O blagdanu Pohoda Blažene Djevice Marije i svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata u Zagrebu

Marito Mihovil Letica - Zagreb

ʺTih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: ʹBlagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!ʹʺ (Lk 1,39-45)

Čuli smo ulomak iz prvoga poglavlja evanđelja sv. Luke, kojega Dante Alighieri nazva ʺpiscem blagosti i nježnosti Kristoveʺ. Marija je dva mjeseca nakon bezgrješnoga začeća prionula petodnevnom pješačenju kako bi iz svojega grada Nazareta dospjela u selo Ain Karim u pohod rođakinji Elizabeti, koja je također bila trudna: Bog ju je u poznoj dobi blagoslovio potomkom. Ne bijaše to samo susret Djevice Marije i Elizabete nego i prvi otajstveni susret djece koju dvije rođakinje u sebi nose: Isusa i Njegova Prethodnika Ivana Krstitelja. Elizabeta, ushićena i ponesena darovanom od Boga radošću, kliče: ʺBlagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!ʺ (Lk 1,42). Te su Elizabetine riječi postale sastavnim dijelom molitve ʺZdravo Marijoʺ.

Dana 31. svibnja blagdan je kojim Crkva slavi Marijin pohod rođakinji Elizabeti, koja je Mariju tada prepoznala kao Majku Božju. Marija je odgovorila izrekavši veličanstveni hvalospjev ʺVeličaʺ kojim Crkva svagdano na Večernjoj slavi Gospodina.

Za stanovnike grada Zagreba posebno je važno da se na ovaj dan časti Majka Božja od Kamenitih vrata. Ona je odlukom tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića, dana 31. svibnja 1991. proglašena zaštitnicom grada Zagreba s dodijeljenim joj punim naslovom ʺZaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropoleʺ. Bijaše to u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke. Taj se nadnevak slavi kao Dan grada Zagreba i Dan branitelja grada Zagreba.

Dotični je nadnevak izabran s dobrim povijesnim i vjerskim razlozima. Naime, Blažena Djevica Marija slavila se u Zagrebu još u srednjem vijeku. Onodobni gradski predjeli Kaptol i Gradec imali su svaki svoju crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji: Kaptol crkvu Svete Marije na Dolcu, a Gradec crkvu Svete Marije na Gornjem gradu. Glavna godišnja svečanost bijaše na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza. Kada je nakon velikoga požara, koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje nađena cijela i neoštećena usred vatre i pepela – pripisana joj je posebna moć. O tome je događaju hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić napisao: ʺUsred vatre bî sačuvana slika Majke Božje, koja se danas zaslugom udovice Modlar časti u trijemu Gradskih vrata, nazvanih Kamenita vrata. Ta je slika prije visjela na Gradskim vratima, pa se je u plamenu i pepelu sačuvala čitava i nepovređena i treći dan je na zgarištu nađena, dok joj je okvir bio sav izgorio.ʺ

Budući da se slika Majke Božje čudom održala u vatrenoj stihiji što je poharala Gradec, svesrdnim nastojanjem pobožne udovice Modlar, koja je sliku i pronašla, podignut je pod svodom Kamenitih vrata maleni barokni oltar pred kojim će vjernici do dana današnjega štovati i slaviti Majku Božju. Zagrebački majstor Ivan Korta izradio je 1778. željeznu ogradu, najljepši primjer kovačke vještine i umjetnosti.

Čudom sačuvana slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci. Odjevena je u grimiznu haljinu, a na ramenima joj plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Desnom je rukom zakrilila malenog Isusa, koji u lijevoj ruci drži mali globus. Ova dragocjena i čudotvorna umjetnina naslikana je uljem na lanenom platnu, veličine 57×47 cm. Prigodom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, dana 31. svibnja 1931., svečano je okrunjena zlatnom krunom. Na oltaru iznad slike vidljiv je natpis: ʺPomoćnica u svim nevoljama i protiv požaraʺ.

Kamenita vrata danas su jedan od najpoznatijih simbola i turističkih znamenitosti Zagreba. Najveće su zagrebačko svetište i zavjetovalište, gdje se dolaznici ili pak usputni prolaznici pred slikom smjerno pomole ili makar poklone i prekriže. Mnogi i pale svijeće, a o uslišanim molbama Majke Božje svjedoče brojni zahvalnički u kamene ploče uklesani natpisi postavljeni na zidove pod svodom Kamenitih vrata.

Ovogodišnja proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata započela je u zagrebačkoj katedrali euharistijskim slavljem koje predvodio je praški nadbiskup, kardinal Dominik Jaroslav Duka, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem, kao i drugim biskupima te brojnom svećenicima i redovnicima grada Zagreba. Predstavljajući kardinala Duku podsjetio je kardinal Bozanić na višestoljetnu povezanost Hrvatske i Bohemije, Zagreba i Praga, sve do teških vremena obilježenih komunističkom diktaturom. ʺZahvalni smo kardinalu Duki što se unatoč brojnim obvezama rado i spremno odazvao našem pozivu da s nama proslavi zaštitnicu našega Grada, podijeli s nama radost ovoga slavlja i uputi nam riječ biskupskoga zajedništvaʺ, istaknuo je kardinal Bozanić nakon čega je u znak zahvalnosti za ovaj susret i na trajan spomen uručio kardinalu Duki reljefni odljev u bronci lika Majke Božje od Kamenitih vrata, rad akademskoga kipara Tomislava Kršnjavija. ʺMislim, da čak i u ovim našim teškim, sigurnosno napetim vremenima, imamo zaista nadu i razlog otići k njoj, nebeskoj zaštitnici Zagrebaʺ, rekao je u propovijedi kardinal Duka te nastavio: ʺIći ćemo po kamenitom putu. Kamen je simbol snage i odanosti. U Starom zavjetu psalmist pjeva Bogu: ʹTi si moja stijena…ʹ Kao Božja djeca, trebali bismo biti čvršći na ovom putu, kako bismo opstali u svojoj vjeri poput kamenih zidova.ʺ Kardinal Duka podsjetio je da zagrebačka katedrala, kao i ona u Pragu, ima dugu povijest, istaknuvši kako je zagrebačka prvostolnica i mjesto posljednjeg počinka hrabrog borca i pastira svoga stada, blaženog kardinala Alojzija Stepinca.

Nakon misnog slavlja uslijedila je procesija sa svijećama i slikom Majke Božje. Svečana hodnja išla je od Kamenitih vrata do katedrale, zatim Bakačevom ulicom do Trga bana Jelačića te Radićevom natrag do Kamenitih vrata gdje je završila crkvena proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata.