Papa Franjo i hrvatski biskupi u posjetu 'ad limina' Papa Franjo i hrvatski biskupi u posjetu 'ad limina' 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Biskupi potaknuli vjernike da ispune građansku dužnost i slijede mudri savjet iz Biblije, te biraju sposobne, bogobojazne i pouzdane.

Neno Kužina - Zagreb

U Zagrebu je danas završilo 58. plenarno zasjedanje HBK. Biskupi su se osvrnuli na pohod Ad limina Apostolorum koji su imali u studenome prošle godine. Razgovarali su i o predstojećim izborima za Europski parlament. Vjernike su potaknuli neka ispune građansku dužnost i slijede mudri savjet iz Biblije pa biraju sposobne, bogobojazne i pouzdane. Nakon izvješća o „Sinodi o mladima” raspravljali su i o pastoralu mladih u Hrvatskoj.

U emisiji "Argumenti" Hrvatskog katoličkog radija ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić objavio je da će svetu misu na Bleiburgu, za žrtve Križnog puta, koju će prenositi Hrvatska radiotelevizija, u subotu, 18. svibnja, služiti ravnatelj Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina. “Upućujem zamolbu da posjetitelji ničim ne daju povoda manipulacijama koje su se javljale nekoliko posljednjih godina. Želimo pokazati kako je riječ o uistinu vjerničkom okupljanju te da se molitveno spominjemo hrvatskih žrtava koje su bespravno ubijene. Uistinu nam je dužnost i obveza moliti za njih”, poručio je dr. Markić.

“Nešto više od osamdeset posto ispitanika je za uvođenje slobodne nedjelje. S povećanjem broja ukućana povećava se i zauzimanje za to, dok su mlađi i obrazovaniji češće protivnici uvođenja slobodne nedjelje”. Kazao je to u Zagrebu, na predstavljanju rezultata ispitivanja javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje, direktor Agencije Promocija plus Agan Begić. Dodao je da su obrazovaniji protiv slobodne nedjelje. “Žene su češće zagovornice slobodne nedjelje, a Dalmacija i Slavonija regije su s najvećim udjelom zagovornika. Među razlozima za uvođenje slobodne nedjelje ispitanici su najčešće navodili da je nedjelja dan za obitelj te da je svima potreban jedan dan odmora u tjednu”, rekao je Begić, ističući da se i oni koji ne podupiru uvođenje slobodne nedjelje zalažu za adekvatnu naknadu za rad nedjeljom. Direktor Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta je uime Hrvatskog saveza za nedjelju naglasio kako je neprihvatljivo da, unatoč svim negativnim pokazateljima postojeće prakse, uključujući činjenicu da rad nedjeljom nema utjecaja na gospodarstvo, Hrvatska nema nikakvu regulativu za rad trgovina nedjeljom. Na prigovore da trgovine u turističkoj zemlji moraju raditi i nedjeljom odgovorio je primjerom iz Švicarske koja, rekao je „ima dvostruko više stanovnika, od turizma zarađuje 3,5 puta više od Hrvatske – a trgovine su zatvorene od subote popodne, a uvijek nedjeljom i blagdanom. Švicarsko gospodarstvo nimalo zbog toga ne pati”, rekao je Vuleta, a prenijela IKA.

U  dvorani „Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je knjiga mons. Jurja Batelje – „Bl. Alojzije Stepinac – spašavanje Židova i Srba u II. svjetskom ratu." Povjesničar dr. Miroslav Akmadža rekao je kako mons. Batelja u ovoj knjizi donosi „prave i istinske dokaze, te izvorne dokumente i sve što je relevantno o djelovanju našega blaženika u vrijeme II. svjetskog rata, kada je činio ono što se rijetko tko u tadašnjoj Europi usudio činiti: stao je u obranu najugroženijih u tim vremenima – Židova, Srba, pravoslavnih, Roma, Poljaka, Slovenaca i Hrvata koji su bili ugroženi od tih vlasti, bez straha, kalkuliranja, taktiziranja, jasno i čvrsto, u skladu s kršćanskim naukom.” Ukazao je na potrebu ponavljanja istine o Stepincu, te potrebu objavljivanja knjiga o njemu i na drugim jezicima. Dr. Akmadža osvrnuo se i na izjavu pape Franje o tome da, otkrivajući istinu o Stepincu, traži pomoć i savjet patrijarha SPC-a Irineja. „Naše je pravo reći da to nije pouzdan svjedok za svjedočanstvo o bl. Alojziju Stepincu. No i Papa i crkvena vlast uvijek gledaju šire. Vjerujem da i u ovom slučaju Papa ima neke veće i šire planove. Hoće li se oni ostvariti? Bili bismo sretni da se ostvare. Vidjet ćemo.” Pozvao je da se ne bojimo da će patrijarh spriječiti otkrivanje istine o našem blaženiku pred cijeli svijet: „Vjerujmo Papi, vjerujmo Crkvi bez obzira na naše skepse, vjerujmo i radimo na tome. Pomozimo, mi, povjesničari, biskupi, vjernici – istina će doći na vidjelo. Naš blaženik bit će svet, nije bitno koje godine. Dr. Claudia Stahl pravnica i sutkinja iz Njemačke, koja je hrvatski jezik naučila kako bi mogla proučavati dokumente na temelju kojih je saznala detalje o nadbiskupu Stepincu, kazala je da ju kao sutkinju jako boli što još i danas mora čitati da je Stepinac bio zločinac ili da nije učinio dovoljno za progonjene u NDH, a da ne spominje druge laži i klevete o njemu. Izrazila je zadovoljstvo što mons. Batelja objavljivanjem brojnih izvora, a posebno ovom važnom knjigom, pomaže da se takvi nepošteni napadi na blaženog kardinala Stepinca lišavaju osnove. „Naravno, dopušteno je i poželjno raspravljati o Alojziju Stepincu i svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali samo na temelju dokazanih činjenica”, zaključila je dr. Stahl.

U Šibeniku je u palači Galbiani otvoren i blagoslovljen Interpretacijski centar katedrale svetog Jakova „Civitas Sacra“, „Sveti grad”. „Protekla 32 mjeseca na ovom mjestu stvarala se jedna cijela epopeja susreta, dogovora, rješavanja novootkrivenih problema, rokova. Jedna prava drama kako će sve na kraju ispasti. Hoćemo li uspjeti odgovoriti na sve izazove. Djelo je dovršeno i stoji pred vama kao plod ustrajnog rada i zalaganja mnogih na dobrobit grada Šibenika i Šibenske biskupije“, kazao je šibenski biskup Tomislav Rogić, dodavši kako je u svemu iščitavao Božji prst, naklonost providnosti. Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić. ukazao je kako je Centar uređen s ciljem da predstavi katedralu u svoj njezinoj umjetničkoj i duhovnoj ljepoti. „Središnju poruku kršćanske kulture mogli bi zato ovako sažeti: čovjek je velik kada svoju veličinu pronalazi u Bogu i prema Bogu gradi sebe, svoje odnose, zakone i kulturu. Bez Boga ta ista kultura u ozbiljnoj je opasnosti da se pretvori u neku drugačiju kulturu ili možda u nekulturu pa da nestane“, riječi su mons. Mlakića. „Bitno je da koristeći EU fondove Hrvatska obnavlja sakralnu baštinu. Napravili smo iskorak koji se na početku korištenja europskih sredstava činio zahtjevan, ali Šibenik je od danas bogatiji za veliku kulturnu ponudu, učinili ste da vam grad bude bolje brendiran i prepoznat kao važno kulturno središte Hrvatske“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
16 svibnja 2019, 18:24