O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Želim već sada uputiti pozdrav svim klericima i vjernicima Križevačke eparhije, od Zagreba, Križevaca i Žumberka do Slovenije, Slavonije, Bosne i Dalmacije, moleći pred Gospodom da nam daruje snagu u izgradnji Kraljevstva Božjega i u naviještanju sveopće Božje ljubavi i milosrđa. I ujedno sve ponizno pozivam na molitvu za mene i službu koju preuzimam. Crkva je zajednica vjere i ljubavi koja je krsno i duhovno povezana u jednu obitelj – poručio je danas u svome nastupnome govoru novoimenovani apostolski administrator Križevačke eparhije o. Milan Stipić.
Naša Križevačka eparhija je brojem mala obitelj, ali je silno bogata slavnom poviješću, različitošću tradicija i naroda i svojom obrednom specifičnošću. U njoj se susreću istok i zapad europske kršćanske civilizacije, sjever i jug, Hrvati, Ukrajinci, Rusini i drugi narodi, i baš zato ona predstavlja posebno bogatstvo Katoličke Crkve na ovim prostorima. Ona baštini duhovnoliturgijsku i teološko-disciplinsku vlastitost kršćanskoga Istoka u ljepoti bizantskoga obreda. Te su vrijednosti osobito jasno isticali slavni i veliki pape Rimske Crkve u brizi i ljubavi da se te vlastitosti očuvaju u njihovoj dragocjenoj izvornosti – istaknuo je o. Stipić.
Gostujući danas popodne u emisiji 'Od Krista pozvani' Hrvatskoga katoličkog radija, novoimenovani apostolski administrator Križevačke eparhije posvjedočio je o svome životu i radu; od odrastanja u Bosanskom Novom u Bosni i Hercegovini, formaciji za svećenika istočnoga obreda te pastoralnome radu.
O. Stipić je u razgovoru otkrio kako je uz svoju prabaku doživio vjeru kao nešto jako lijepo i pozitivno, a ulaskom u crkveni prostor ostao je fasciniran ljepotom bogoslužja. Tu se – kako je istaknuo – na prvi pogled rodila zaljubljenost u taj novi svijet, toliko uzvišen i divan da je uvijek želio ići u crkvu, kad god je imao priliku.
U odluci za svećeništvo imao je podršku svojih roditelja, zahvaljujući kojima je mogao birati hoće li biti svećenik istočkog ili zapadnog obreda, jer mu je majka grkokatolkinja, a otac rimokatolik. Za prezbitera je zaređen 18. listopada 2003. godine u katedrali u Križevcima. Prve župničke službe su bile na Žumberku, u župama Kašt i Radatovići, a 2012. godine postaje prvi župnik Župe Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom.
O. Stipić je kao svećenik pastoralno skrbio i za vjernike Dalmatinskoga grkokatoličkog vikarijata. U razgovoru se osvrnuo na nastojanja oko stvaranja mreže pastoralne skrbi za oko 600 vjernika u Dalmaciji, kao i na obnovu crkve u Kričkama koja je “povijesni biser” – trobrodna bazilika, druga po veličini u Križevačkoj eparhiji; jedina i najstarija dalmatinska grkokatolička crkva s dva zvonika. Kričke bi – kako je najavio o. Stipić – trebale biti i novi duhovni centar, mjesto gdje bi djelovao prvi muški grkokatolički samostan u Hrvatskoj.
Poglavari i bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu hodočastili su u subotu, 16. ožujka, u Staru Gradišku, gdje je pokorničko-molitveno slavlje predvodio požeški biskup Antun Škvorčević.
Program je započeo na ulazu u nekadašnji zatvor gdje je izraze dobrodošlice uputio načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić koji je podsjetio na povijest starogradiškoga zatvora čiji počeci sežu u vrijeme Austrougarske Monarhije, a imao je posebno značenje u Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te u komunističkoj Jugoslaviji, kada su brojni ljudi u njemu tamnovali zbog političkih, nacionalnih ili vjerskih razloga.
Pozdravljajući hodočasnike, domaći biskup je podsjetio kako je u Staroj Gradiški tamnovalo i više od 250 svećenika i desetak bogoslova zbog svoje vjernosti Isusu Kristu i njegovoj Crkvi. Zli je tijekom različitih povijesnih razdoblja i na različitim mjestima – a Stara Gradiška je jedno takvo mjesto – poduzimao svoje inicijative kojima je neke ljude zavodio da progone i ponižavaju druge, napose one koji su razumjeli, prihvatili i slijedili Božju inicijativu u Isusu Kristu. Bog je u Isusu Kristu posvjedočio da on nije neko daleko i ravnodušno biće, nego nam se svojom ljubavlju približio tako što je postao jednim od nas, preuzevši na sebe našu smrtnu sudbinu da bi ju preobrazio u pobjedu – poručio je u propovijedi biskup Škvorčević. Pozvao je bogoslove da u prihvaćanju Božjih inicijativa slijede primjer svećenika utamničenih u starogradiškome zatvoru, koji je za njih bio „krvava kupelj“ – kako je na ređenju 1945. godine novozaređenim svećenicima rekao bl. Alojzije Stepinac. Spomenuo im je kako je među brojnim svećenicima u Staroj Gradiški bio i mons. Nikola Soldo, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, koji je – kako je posvjedočio – svakog dana tijekom šesnaest godina tamnovanja molio Gospodina za snagu da ga Zli ne slomi zlom koje su mu njegovi tamničari svakodnevno nanosili te da im može oprostiti. Ljubav prema neprijatelju nije slabost i nemoć, nego upravo moć koja je kadra zaustaviti i ubojitu neprijateljevu ruku. Ona polazi od činjenice da je i zločinac Božje stvorenje, koje on želi svojim milosrđem privesti u stanje za koje ga je pozvao u život. To su posvjedočili ovdje zatočeni svećenici, koji – premda su bili fizički zatvoreni – nisu bili u srcu zarobljeni zlom koje im je naneseno, nego su praštanjem ostali slobodni te su veće žrtve bili oni koji su pokretani mržnjom progonili i ponižavali – istaknuo je požeški biskup, pozvavši bogoslove da se na starogradiškim svećeničkim uzničkim tragovima oduševe njihovom vjernošću Isusu Kristu i ljubavi jačoj od zla i od smrti – te da je nasljeduju.
Sutra, na svetkovinu sv. Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika domovine Hrvatske, svečano euharistijsko slavlje u Nacionalnome svetištu sv. Josipa u Karlovcu, u 11 sati, predslavit će zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.
Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti ove godine obilježava 90 godina postojanja na šalatskom brijegu. Svečana proslava Dana škole i nebeskoga zaštitnika sv. Josipa započet će euharistijskim slavljem koje će u sjemenišnoj crkvi Srca Isusova u 18 sati predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
