Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto služio je u zagrebačkoj katedrali zahvalnu presvetu euharistiju prigodom završetka svoje službe u Republici Hrvatskoj. Sudjelovali su hrvatski nadbiskupi i biskupi, redovnički poglavari i poglavarice, svećenici, vjernici, predstavnici vlasti te Diplomatskog zbora. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je da mons. Pinto zbog zdravstvenih razloga treba otići na duži oporavak. „Ovdje smo da mu srdačno zahvalimo na dosadašnjoj zauzetoj službi apostolskog nuncija u Hrvatskoj i da mu zaželimo što brži oporavak. Po toj nakani ćemo moliti u ovoj euharistiji“, rekao je kardinal.

Mons. Pinta pozdravio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Naglasio je stoljetne veze između Svete Stolice i hrvatskog naroda od vremena početaka pokrštenja Hrvata u sedmom stoljeću preko pape Ivana VIII. koji blagoslivlja kneza Branimira pa sve do sv. pape Ivana Pavla II. za vrijeme čijeg je pontifikata Sveta Stolica 1992. godine priznala Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. „Svojom tihom, ali aktivnom nazočnošću pridonijeli ste crkvenom, diplomatskom te ekumenskom i međureligijskom duhu i ozračju u našoj zemlji u kojoj ste predstavljali Svetu Stolicu“, rekao je nadbiskup Puljić. U ime Zagrebačke nadbiskupije kardinal Bozanić uručio je apostolskom nunciju na sjećanje i znak povezanosti u molitvi lik Blažene Djevice Marije – Gospe od Kamenitih vrata, moćne Zaštitnice Grada Zagreba.

U Hvaru je predstavljena knjiga umirovljenoga hvarskog biskupa Slobodana Štambuka „Poruke Božića i Uskrsa“. Hvarski biskup Petar Palić u predgovoru je istaknuo misao: „Za vjeru je glavna stvar da je Bog iz ljubavi prema čovječanstvu u Isusu iz Nazareta postao čovjekom, prošao zemljom čineći dobro, podnio muku i prošao kroz iskustvo smrti, uskrsnuo od mrtvih i nastavlja po svom Duhu živjeti i djelovati u svojoj Crkvi.“ Predstavljač knjige don Ivan Jurin počeo je izlaganje zgodom iz života jednoga njemačkog biskupa kojega je, za posjeta jednoj obitelji, maleni dječak iznenadio molbom rekavši mu: „Pričaj mi o Bogu!“ Spomenuti biskup, rekao je don Ivan Jurin, našao se u teškim mukama kako o tako velikom otajstvu jednostavnim riječima govoriti djetetu. Razmišljajući o tome zaključio je da bi i odraslima o Bogu trebalo govoriti jednostavno i prihvatljivo kao djeci, odnosno bez ispraznih velikih riječi i apstrakcije.

Upravo se tom jednostavnošću služio mons. Štambuk u pisanju svojih poruka nastojeći pritom biti aktualan, da ga razumiju i priprosti i obrazovani. Najteže mu je bilo pisati poruke u vremenu Domovinskog rata, kada se svakodnevica svakog čovjeka u Hrvatskoj sastojala od muke i patnje, što je na najbolji način izrečeno biskupovom rečenicom koju je zapisao 1991. u poruci za ratni Božić: „Kad bi oči imala Hirošima, plakala bi.“ Premda je biskup Štambuk bio svjestan da je rat „poguba ljudske naravi“, isticao je u svojim porukama i mnoge primjere ljudske dobrote i plemenitosti, što su hrvatski ljudi izražavali i u najtežim ratnim trenucima, prenijela je IKA.

Vjernici Gospićko-senjske biskupije, predvođeni biskupom Zdenkom Križićem, biskupom u miru Milom Bogovićem i svećenicima, hodočastili su u subotu u zagrebačku prvostolnicu na grob bl. Alojzija Stepinca, te u Krašić. Na početku presvete euharistije hodočasnike je u ime zagrebačkog nadbiskupa pozdravio pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, istaknuvši da se kao vjernici-hodočasnici za ovim oltarom u Stepinčevoj katedrali nalaze u raspoloženju prihvaćanja i dijeljenja oduševljenja i iskušenja. “Kako se ovdje ne spomenuti svjedoka vjere, čiju snagu ste donijeli sa sobom; kako ne vidjeti stradanja i pobjedu ljubavi koja je sažeta u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini? U prostornoj povezanosti koja ujedinjuje Jadran i unutrašnjost hrvatske Domovine, u duhovnoj blizini koja jača crkvenost, molimo jedni za druge, sigurni u svetost blaženoga Alojzija. Hvala vam što očitujete ljepotu naše Crkve i što u Zagrebu smijemo biti njeni dionici”, rekao je biskup Šaško. Biskup Križić je u propovijedi podsjetio prisutne na snagu uskrsnuća i istinskih objava proizašlih iz patnje. „Čovjek s jakim iskustvom Boga u svom životu djeluje neustrašivo bez obzira na cijenu koju će zbog toga platiti. Takvi ljudi drugačije jednostavno ne mogu“, rekao je biskup opisujući Ivana i Petra koji radije slušaju Boga od vlasti, ali i bl. Alojzija Stepinca za kojeg govori da je također, vođen vjerom i dubokim iskustvom Boga, djelovao neustrašivo i protiv nepravde neovisno o tome koja vlast je prevladavala u Hrvatskoj.

U Ivanić Gradu je otkriven i blagoslovljen spomenik domaćem sinu, zagrebačkom nadbiskupu Jurju Posiloviću, rad akademskog kipara Ivana Kujundžića. Presvetu euharistiju u župnoj crkvi sv. Petra služio je sisački biskup Vlado Košić. U homiliji je podsjetio na životni put nadbiskupa Posilovića, istaknuvši kako je kao biskup senjsko-modruški djelovao 18 godina, a zatim je 20 godina bio zagrebački nadbiskup. „Tu je nastavio putem duhovne, kulturne, kao i gospodarske obnove hrvatskoga naroda. Darivao je velika financijska sredstva za obnovu brojnih crkvenih i javnih zgrada u Zagrebu, ali i na području cijele nadbiskupije – tako i za obnovu ove župne crkve, za gradnju sarajevske katedrale Srca Isusova i mnoge druge crkvene potrebe. Dao je temeljito obnoviti i podignuti Nadbiskupijski dom za siromašne đake u Zagrebu, zgradu u kojoj je danas Katolički bogoslovni fakultet. Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebačka prvostolnica, izgrađeni isusovački samostan i crkva Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Biskup Košić je istaknuo kako je ovaj sin Ivanić Grada zaslužan za Prvi hrvatski katolički sastanak 1900., što je označeno kao buđenje laikata i početak Katoličke akcije u Hrvatskoj. Među osobite zasluge pripadaju njegova nastojanja da se očuva glagoljica u hrvatskome narodu.