Cerca

Vatican News
Hrvatski biskupi Hrvatski biskupi 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Pozivamo sve ljude dobre volje, a osobito vjernike, da osude i odbacuju svaki oblik nasilja, ali i zagovaranje totalitarnih ideologija

Vedran Šmitran - Zagreb

Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ objavila je danas Priopćenje o nasilju u društvu, nakon što je ovih dana zaprimila više upita u vezi s učestalim pojavama nasilja, poput govora mržnje na društvenim mrežama, demoliranja bolesničkih odjela, obiteljskog nasilja, premlaćivanja djevojke, vršnjačkog nasilja na nacionalnoj osnovi, incidenata u čakovečkoj i medulinskoj školi, zadarskog slučaja žigosanja vrućim predmetom, pa sve do napada na vaterpoliste Crvene zvezde prije nekoliko dana u Splitu.

Komisija oštro osuđuje svaki oblik govora mržnje i nasilnog ponašanja jer je to ne samo u potpunoj suprotnosti s općeljudskom uljudbenošću i poštivanjem dostojanstva svake ljudske osobe, nego i nespojivo s kršćanskom vjerom te evanđeoskom porukom mira. Istodobno, iskazivanje nasilja prema drugima ili drugačijima od nas pokazuje da se u našem društvu snižava prag tolerancije te spremnost na dijalog i prihvaćanje drugačijega.

Pozivamo sve ljude dobre volje, a osobito vjernike, da osude i odbacuju svaki oblik nasilja, ali i zagovaranje totalitarnih ideologija, te da u duhu istinskog poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe stvorene na sliku Božju pridonose promicanju mira i pravednosti u našem hrvatskom društvu. Posebnu odgovornost imaju i svi oni koji obnašaju javnu, pravnu ili političku dužnost kako ne bi nepravednim odlukama, nerješavanjem istinskih društveno-socijalnih problema koji tište građane ili pak iskrivljavanjem istine i povijesnih događaja dodatno poticali nezadovoljstvo u ljudima, što nerijetko dovodi do gnjeva i neprihvatljivog nasilnog ponašanja.

Apeliramo i na sve djelatnike u sredstvima društvenih komunikacija da se suzdrže od objavljivanja onog sadržaja koji samo pridonosi jačanju negativnog raspoloženja u ljudima. Svi smo, naime, pozvani promicati istinske vrijednosti i pozitivne primjere te na taj način pridonositi općem dobru, mirnom suživotu i pravednosti u hrvatskom društvu.

U tom smislu zabrinjavajuća je izjava g. Antonija Tajanija, predsjednika Europskoga parlamenta, o talijanskoj Dalmaciji i Istri, koja u određenom kontekstu može imati i naznake teritorijalnih pretenzija. Iako dolazi od umjerenog i realnog političara centra, za koju možemo vjerovati da je bila tek nesmotrena, ipak želimo upozoriti da takve izjave pridonose porastu netrpeljivosti i izazivaju nepovjerenje u dobrosusjedskim odnosima.

Pozvani smo djelovati u europskom duhu koji, između ostalog, počiva na poštivanju nedodirljivosti granica, a u duhu općeljudskih vrijednosti i kršćanske vjere pozvani smo osuđivati svaki zločin i iskazivati pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi na bilo kojoj strani, jer samo na taj način možemo graditi budućnost utemeljenu na pravednosti i miru – zaključuje se u Priopćenju Komisije HBK-a „Iustitia et pax“, koje potpisuje njezin tajnik mons. dr. sc. Vladimir Dugalić.

Knjiga „Alojzije Stepinac Pillar of Human Rights“, autorice dr. Esther Gitman, predstavljena je jučer (13. veljače) na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Knjigu, objavljenu u nakladi Kršćanske sadašnjosti, predstavili su urednik izdanja izv. prof. dr. Mario Kevo, politička analitičarka i publicistkinja Višnja Starešina te sama autorica.

Dr. Gitman u knjizi ispituje kako je i zašto mladi svećenik iz ruralne Hrvatske sredinom svojih tridesetih postao junakom svoga naroda, Katoličke Crkve i mnogih ljudi diljem svijeta. Pojasnila je da su skidanjem oznake tajnosti s obavještajnih podataka SAD-a prema odredbama američkog Zakona o otkrivanju nacističkih ratnih zločina iz 1998., mnoga jednostrana gledanja zamijenjena nijansiranijim inačicama uloge koju je Alojzije Stepinac imao u drami II. svjetskog rata.

„I moje istraživanje pokazuje kako je Stepinac snažno osuđivao kršenje ljudskih prava zakonima usmjerenim protiv Židova, Srba i Roma te da je u svakoj prigodi zahtijevao povratak na Božji zakon. Kad su 1941. dvojica njegovih svećenika i šest redovnica kao Židovi bili oslobođeni nošenja žute Davidove zvijezde, Stepinac je izjavio: ‘Zamolio sam te svećenike i časne sestre da nastave nositi ovaj znak pripadnosti narodu u kojem je rođen Naš Spasitelj sve dok ga budu morali nositi i drugi’“ – navela je dr. Gitman.

Proučavajući neistražena područja spašavanja Židova u NDH unutar šireg konteksta povijesti holokausta, dr. Gitman željela je osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara da su svi Hrvati tada i sada krivi za zločine koje je počinio ustaški režim. Nadbiskup Stepinac je sukladno pravilima Crkve, ali i Haških i Ženevskih konvencija, bio obvezan održavati kontakt s okupacijskim snagama zbog javnog reda i mira. Morao je, dakle, razgovarati i s poglavnikom Pavelićem, budući da je on bio jedini kontrolni autoritet koji je mogao ublažiti teror i ubojstvo – pojasnila je autorica, istaknuvši da je Stepinac osuđivao nacizam, fašizam, komunizam i nečovještvo ustaša, a tijekom ratnih godina pridržavao se jedne maksime: stvarno postoji samo jedna rasa, a to je Božja rasa. Nadbiskup Stepinac tako je postao glas savjesti tijekom triju uzastopnih i oprečnih diktatorskih režima, predstavljajući hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije svojom neprestanom obranom: slobode i vrijednosti pojedinca kao samostalne jedinke; slobode i poštovanja vjeroispovijedi; slobode i poštovanja svake rase i narodnosti; slobode i poštovanja privatnog vlasništva kao temelja osobne slobode pojedinca i obitelji te slobode i poštovanja prava svakog naroda na potpuni samostalni razvoj narodnog života – zaključila je autorica.

Na blagdan Blažene Djevice Marije Lurdske (11. veljače), koji se već više od 120 godina najsvečanije proslavlja u kapucinskoj crkvi u Varaždinu, središnje euharistijsko slavlje kojim je proslavljen i Svjetski dan bolesnika predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Premda se čini kako Gospa u Lurdu nije rekla ništa novo, očito su ljudi zaboravili što je u životu važno i potrebno činiti, pa ih je Gospa podsjetila. Mi, Hrvati, ponosimo se s 14 stoljeća kršćanstva u našoj povijesti. A to kršćanstvo nikako da nas upravi Božjim putem. Pogledajte koliko među nama ima svađe, mržnje, koristoljublja… Tako danas često biva: ‘jest mi vjerujemo, al’ ti Bože na stranu da ja svojim putem idem.’ E, ne možemo tako. Ako želimo graditi današnjicu, današnju politiku, današnji život, moramo shvatiti tu Gospinu poruku: ‘Obratite se, činite pokoru!’. To znači krenuti Božjim putem, utkati Božje zapovijedi u obitelj, u školu, u društvo, u tvornice, u politiku, u svagdanji život i zato je prevažno da ta Gospina poruka iz Lurda i zaživi. Zato je i častimo, da postanemo svjesni te poruke; valja se obratiti i pokoru činiti – poručio je kardinal Puljić.

Podsjetivši potom kako je sveti papa Ivan Pavao II. ovaj blagdan proglasio i Danom bolesnika, kardinal se osvrnuo na činjenicu da danas bolesnici često postaju teret i u obitelji i u društvu. U svijetu se legalizira eutanazija starih i nemoćnih. Eto, to je danas kultura. Kultura smrti, a ne kultura života! Kakav je to zakon koji ide protiv života? Zato, ako želimo čuti Gospinu poruku, valja javnost mijenjati, valja istinski shvatiti da bolest nije najgora. Bolest je trenutak da se suočimo sa životom, da svoj križ uzmemo i da slijedimo Isusa. I zato želim da ovaj Dan bolesnika prvo mene ohrabri, da svoj križ nosim. Drugo, da imam srca za bolesnike, a na poseban način za one koji su po zvanju poslani da pomažu bolesnicima: daj im Bože strpljivosti, ljubavi i pameti da bi mogli pomagati bolesnicima te da svi mi to znamo cijeniti – poručio je kardinal Puljić. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
14 veljače 2019, 16:30