Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

U povodu Papina dana, na šestu obljetnicu izbora pape Franje, 13. je ožujka u zagrebačkoj prvostolnici presvetu euharistiju služio duhovnik Križarske organizacije rektor katedrale preč. Josip Kuhtić. Uz druge vjernike, na misi su se okupili i članovi Križarske organizacije koja gaji tradiciju slavljenja Papina dana koju je inicirao bl. Ivan Merz. „Večeras smo se s posebnim osjećajem okupili u zagrebačkoj prvostolnici kao vjernici i narod koji je oduvijek čuvao snažnu vezu sa Svetim Ocem, svjesni da je u njegovoj službi vidljivost Krista na zemlji prisutna“. U homiliji preč. Kuhtić naglasio je kako svaki papa u svome služenju Gospodinu i Crkvi ostavlja prepoznatljive naglaske, pečat osobnosti zbog kojih ga je u određenom dijelu povijesti Duh Sveti izabrao da bi učvrstio svoju braću i sestre u vjeri, nadi i ljubavi. „Sadašnjeg papu mogli bismo nazvati ‘čovjekom čežnje za milosrđem’. U njegovim riječima često se nalaze izričaji i želje ‘o kako bih volio’, među tim željama je svakako i Crkva milosrđa, duh milosrđa. Iz Papine čežnje za milosrđem rođena je i Godina milosrđa, kojom je darovana ponajprije Crkva. Podsjetio je kako papa Franjo kao rimski biskup u srce evangelizacije stavlja siromašne koji postaju znakom vremena za ono bitno, tj. za uspješnost širenja evanđelja u suvremenom svijetu. „Papa je na početku svoga pontifikata rekao ‘želim siromašnu Crkvu za siromašne’. Stoga, neka poruka današnjega Papina dana bude poziv na molitvu i na ljubav, zaključio je preč. Kuhtić.

Sisački biskup Vlado Košić pohodio je gradilište spomen crkve Našašća sv. Križa u Zrinu. Nakon višegodišnjih administrativnih postupaka i arheoloških istraživanja predviđeno je da glavnina radova bude gotova do subote, 14. rujna, kada će se obilježiti 76. obljetnica stradanja Zrina. Tada je predviđen blagoslov crkve i otkrivanje ploča s imenima 291-og Zrinjana koje su ubili partizani tijekom Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom nove spomen crkve Sisačka biskupija odlučila je ponovno vratiti sakralni identitet i važnost povijesnom hrvatskom mjestu i župi Zrin.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se u srijedu u Nadbiskupskom dvoru s biskupima pokrajinske biskupske konferencije Triveneto, koji se, predvođeni svojim predsjednikom venecijanskim patrijarhom Francescom Moragliom, nalaze u trodnevnom posjetu Hrvatskoj. Kardinal je goste upoznao sa životom Crkve u Hrvatskoj, a posebno Crkve zagrebačke. Osobiti interes biskupi su iskazali za svetački život kardinala Alojzija Stepinca te proces njegove kanonizacije. Na kraju susreta kardinal je svakom biskupu darovao spomen-medalju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Osim zagrebačke katedrale i ostalih kulturnih znamenitosti grada Zagreba biskupi iz Italije posjetili su Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke te Krašić, rodnu župu i mjesto uzništva bl. Alojzija Stepinca.

Zagrebački nadbiskup služio je u ponedjeljak, 11. ožujka, presvetu euharistiju prigodom sedamnaeste obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića. „Slavlja i molitve na obljetnicu smrti pomažu nam da, unatoč vremenskoj udaljenosti, ne prestanemo obnavljati blizinu s uporištima. Tako je i ovo slavlje novi poticaj da unutar svoje crkvene obitelji razmotrimo što je živio kardinal Kuharić, što trebamo pamtiti i prenositi drugima, što ne smijemo zaboraviti; što čitati i slušati u svjetlu sadašnjih pitanja”. „Kardinalu Franji u srcu je bila čežnja za istinom. On ju je pronašao u Bogu, Stvoritelju i Spasitelju. Isticao ju je kao neizostavnu u odnosu prema konačnom smislu života i prema savjesti. Posebno mu je bilo stalo do istine o povijesnim događajima koji su opterećivali hrvatski narod, a što se odražavalo u odnosu prema blaženom Alojziju Stepincu. Tako je neposredno pred slom komunističke diktature 10. veljače 1989. godine, ovdje u prvostolnici rekao: „Mlade generacije žele sigurno pravedniji, slobodniji, čovječniji svijet, ali takav se svijet može graditi na istini. Zato se postavlja i pitanje o povijesnoj istini… Ne mogu postojati u isto vrijeme dvije suprotne povijesti: povijest pobjednika i povijest poraženih. U istinitoj se povijesti ne argumentira s etiketama nego s činjenicama i objektivnom analizom svih uzroka, razloga te subjektivnih i objektivnih okolnosti povijesnog događanja”. Kardinal Kuharić je vidio da pitanje istine postaje sve zahtjevnije, zbog čega nastavlja: „Ako su odnosi među narodima i među ljudima opterećeni, oni se mogu liječiti samo istinom i pravednošću, a kada još nadvlada međusobna ljubav, put u mir i pomirenje je otvoren. Istina oslobađa”. „Vrijedno je, na što potičem osobito katoličke medije i medijske djelatnike katolike, riječi su kardinala Bozanića, „češće posegnuti i sustavno ponirati u baštinu kardinala Kuharića”. „U konačnici, i na primjeru kardinala Kuharića, a što vrijedi i za blaženoga Alojzija i za sv. Ivana Pavla II., potvrđuje se pravilo o svetima koje kaže da se svece za života na zemlji proganja, a nakon smrti ih se hvali... Ovu godinu spomena na njegovo rođenje kanimo zaključiti početkom listopada u Pribiću, kamo već sada pozivam vjernike, da bismo se u toj neposrednoj blizini Krašića, u ozračju u kojemu su i kardinali Alojzije i Franjo odrastali u ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, mogli duhovno obnoviti i osvježiti svoj poziv na življenje i svjedočenje svetosti”, zaključio je današnji Kuharićev nasljednik na sjedalici zagrebačkih nadbiskupa.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u jubilarnoj godini, u kojoj slavi i 350. obljetnicu djelovanja, u ponedjeljak je proslavio svoj Dan. Ta glavna visokoškolska ustanova Katoličke Crkve u Hrvatskoj jedan je od tri fakulteta, uz Pravni i Filozofski, koji su 1669. uvršteni u ‘popis generalnih studija zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama’, kao začetak Sveučilišta u Zagrebu. Proslavi su nazočili i predstavnici najviših državnih vlasti, među kojima i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. U jutarnjem dijelu obilježavanja Dana fakulteta, dekan prof. dr. fra Mario Cifrak studentima i diplomantima je poručio: „ne dajte da vas sadašnje teškoće uzdrmaju, promatrajte ih, naprotiv, kao izazov koji treba svladati i priliku za radosniji i življi navještaj Krista i njegova Evanđelja života.”