Cerca

Vatican News
Otvaranje centra Matteo Ricci u Rimu Isusovačke službe za izbjeglice i migrante Otvaranje centra Matteo Ricci u Rimu Isusovačke službe za izbjeglice i migrante 

Pater Dalibor Renić: Redovnici su Božji migranti

Ne smijemo se povuči iz globalne migracije koja je u ovom trenutku, u Europi najutjecajniji povijesni proces

Martina Prokl Predragović - Zagreb (JRS)

Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove dr. o. Dalibor Renić, DI na konferenciji za novinare Hrvatske redovničke konferencije u povodu Dana posvećenog života u Zagrebu, 2. veljače 2019. godine, održao je vrlo poticajno i vrijedno izlaganje na temu „Redovnici: Božji migranti“.

Govoreći kako migracija spada u definiciju redovništva i o brizi redovnika za one koji su morali napustiti svoju ljudsku baštinu, očevinu, djedovinu, tj. dom, narod, domovinu, njegovo izlaganje predstavilo je djelatnost redovnica i redovnika među migrantima.

Slijedeći svoj poziv, naglasio je pater Renić, brojni su redovnici nerijetko ilegalni migranti kada potajno ulaze i djeluju u zemljama gdje su vjerske slobode zanijekane. Ako su i ušli legalno, ne znači da su ih svi dočekali srdačno. Istaknuo je ponos na misionare i misionarke Crkve u Hrvata koji naviještaju Božju Riječ u opasnim zabačenim krajevima Afrike, Latinske Amerike, Azije, Oceanije. Od Sibira do Nikaragve, od Maroka do Salomonskih otoka, a ima ih trenutno osamdeset. Neki su, poput fra Vjeke Ćurića i s. Lukrecije Mamić, vjernost poslanju platili životom.

Izrazio je i da sada i u Hrvatskoj možemo primati svećenike, redovnice, redovnike iz dalekih krajeva, bilo da su tu poradi studija, ili su pak u trajnoj pastoralnoj službi. Njima treba vremena i hrabrosti da svladaju hrvatski jezik, prilagode se našim običajima i ne pokolebaju se pred ponekim pogledom opreza i sumnje, dok nama treba vremena i velikodušnosti da ih s povjerenjem prihvatimo i dopustimo da nas obogate baštinom svoje domovinske Crkve.

Hrvatske redovničke zajednice imaju dugu povijest i bogato iskustvo praćenja migranata Hrvata koji su zbog političkih i ekonomskih razloga morali napustiti domovinu. I danas redovnici i redovnice djeluju u stotinama hrvatskih katoličkih misija širom svijeta. Zbog asimilacije hrvatske dijaspore mlađih generacija, tih misija je sve manje. Ipak, zbog novog vala iseljavanja u Zapadnu Europu, otvaraju se nove.

Veći izazov za europsku Katoličku Crkvu jesu, rekao je pater Renić, migranti katolici koji dolaze iz drugih kontinenata. U Europskoj uniji su čak i u vremenima intenzivnog doseljavanja migranata muslimana, u periodu od 2014. do 2016. godine, 47% osoba pristiglih izvan Unije još uvijek bili nemuslimani, uglavnom kršćani.

Svoje misli i molitve provincijal Renić usmjerio je i ka kršćanima Bliskog Istoka, koji su prognani iz krajeva gdje su njihovi preci živjeli tisućljećima, kao što su Irak i Sirija. Broj kršćana u Siriji je s 10% prije sadašnjeg rata pao na 2%. Dužnost nam je, naglasio je, nastaviti lobirati osobito kod vodstva Europske unije da se prava kršćana Bliskog Istoka štite u svim političkim rješenjima za to područje. Rekao je kako nema dojam da Unija čini dovoljno u promicanju njihovih prava. Ovom prigodom apelirao je na hrvatsku Vladu i hrvatsku Predsjednicu da se za njih založe jer, ma koliko mi bili maleni, ipak se hrvatski glas u institucijama Europske unije ne može tek tako zanemariti.

Od posebne važnosti su i kršćani koji su imigrirali u islamske zemlje, o kojima se najmanje govori, dok brojke iznenađuju. Referirao se pritom na posjet pape Franje Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Malo je poznata činjenica da u toj zemlji živi 1 milijun katolika na 10 milijuna stanovnika. Ukupno 13 posto stanovništva Emirata su kršćani, uglavnom podrijetlom iz Indije i Filipina, što je daleko veći udio nego udio muslimana u Francuskoj ili Švedskoj. Katolici u Emiratima imaju 8 crkvi, 5 katoličkih škola, katedralu i biskupa u Abu Dhabiju. S njima su katolički svećenici, uglavnom redovnici, i mnoge redovnice. Sličan je postotak kršćana u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu. Ondje im je omogućeno prakticiranje vjere, iako su to kompaktna islamska društva koja useljenicima teško daju državljanstvo, pa im predstoji još mnogo napora da steknu puna prava i poštovanje. No njihova prisutnost sigurno pozitivno utječe na lokalno društvo, smatra pater Renić.

Podsjetio je okupljene i da je u svijetu danas gotovo 260 milijuna ljudi koji žive i rade u neprestanim međunarodnim migracijama. Od toga ih je 70 milijuna prisiljeno na izbjeglištvo i prognaništvo. Naravno, velik broj njih nisu katolici ni kršćani, ali redovnici svejedno daju golem doprinos da im se svima humanitarno pomogne i da se po potrebi integriraju u novi dom. Stav Katoličke Crkve prema migracijama, i osobama njima pogođenima, vrlo je jasno i nedvosmisleno ilustrirao papa Franjo na samom početku svog pontifikata kad je za prvi pastoralni pohod izvan Rima izabrao otok Lampedusu. Taj otok je simbol stradanja i nade afričkih migranata koji bježeći od siromaštva i rata nastoje dohvatiti mir i sigurnost Europe. Do danas papa Franjo gotovo svakodnevno poziva na kulturu prihvaćanja i razumijevanja za strance i izbjeglice; na borbu protiv trgovine ljudima koja nažalost neminovno prati migracije; protiv neravnomjerne raspodjele svjetskih dobara koja ih uzrokuje; protiv pohlepe, rata, osvete. Podjednako upozorava na mlakost, inertnost i nezainteresiranost za potrebe i patnje tih ljudi. Zagovarajući otvorenost lokalnih zajednica za sve selioce, osobito one u najvećoj potrebi, on sažima i nalaže odgovor Katoličke Crkve u četiri glagola: prihvatiti, zaštititi, promicati, integrirati.

Brojne katoličke udruge i humanitarne organizacije služe i zagovaraju potrebe i prava izbjeglica i svih marginaliziranih raseljenih osoba, pod vodstvom gotovo svake biskupske i redovničke konferencije na svijetu te različitih redovničkih zajednica i katoličkih laičkih pokreta. Jedna od tih humanitarnih organizacija, kojih se pater Renić posebno prisjetio, jest Isusovačka služba za izbjeglice. Službu je pokrenuo i dugo vodio pokojni pater Stjepan Kušan, a danas je vodi pater Tvrtko Barun, uz pomoć suradnika laika. Za svoj rad i pater Kušan i pater Barun primili su brojna vjerska i civilna priznanja.

Pater Renić je ovu priliku iskoristio kako bi uputio apel redovnicima i katolicima da se svi zajedno ne povučemo od onoga što je najutjecajniji povijesni proces u Europi u ovom trenutku. To su globalne migracije. One su tu i neće skoro prestati. U taj proces već odavno je uključena većina država, a pomalo se navikavamo – da zahvaća i Hrvatsku. Svijet i Europa se miješaju i mijenjaju, i nema povratka unatrag. Politička rješenja kako se nositi s izazovom migracija i raznolikošću kultura brojna su i kompleksna; ne moramo se slagati u svim nijansama. No, ne smijemo to pitanje prepustiti bilo kome. Mi toj tematici možemo dati doprinos baš kao katolici, kao redovnici, i to hrvatski redovnici i redovnice. Nije rješenje povlačenje pred problemom, još manje panika, nego izlazak pred izazove s odvažnom vjerom – završio je provincijal Renić.

Ovdje poslušajte prilog: Pater Dalibor Renić: Redovnici su Božji migranti
06 veljače 2019, 16:22