vjere. Molite se sv. Anti za to područje – potaknuo je okupljene svečeve štovatelje don Damir Stojić.
Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predvodio je 11. lipnja na zagrebačkome Mirogoju sprovodnu misu za preč. Milana Osrečkog, svećenika Zagrebačke nadbiskupije koji je preminuo u 82. godini života i 56. godini svećeništva.
Često ljudi u središnjim ustanovama, vjernici laici ili svećenici, ostaju u sjeni velikih zbivanja i njihov rad nije poznat javnosti. Međutim, upravo taj tihi i savjesni rad omogućava život zajednice, vjerničke i narodne, omogućava život nadbiskupije i njezino uspješno pastoralno djelovanje. Takvim se radom za svoju zagrebačku Crkvu bavio i preč. Milan, tih i samozatajan čovjek, cijelim životom predan Isus Kristu – istaknuo je u porpovijedi biskup Gorski, zahvalivši Bogu za dar njegova života i svećenički poziv koji je časno živio.
Istoga dana, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Katuni-Kreševo sprovodnu misu za don Ivana Babića, koji je iznenada preminuo 8. lipnja.
Don Ivan Babić rođen je 20. lipnja 1960. u Zadvarju, a za svećenika ga je zaredio tadašnji splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić u Splitu, 23. lipnja 1991. godine. Don Ivan je bio čovjek velikog povjerenja u Boga i istinske molitve koji je osim svojih redovitih svećeničkih, pastoralnih i liturgijskih dužnosti rado i ustrajno molio s drugima i za druge. Ljudi su osjećali snagu i utjehu njegove molitve pa su mu se s različitih strana obraćali u svojim duhovnim nevoljama i potrebama. Pastoralno je djelovao u Omišu, Rašćanima i Rogoznici, a od 2015. godine bio je župnik u Okrugu.
