Traži

Vatican News
Kardinal Josip Bozanić Kardinal Josip Bozanić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio novoizgrađenu župnu crkvu svetog Josipa u Stubičkim Toplicama

Vedran Šmitran - Zagreb

Dvadeset i pet godina nakon osnutka župe u Stubičkim Toplicama, jučer, 5. svibnja, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je novoizgrađenu župnu crkvu Sv. Josipa u čiji su oltar položene moći blaženog Alojzija Stepinca.

Crkva je zajednički dom, mjesto susreta Boga i čovjeka. Mjesto molitve i neizmjernih Božjih milosti po kojima se Bog čovjeku daruje da bi ga kao svoje dijete privinuo k sebi i vodio kroz život. Ova vaša župna crkva, vaš je dom u kojem Vas Bog uvijek čeka, u koji Vas Bog uvijek poziva da bi Vam se darovao! Ne zaboravite to! Dolazite i budite što češće u ovom svom domu – poručio je kardinal okupljenim župljanima.

Prije završnoga blagoslova, okupljenima se obratio domaći župnik preč. Ivica Šestak, zahvalivši kardinalu, kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli ovoj radosti izgradnje i posvećenja župne crkve, a potom je u ime svih prisutnih čestitao kardinalu Bozaniću 30. obljetnicu biskupske službe.

Život, dakle, biraj! – geslo je pod kojim je od 3. do 5. svibnja u Zagrebu održana druga međunarodna pro life konferencija u organizaciji udruge Hrvatska za Život.

Na sve moguće i dostupne načine, pa i ovom konferencijom, želimo graditi i širiti kulturu života te osvješćivati ljude o problemu pobačaja i svetosti ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, ali i o svetosti i dostojanstvu majčinstva i očinstva – istaknuo je u svome izlaganju predsjednik Udruge Ante Čaljkušić.

Jedan od predavača – don Josip Mužić – upozorio je da je, nasuprot službenim statistikama, stvarni broj pobačaja u Hrvatskoj ostao nepromijenjen, a to znači da se u nas godišnje ubije 40.000 djece. Od ozakonjenja pobačaja, 1978. godine, to je čak 1,5 milijun djece. I to je najveća tragedija koja je pogodila ovaj narod – istaknuo je don Josip Mužić.

“Blaženi Stepinac i 'prekrštavanje' pravoslavnih” – naziv je stručno-povijesnoga izlaganja mostarsko-duvanjskoga biskupa dr. Ratka Perića, koje je javnosti predstavio prošloga četvrtka (2. svibnja) u Nadbiskupskome sjemeništu 'Zmajević' u Zadru, u sklopu predstavljanja svoje knjige 'Nada koja ne postiđuje'. Riječ je o analitičkom predavanju; sustavnom prikazu koji se temelji na dokumentima, povijesnim činjenicama i istraživačkim rezultatima povjesničara iz dostupnih arhiva. Predavač je istaknuo tri stavke: dokumentacija, znanje i znanost.

Nadbiskup Stepinac je bez ustručavanja izdao devet dokumenata (okružnica, dogmatskih dopisa), suprotstavljajući se državnim zakonima NDH o vjerskim prijelazima. Još je neistražen, jer nije dostupan, određeni broj arhivskih fondova NDH koji se i danas nalaze u Beogradu. U ovih 75 godina od završetka Drugoga svjetskog rata srpski istraživači mogli su pročitati svako slovo. Nemoguće je da nisu isprevrtali sve te listove i fondove. Ako nisu ništa objavili, a nisu ništa objavili, znači da nisu našli ništa što bi im potvrđivalo montiranu optužbu o Stepincu kao kriminalcu – kazao je biskup Perić, dokumentiravši ujedno kako se vlasti NDH u donošenju svojih zakonskih odredbi o vjerskim prijelazima uopće nisu konzultirale s Crkvom, već sve čine mimo, čak i protiv Crkve.

Na komunističkome procesu u Zagrebu, 1946. godine, i sam Stepinac se osvrnuo na ovu optužbu: „To uopće nisu bili prijelazi, nego komedija s kojom crkvene vlasti nemaju posla i za koje ja ne mogu odgovarati. Zato kakva god osuda pala, naš je obraz čist i neka zna cijeli kulturni svijet i da odbacujem klevete da je jedno jedino lice prisiljeno od nas da prijeđe u Katoličku Crkvu. Ako ja zaista budem osuđen, pred Bogom kažem da sam nevin osuđen, savjest mi je čista i budućnost će pokazati da sam bio u pravu“.

Mi nemamo – zaključio je predavač – jačega dokaza od bjelodane istine, istine napisane i izrečene u istini, pomoću istine i u svrhu istine, dodavši kako je dijalog moguć samo s onima koji istinu ljube, dok problem nastaje onda kada se očevidna istina poriče i mrzi.

U petak, 3. svibnja, u Zrinu je proslavljen blagdan Našašća sv. Križa, titular ove porušene župe u kojoj od 1943. godine – nakon partizanskoga napada i razaranja sela – ne živi ni jedan katolik.

Misno slavlje predvodio je generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić koji je podsjetio da se ovim blagdanom od davnina iskazivala počast Svetom Križu koji je u Jeruzalemu, u 4. stoljeću, pronašla sv. Jelena, majka cara Konstantina. Mi ne častimo samo drvo na kojemu je Krist bio raspet, nego iskazujemo zahvalnost Njemu koji je za nas umro na križu. Križ je simbol Božje ljubavi prema svakome od nas i zato nam je on svet – poručio je mons. Cvitkušić. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
06 svibnja 2019, 16:13