Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Blagdan Blagovijesti svečano se slavi u Gospićko-senjskoj biskupiji. Glavni služitelj Presvete euharistije u katedrali Navještenja BDM u zajedništvu s biskupima Riječke metropolije bio je zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić.

U povodu Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, banjolučki biskup Franjo Komarica služio je Presvetu euharistiju u župnoj crkvi Sv. Marije Kraljice Mira u Sisku. „Dužnost nam je mijenjati svijet, ali počnimo od sebe. Svjedoci smo da smo mi kršćani dozvolili da se danas u Bosni i dalje prkosi Bogu i da se gazi čovjeka uime Sotone. Gdje je tu naša kršćanska solidarnost, od Zagreba do Ljubljane, Berlina i Rima? Zašto se ne pomaže svima onima koji i dalje žele živjeti u BiH da se i tamo proslavlja Bog i da se pjeva: slava Bogu na visini, a mir svim ljudima miljenicima Božjim“, upitao je biskup u svojoj propovijedi. Ustvrdio je: „Svi mi smo oduvijek bili jedna crkvena i narodna cjelina, a posebno je važno da danas, i s ove i one strane rijeke Save i Une, osjećamo da smo jedan narod. Ako nas već domaći i međunarodni političari dijele, te imaju strategiju fizičkog istrebljivanja Hrvata iz Bosne, mi kao katolici istoga naroda i iste Crkve moramo međusobno biti solidarni. Ne samo kad je u pitanju molitva već i sva druga pomoć, a posebno kad su u pitanju temeljna ljudska prava koja je Bog dao svakom čovjeku, kao i materijalna prava važna za stariju populaciju koja je ostala u BiH i živi u velikom siromaštvu”.

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško 23. ožujka blagoslovio je kip svete Majke Terezije u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, rad akademskog kipara Ante Jurkića. Za tu prigodu stigao je i barski nadbiskup i primas Srbije Rrok Gjonlleshaj. „Razmatrajući svetost Majke Terezije brzo shvaćamo da se mnogo stranica Evanđelja i njegova cjelina odražava u njoj. Ipak, predivno je vidjeti kako se baš današnje Evanđelje podudarilo s likom koji ste postavili da bude blagoslovljen i da govori vjernicima i svim ljudima”, rekao je u homiliji biskup Šaško.

U povodu 50. obljetnice smrti dubrovačkoga povjesničara, konzervatora te utemeljitelja i prvoga predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Lukše Beritića, dubrovački biskup Mate Uzinić služio je zadušnicu u crkvi Gospe od Milosti na Dančama. Istaknuo je kako se ovoga zaslužnoga čovjeka sjećamo ne samo kao nekoga tko je u svome vremenu bio iznimno zaslužan za očuvanje bogate dubrovačke kulturne baštine, nego i kao čovjeka koji je svojim nesebičnim radom omogućio da je i mi danas baštinimo. Beritić je bio čovjek koji se bavio prošlošću i proučavao je, ali je istodobno bio zagledan i u budućnost jer je želio da se spomenici kulture očuvaju i prenesu budućim naraštajima koji će doći nakon njega. Stoga je on svojim djelovanjem i uzor od kojega se može učiti kako se voljenjem kulturne baštine voli i oplemenjuje čovjeka i društvo, a to se najbolje vidi i po njegovome životnome djelu: osnivanju Društva prijatelja dubrovačke starine, trajno brinući o čuvanju spomenika i tradicije, naglasio je biskup Uzinić.

U Dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je Kronika vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića. Djelo koje su priredili vlč. Bojan Ivešić i Franjo Marić kronološki prati 25 godina njegove biskupske službe, od imenovanja 1991. pastirom Vrhbosanske nadbiskupije do 2016. godine. Govori o posebnom vremenu koje će se trebati proučavati, koje je ostavilo duboke tragove u BiH, ali i pokazalo hrabrost onih koji su i u ta teška vremena vjerovali, nadali se i svjedočili ljubav. To je upravo bio kardinal Vinko Puljić, naglasio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dodajući da će, kako vrijeme bude prolazilo, ova knjiga imati sve veću važnost. Poput dokumentarnoga filma ili verbaliziranih fotografija knjiga svakodnevno i u stopu prati osobe i događaje, istaknuo je vojni biskup u BiH Tomo Vukšić. Ovi svesci zaista jesu kronika koja prati sarajevskoga nadbiskupa, ali ju nije pisao on, nego njegovi brojni suradnici, najčešće njegovi tajnici. Ovo je informativni mozaik, složen od likova i elemenata, koje glavni protagonist vrlo često nije mogao birati. Stoga vrijednost ovakvih djela treba prosuđivati prvenstveno po istinitosti podataka i dosljednosti izvještaja. Recenzent o. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije istaknuo je da Kronika prati kardinala Puljića kroz njegove svakodnevne duhovne i svjetovne aktivnosti, kontakte i situacije bez pokušaja njihove valorizacije, smatrajući da bi današnji čitatelji mogli čak biti iznenađeni nekima od susreta ili događaja u kojima je nadbiskup Puljić sudjelovao. Ponekad se zapisivalo nakon pješačenja pod paljbom metaka, vožnje kroz noć i planine s ugašenim svjetlima, prijevoza vojnim transporterima ili u uvjetima života bez struje i vode. Drugi put je to pogled iz Vječnog Grada u kojemu prvi put jedan sin Bosne i Hercegovine bira Petrova nasljednika. Kroniku ne čine samo one stvari koje su se dogodile, nego i one koje su planirane, a zbog različitih okolnosti nisu bile provedive, poput dolaska pape Ivana Pavla II. u Sarajevo 1994. godine. Iznenađuje kako kardinal i u najtežim situacijama ne dopušta da bude izoliran i isključen iz svijeta, nego svojim pristupom stvarnosti svjedoči o potrebi vjere, nade i ljubavi upravo tada kad ih najmanje ima, istaknuo je o. Slišković. 

Govoreći na svečanoj akademiji u povodu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu te 30. obljetnice isusovačkog Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, vrhovni poglavar Družbe Isusove o. Arturo Sosa istaknuo je kako u isusovačkoj akademskoj tradiciji, koja je oblikovala mnoga sveučilišta diljem svijeta, nema proturječja između ciljeva svih sveučilišta te kršćanskog i ignacijevskog nadahnuća koje je naša vlastitost. Sveučilište je zajednica predana neumornoj potrazi za istinom, uviđajući kritički provizornu narav naših formulacija. Kršćanska je vjera i mi smo isusovci također vrlo privrženi tom zadatku. Uvijek želimo bolje razumjeti svijet u kojem živimo kako bismo služili univerzalnijem dobru. Razmatrajući svijet oko nas, svjedoci smo skandala sve većih razina nejednakosti koje uzrokuju nasilje, prisilnih migracija, rasne diskriminacije, nesnošljivog siromaštva, autoritarnih režima i populizma, koji su puni lažnih obećanja o socijalnom otkupljenju. Nažalost, također smo svjedoci nemogućnosti zaustavljanja pogoršanja okoliša zbog manjka odgovornosti u skrbi za naš zajednički dom.